Raste tražnja za autorskim sadržajima

Kreativni biznis u zamahu: Prihodi umetničkih firmi skočili na više od 720 miliona dinara

KulturaPoslovanjeSrbija

4.8.2026 12:34 Autor: Miljan Paunović 1

Kreativni biznis u zamahu: Prihodi umetničkih firmi skočili na više od 720 miliona dinara Kreativni biznis u zamahu: Prihodi umetničkih firmi skočili na više od 720 miliona dinara
Nakon perioda neizvesnosti koji je obeležio kulturni i kreativni sektor početkom ove decenije, umetničke delatnosti postepeno jačaju svoje tržišno prisustvo, uz rast tražnje za... Kreativni biznis u zamahu: Prihodi umetničkih firmi skočili na više od 720 miliona dinara

Nakon perioda neizvesnosti koji je obeležio kulturni i kreativni sektor početkom ove decenije, umetničke delatnosti postepeno jačaju svoje tržišno prisustvo, uz rast tražnje za autorskim sadržajima, kulturnim programima i kreativnim uslugama.

Delatnost umetničkog stvaralaštva poslednjih godina beleži stabilan rast, što potvrđuje i povećanje ukupnih prihoda i dobiti preduzeća registrovanih u ovoj oblasti u periodu od 2023. do 2025. godine.

Uspeh je značajan i zato što se većina kulturnih projekata na ovim prostorima uglavnom iznosi „na mišiće“, a realizacija uključuje visoke rizike.

Broj preduzeća registrovanih u ovoj delatnosti raste iz godine u godinu, pa ih je tako u 2023. bilo 1.067, godinu dana kasnije 1.269, da bi prošle godine bilo registrovano 1.505, pokazuju podaci bonitetne kuće CompanyWall.

Sva ova preduzeća su u 2025. ostvarila ukupne prihode od 720 miliona dinara (720.789.000), što je u odnosu na godinu dana ranije priličan rast – tada su iznosili 611 miliona dinara.

Dobit je pratila prihode, pa je u 2025. bila na nivou od skoro 82 miliona dinara, dok je u 2024. godini iznosila 63,9 miliona dinara (63.902.000).

Interesantno je da je broj zaposlenih znatno niži od broja preduzeća u ovoj delatnosti, što ukazuje na samostalne umetnike-preduzetnike koji jednostavno zbog velikih troškova i neizvesnosti ne mogu formalno da upošljavaju svoje saradnike. Tako je u 2023. i 2024 bilo registrovano samo 96 radnika, a prošle godine se ta brojka popela na 106.

Lista najprofitabilnijih preduzeća pokazuje da umetničko stvaralaštvo danas obuhvata veoma različite kreativne profesije – od dizajnerskih studija i autorskih projekata do književnog i drugih oblika umetničkog stvaralaštva – koje pronalaze svoje mesto na tržištu.

Na prvom mestu najuspešnijih po ostvarenoj dobiti nalazi se preduzetnica Maša Milutinović i njen Art Studio DDD – Beograd, koja je u 2025. godini ostvarila oko 42,8 miliona dinara prihoda (42.799.000) i 21,2 miliona dinara neto dobiti.

Oba rezultata su znatno uvećana u periodu od tri godine. U 2023. dobit je iznosila 38.000 dinara, da bi godinu dana kasnije stigla na nivo od 19,4 miliona dinara (19.413.000).

Umetničko stvaralaštvo – Top 10 najuspešnijih preduzeća po dobiti u 2025.
Ime preduzećaPrihodiDobitZaposleni2025
MAŠA MILUTINOVIĆ PR ART STUDIO DDD42.799.00021.199.0005
ALEKSANDAR BAŠIĆ PR BEOGRAD – ZEMUN20.718.00010.952.0001
IVAN KALINOVIĆ PR PISAC BEOGRAD12.172.0007.918.0001
Bratislav Milenković Pr DAY BY DAY STUDIO12.389.0007.782.0001
Dušan Bulić Pr TOBO11.455.0006.488.0000
NEMANJA KABIĆ PR HENEX STUDIO25.194.0005.904.0002
CKR DOO BEOGRAD45.413.0003.396.00012
Aleksei Kovalenko pr Digitalni umetnik Beograd16.123.0003.304.0001
HENRIETTA VUJANOVIĆ PR UMETNIČKO STVARALAŠTVO INVENTUS, NOVI SAD8.042.0001.766.0001
Ognjen Sporin pr Aradac10.987.000405.0001
Izvor: CompanyWall, *svi podaci su u dinarima

Ovaj art studio ima petoro zaposlenih, što pokazuje da nije reč o samostalnom umetniku, već o organizovanom kreativnom studiju. Sama činjenica da studio sa pet zaposlenih ostvaruje više od 20 miliona dinara dobiti govori da je uspeo da umetničko stvaralaštvo pretvori u vrlo profitabilan kreativni biznis.

Drugu poziciju zauzima preduzetnik Aleksandar Bašić iz Zemuna koji je u 2025. godini ostvario 20,7 miliona dinara prihoda, uz dobit skoro 11 miliona dinara (10.952.000).

Oba parametra poslovanja su porasla u odnosu na 2024 godinu, kada je prihod iznosio 15 miliona dinara, a dobit je bila 7,3 miliona dinara.

Rast prihoda i dobiti u ovoj delatnosti ukazuje da umetničko stvaralaštvo sve više dobija i ekonomsku dimenziju.

Pored kulturne vrednosti, uspeh preduzeća iz ove oblasti sve više zavisi od njihove sposobnosti da svoje ideje, autorska dela i kreativne sadržaje prilagode potrebama tržišta, da koriste digitalne kanale distribucije i razvijaju saradnju sa privredom, institucijama i međunarodnim partnerima.

Evropa unapređuje rad umetnika

Umetničko stvaralaštvo danas predstavlja važan deo kreativne ekonomije koja u Evropi dobija sve veću ekonomsku ulogu. Kulturne i kreativne industrije zapošljavaju oko osam miliona ljudi i čine gotovo četiri odsto bruto dodate vrednosti Evropske unije, pri čemu više od 99 odsto subjekata čine mala i srednja preduzeća.

Evropske institucije poslednjih godina poseban akcenat stavljaju na unapređenje uslova rada umetnika, digitalnu transformaciju i razvoj kreativnih industrija kao pokretača inovacija i privrednog rasta.

  • Jeca

    4.8.2026 #1 Author

    Treba imati sposobnost za ideje.

    Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.