Raste tražnja za autorskim sadržajima

Kreativni biznis u zamahu: Prihodi umetničkih firmi skočili na više od 720 miliona dinara

KulturaPoslovanjeSrbija

4.8.2026 12:34 Autor: Miljan Paunović 5

Kreativni biznis u zamahu: Prihodi umetničkih firmi skočili na više od 720 miliona dinara Kreativni biznis u zamahu: Prihodi umetničkih firmi skočili na više od 720 miliona dinara
Nakon perioda neizvesnosti koji je obeležio kulturni i kreativni sektor početkom ove decenije, umetničke delatnosti postepeno jačaju svoje tržišno prisustvo, uz rast tražnje za... Kreativni biznis u zamahu: Prihodi umetničkih firmi skočili na više od 720 miliona dinara

Nakon perioda neizvesnosti koji je obeležio kulturni i kreativni sektor početkom ove decenije, umetničke delatnosti postepeno jačaju svoje tržišno prisustvo, uz rast tražnje za autorskim sadržajima, kulturnim programima i kreativnim uslugama.

Delatnost umetničkog stvaralaštva poslednjih godina beleži stabilan rast, što potvrđuje i povećanje ukupnih prihoda i dobiti preduzeća registrovanih u ovoj oblasti u periodu od 2023. do 2025. godine.

Uspeh je značajan i zato što se većina kulturnih projekata na ovim prostorima uglavnom iznosi „na mišiće“, a realizacija uključuje visoke rizike.

Broj preduzeća registrovanih u ovoj delatnosti raste iz godine u godinu, pa ih je tako u 2023. bilo 1.067, godinu dana kasnije 1.269, da bi prošle godine bilo registrovano 1.505, pokazuju podaci bonitetne kuće CompanyWall.

Sva ova preduzeća su u 2025. ostvarila ukupne prihode od 720 miliona dinara (720.789.000), što je u odnosu na godinu dana ranije priličan rast – tada su iznosili 611 miliona dinara.

Dobit je pratila prihode, pa je u 2025. bila na nivou od skoro 82 miliona dinara, dok je u 2024. godini iznosila 63,9 miliona dinara (63.902.000).

Interesantno je da je broj zaposlenih znatno niži od broja preduzeća u ovoj delatnosti, što ukazuje na samostalne umetnike-preduzetnike koji jednostavno zbog velikih troškova i neizvesnosti ne mogu formalno da upošljavaju svoje saradnike. Tako je u 2023. i 2024 bilo registrovano samo 96 radnika, a prošle godine se ta brojka popela na 106.

Lista najprofitabilnijih preduzeća pokazuje da umetničko stvaralaštvo danas obuhvata veoma različite kreativne profesije – od dizajnerskih studija i autorskih projekata do književnog i drugih oblika umetničkog stvaralaštva – koje pronalaze svoje mesto na tržištu.

Na prvom mestu najuspešnijih po ostvarenoj dobiti nalazi se preduzetnica Maša Milutinović i njen Art Studio DDD – Beograd, koja je u 2025. godini ostvarila oko 42,8 miliona dinara prihoda (42.799.000) i 21,2 miliona dinara neto dobiti.

Oba rezultata su znatno uvećana u periodu od tri godine. U 2023. dobit je iznosila 38.000 dinara, da bi godinu dana kasnije stigla na nivo od 19,4 miliona dinara (19.413.000).

Umetničko stvaralaštvo – Top 10 najuspešnijih preduzeća po dobiti u 2025.
Ime preduzećaPrihodiDobitZaposleni2025
ART STUDIO DDD42.799.00021.199.0005
ALEKSANDAR BAŠIĆ PR BEOGRAD – ZEMUN20.718.00010.952.0001
PISAC BEOGRAD12.172.0007.918.0001
DAY BY DAY STUDIO12.389.0007.782.0001
Dušan Bulić Pr TOBO11.455.0006.488.0000
HENEX STUDIO25.194.0005.904.0002
CKR DOO BEOGRAD45.413.0003.396.00012
Digitalni umetnik Beograd16.123.0003.304.0001
UMETNIČKO STVARALAŠTVO INVENTUS, NOVI SAD8.042.0001.766.0001
Ognjen Sporin pr Aradac10.987.000405.0001
Izvor: CompanyWall, *svi podaci su u dinarima

Ovaj art studio ima petoro zaposlenih, što pokazuje da nije reč o samostalnom umetniku, već o organizovanom kreativnom studiju. Sama činjenica da studio sa pet zaposlenih ostvaruje više od 20 miliona dinara dobiti govori da je uspeo da umetničko stvaralaštvo pretvori u vrlo profitabilan kreativni biznis.

Drugu poziciju zauzima preduzetnik Aleksandar Bašić iz Zemuna koji je u 2025. godini ostvario 20,7 miliona dinara prihoda, uz dobit skoro 11 miliona dinara (10.952.000).

Oba parametra poslovanja su porasla u odnosu na 2024 godinu, kada je prihod iznosio 15 miliona dinara, a dobit je bila 7,3 miliona dinara.

Rast prihoda i dobiti u ovoj delatnosti ukazuje da umetničko stvaralaštvo sve više dobija i ekonomsku dimenziju.

Pored kulturne vrednosti, uspeh preduzeća iz ove oblasti sve više zavisi od njihove sposobnosti da svoje ideje, autorska dela i kreativne sadržaje prilagode potrebama tržišta, da koriste digitalne kanale distribucije i razvijaju saradnju sa privredom, institucijama i međunarodnim partnerima.

Evropa unapređuje rad umetnika

Umetničko stvaralaštvo danas predstavlja važan deo kreativne ekonomije koja u Evropi dobija sve veću ekonomsku ulogu. Kulturne i kreativne industrije zapošljavaju oko osam miliona ljudi i čine gotovo četiri odsto bruto dodate vrednosti Evropske unije, pri čemu više od 99 odsto subjekata čine mala i srednja preduzeća.

Evropske institucije poslednjih godina poseban akcenat stavljaju na unapređenje uslova rada umetnika, digitalnu transformaciju i razvoj kreativnih industrija kao pokretača inovacija i privrednog rasta.

  • Jeca

    4.8.2026 #1 Author

    Treba imati sposobnost za ideje.

    Odgovori

  • BILJKA

    5.8.2026 #2 Author

    Ovo je odličana vest.

    Odgovori

  • Dux011

    5.8.2026 #3 Author

    Odlična vest naravno.

    Odgovori

  • JELENA1974

    5.8.2026 #4 Author

    Lepo je saznanje da i od kulture može da se živi

    Odgovori

  • BIJUTI27

    5.8.2026 #5 Author

    Rast prihoda umetničkih i kreativnih firmi pokazuje da ovaj sektor postaje sve značajniji deo privrede i da postoji sve veća potražnja za kreativnim uslugama i proizvodima. Važno je nastaviti ulaganja i podršku, kako bi se ovaj trend održao i otvorila nova radna mesta.

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.