Podaci o kretanju platnog bilansa u februaru 2022. godine

Minus u spoljnoj trgovini veći za skoro 900 miliona evra

InfrastrukturaNovacPoslovanjeSrbijaVesti

9.5.2022 16:17 Autor: Stanislav Stanišić 20

Minus u spoljnoj trgovini veći za skoro 900 miliona evra Minus u spoljnoj trgovini veći za skoro 900 miliona evra
Deficit tekućeg računa države u prva dva meseca ove godine iznosio je 866,8 miliona evra (u istom periodu prethodne godine zabeležen je suficit u... Minus u spoljnoj trgovini veći za skoro 900 miliona evra

Deficit tekućeg računa države u prva dva meseca ove godine iznosio je 866,8 miliona evra (u istom periodu prethodne godine zabeležen je suficit u iznosu od 168,9 miliona). Visok negativan saldo tekućeg računa je, pre svega, rezultat većeg deficita spoljnotrgovinske robne razmene (za 895 miliona evra više), kao i većeg neto odliva dohotka po osnovu stranih direktnih investicija – SDI (za 170,5 miliona evra više), navodi se u majskom broju publikacije Makroekonomske analize i trendovi (MAT).

Uvoz robe je rastao po znatno višoj stopi (52 odsto) od izvoza (30,4 odsto). Povećanje negativnog salda spoljnotrgovinske robne razmene je, pre svega, rezultat snažnog porasta uvoza energenata.

Suficit po osnovu trgovine uslugama iznosio je 299 miliona evra. Na pozitivan saldo najviše je uticao porast izvoza usluga telekomunikacija, kompjuterskih i informacijskih usluga (za 103,9 miliona evra ili 42,7 odsto više), kao i porast izvoza usluga profesionalnog i menadžerskog savetovanja (za 84,7 miliona evra ili za 47,8 odsto više), dok je na smanjenje ovog salda u odnosu na period januar-februar 2021. godine najviše uticao veći deficit kod usluga transporta (za 95,6 miliona evra više).

Neto priliv stranih direktnih investicija (SDI), koji predstavlja razliku između priliva po osnovu SDI nerezidenata u Srbiju i odliva po osnovu SDI rezidenata u inostranstvo, u periodu januar-februar 2022. godine iznosio je 384,2 miliona evra (za 89,1 miliona evra ili za 30,2 odsto više). Priliv po osnovu SDI nerezidenata u Srbiju u periodu januar-februar 2022. godine iznosio je 413,8 miliona evra (za 8,7 miliona evra ili za 2,1 odsto manje).

Zabeleženo je smanjenje deviznih rezervi (platno-bilansne promene deviznih rezervi ne uključuju međuvalutne promene i promene vrednosti cene zlata i hartija od vrednosti – HoV) u iznosu od milijardu i 11,9 miliona evra (u periodu januar-februar 2021. godine zabeleženo je povećanje u iznosu od 20,9 miliona evra). Ovo smanjenje deviznih rezervi je, pre svega, rezultat aktivnosti NBS na međubankarskom deviznom tržištu.

Narodna banka Srbije
Foto: Narodna banka Srbije

Od početka ove godine, NBS je, radi održavanja relativne stabilnosti kursa dinara prema evru neto prodala 945 miliona evra. Povećana tražnja za devizama rezultat je nastavka intenzivnije kupovine deviza od strane uvoznika energenata, prisutne od oktobra 2021. godine, kao i pojačane globalne neizvesnosti usled geopolitičke krize u Ukrajini.

U februaru 2022. godine zabeležen je deficit tekućeg računa u iznosu od 697,5 miliona evra. Veći deficit tekućeg računa je, pre svega, rezultat većeg deficita spoljnotrgovinske robne razmene (za 581,4 miliona evra više), kao i većeg neto odliva dohotka od direktnih investicija (za 127,1 miliona evra više). Na pogoršanje salda spoljnotrgovinske razmene u februaru najviše je uticalo povećanje uvoza energenata, navode stručnjaci MAT-a.

Priliv po osnovu SDI nerezidenata u Srbiju iznosio je 247,4 miliona evra. Neto odliv portfolio investicija iznosio je 132,2 miliona evra, što je, pre svega, rezultat neto razduženja države po osnovu dugoročnih HoV u iznosu od 131,3 miliona evra. U okviru ostalih investicija zabeležen je neto odliv po osnovu gotovog novca i depozita u iznosu od 212,6 miliona evra, kao i povećanje neto kreditnih obaveza (neto povećanje finansijskih obaveza) države u iznosu od 103,8 miliona evra.

Takođe, u februaru 2022. godine zabeleženo je smanjenje deviznih rezervi u iznosu od 650,8 miliona evra. Na smanjenje bruto deviznih rezervi u februaru uticale su aktivnosti NBS na međubankarskom deviznom tržištu radi očuvanja stabilnosti na tom tržištu, zatim neto razduženje države po osnovu kredita i deviznih HoV emitovanih na domaćem finansijskom tržištu, kao i neto povlačenje devizne obavezne rezerve banaka i ostala plaćanja za potrebe države.

Povećana tražnja za devizama rezultat je nastavka intenzivnije kupovine deviza od strane uvoznika energenata, prisutne od oktobra 2021. godine, kao i pojačane globalne neizvesnosti usled geopolitičke krize u Ukrajini. Radi očuvanja relativne stabilnosti kursa dinara prema evru, NBS je na međubankarskom deviznom tržištu u februaru neto prodala 605 miliona evra, saopštavaju analitičari Makroekonomskih analiza i trendova (MAT).

  • VERA

    9.5.2022 #1 Author

    Više uvozimo nažalost jer smo ugasili domaću proizvodnju.

    Odgovori

  • DJORDJE1

    9.5.2022 #3 Author

    Baš loša vest za našu ekonomiju i trgovinu…

    Odgovori

    • IVAN

      9.5.2022 #4 Author

      Vala bas sto je mnogo mnogo je.

      Odgovori

  • SNEZANA

    9.5.2022 #5 Author

    To je poprilicno mnogo.

    Odgovori

  • SANJA

    9.5.2022 #6 Author

    Sa sadasnjim stanjem nije nista zacudjujuce,samo da ne bude gore

    Odgovori

  • IVAN

    9.5.2022 #8 Author

    Mnogo je treba preduzeti mere da se smanni minus.

    Odgovori

    • DEKSI

      10.5.2022 #9 Author

      Slažem se, nešto treba uraditi.

      Odgovori

  • SRDJAN

    9.5.2022 #10 Author

    Velika cifra bas.

    Odgovori

  • GOCA BG

    9.5.2022 #11 Author

    Tezak period za nasu zemlju,kolike ce posledice tek biti…

    Odgovori

  • BRANA19

    10.5.2022 #13 Author

    Bas bezveze… Nadamo se da ce se stanje popraviti…

    Odgovori

  • SUNCOKRET

    10.5.2022 #14 Author

    Deficit preko 900 miliona i suficit u istom periodu preko 150 miliona, znači razmuka preko 1 milijarde.

    Odgovori

  • BOJANA

    10.5.2022 #15 Author

    To je stvarno loše za našu ekonomiju.

    Odgovori

  • NATI29

    10.5.2022 #16 Author

    Samo da se ne nastavi

    Odgovori

    • TINA

      15.5.2022 #17 Author

      Tako je, sto pre treba preduzeti neke mere

      Odgovori

  • MIŠKOVIĆ

    10.5.2022 #18 Author

    treba osvajati nova tržišta. imamao odlične proizvode sada je prilika da osvojimo nova tržišta

    Odgovori

  • Dzebac

    10.5.2022 #19 Author

    Teska i realna slika, treba se menjati sto pre…

    Odgovori

  • TINA

    15.5.2022 #20 Author

    Tako je, sto pre treba preduzeti neke mere

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...