Kreativni biznis u zamahu: Prihodi umetničkih firmi skočili na više od 720 miliona dinara
4.8.2026 12:34 Autor: Miljan Paunović 1

Nakon perioda neizvesnosti koji je obeležio kulturni i kreativni sektor početkom ove decenije, umetničke delatnosti postepeno jačaju svoje tržišno prisustvo, uz rast tražnje za autorskim sadržajima, kulturnim programima i kreativnim uslugama.
Delatnost umetničkog stvaralaštva poslednjih godina beleži stabilan rast, što potvrđuje i povećanje ukupnih prihoda i dobiti preduzeća registrovanih u ovoj oblasti u periodu od 2023. do 2025. godine.
Uspeh je značajan i zato što se većina kulturnih projekata na ovim prostorima uglavnom iznosi „na mišiće“, a realizacija uključuje visoke rizike.
Broj preduzeća registrovanih u ovoj delatnosti raste iz godine u godinu, pa ih je tako u 2023. bilo 1.067, godinu dana kasnije 1.269, da bi prošle godine bilo registrovano 1.505, pokazuju podaci bonitetne kuće CompanyWall.
Sva ova preduzeća su u 2025. ostvarila ukupne prihode od 720 miliona dinara (720.789.000), što je u odnosu na godinu dana ranije priličan rast – tada su iznosili 611 miliona dinara.
Dobit je pratila prihode, pa je u 2025. bila na nivou od skoro 82 miliona dinara, dok je u 2024. godini iznosila 63,9 miliona dinara (63.902.000).

Interesantno je da je broj zaposlenih znatno niži od broja preduzeća u ovoj delatnosti, što ukazuje na samostalne umetnike-preduzetnike koji jednostavno zbog velikih troškova i neizvesnosti ne mogu formalno da upošljavaju svoje saradnike. Tako je u 2023. i 2024 bilo registrovano samo 96 radnika, a prošle godine se ta brojka popela na 106.
Lista najprofitabilnijih preduzeća pokazuje da umetničko stvaralaštvo danas obuhvata veoma različite kreativne profesije – od dizajnerskih studija i autorskih projekata do književnog i drugih oblika umetničkog stvaralaštva – koje pronalaze svoje mesto na tržištu.
Na prvom mestu najuspešnijih po ostvarenoj dobiti nalazi se preduzetnica Maša Milutinović i njen Art Studio DDD – Beograd, koja je u 2025. godini ostvarila oko 42,8 miliona dinara prihoda (42.799.000) i 21,2 miliona dinara neto dobiti.
Oba rezultata su znatno uvećana u periodu od tri godine. U 2023. dobit je iznosila 38.000 dinara, da bi godinu dana kasnije stigla na nivo od 19,4 miliona dinara (19.413.000).
| Umetničko stvaralaštvo – Top 10 najuspešnijih preduzeća po dobiti u 2025. | |||
|---|---|---|---|
| Ime preduzeća | Prihodi | Dobit | Zaposleni2025 |
| MAŠA MILUTINOVIĆ PR ART STUDIO DDD | 42.799.000 | 21.199.000 | 5 |
| ALEKSANDAR BAŠIĆ PR BEOGRAD – ZEMUN | 20.718.000 | 10.952.000 | 1 |
| IVAN KALINOVIĆ PR PISAC BEOGRAD | 12.172.000 | 7.918.000 | 1 |
| Bratislav Milenković Pr DAY BY DAY STUDIO | 12.389.000 | 7.782.000 | 1 |
| Dušan Bulić Pr TOBO | 11.455.000 | 6.488.000 | 0 |
| NEMANJA KABIĆ PR HENEX STUDIO | 25.194.000 | 5.904.000 | 2 |
| CKR DOO BEOGRAD | 45.413.000 | 3.396.000 | 12 |
| Aleksei Kovalenko pr Digitalni umetnik Beograd | 16.123.000 | 3.304.000 | 1 |
| HENRIETTA VUJANOVIĆ PR UMETNIČKO STVARALAŠTVO INVENTUS, NOVI SAD | 8.042.000 | 1.766.000 | 1 |
| Ognjen Sporin pr Aradac | 10.987.000 | 405.000 | 1 |
| Izvor: CompanyWall, *svi podaci su u dinarima | |||
Ovaj art studio ima petoro zaposlenih, što pokazuje da nije reč o samostalnom umetniku, već o organizovanom kreativnom studiju. Sama činjenica da studio sa pet zaposlenih ostvaruje više od 20 miliona dinara dobiti govori da je uspeo da umetničko stvaralaštvo pretvori u vrlo profitabilan kreativni biznis.
Drugu poziciju zauzima preduzetnik Aleksandar Bašić iz Zemuna koji je u 2025. godini ostvario 20,7 miliona dinara prihoda, uz dobit skoro 11 miliona dinara (10.952.000).
Oba parametra poslovanja su porasla u odnosu na 2024 godinu, kada je prihod iznosio 15 miliona dinara, a dobit je bila 7,3 miliona dinara.
Pročitajte još:
Rast prihoda i dobiti u ovoj delatnosti ukazuje da umetničko stvaralaštvo sve više dobija i ekonomsku dimenziju.
Pored kulturne vrednosti, uspeh preduzeća iz ove oblasti sve više zavisi od njihove sposobnosti da svoje ideje, autorska dela i kreativne sadržaje prilagode potrebama tržišta, da koriste digitalne kanale distribucije i razvijaju saradnju sa privredom, institucijama i međunarodnim partnerima.
Evropa unapređuje rad umetnika
Umetničko stvaralaštvo danas predstavlja važan deo kreativne ekonomije koja u Evropi dobija sve veću ekonomsku ulogu. Kulturne i kreativne industrije zapošljavaju oko osam miliona ljudi i čine gotovo četiri odsto bruto dodate vrednosti Evropske unije, pri čemu više od 99 odsto subjekata čine mala i srednja preduzeća.
Evropske institucije poslednjih godina poseban akcenat stavljaju na unapređenje uslova rada umetnika, digitalnu transformaciju i razvoj kreativnih industrija kao pokretača inovacija i privrednog rasta.
















Jeca
4.8.2026 #1 AuthorTreba imati sposobnost za ideje.