Poslovanje u delatnosti vazdušnog prevoza tereta

Samo šest kompanija u Srbiji bavi se poslom u sektoru koji očekuje dramatičan rast

InfrastrukturaIzdvajamoPoslovanjeSrbija

19.3.2024 12:17 Autor: Milica Rilak 10

Samo šest kompanija u Srbiji bavi se poslom u sektoru koji očekuje dramatičan rast Samo šest kompanija u Srbiji bavi se poslom u sektoru koji očekuje dramatičan rast
Vazdušni prevoz robe skromno je porastao u 2022. godini u odnosu na 2021, ali projekcije analitičkog portala Statista za Srbiju kažu da bi količina... Samo šest kompanija u Srbiji bavi se poslom u sektoru koji očekuje dramatičan rast

Vazdušni prevoz robe skromno je porastao u 2022. godini u odnosu na 2021, ali projekcije analitičkog portala Statista za Srbiju kažu da bi količina robe koja se prevozi avionima mogla da se utrostruči do 2025, odnosno učetvorostruči do 2027. godine.

U Srbiji je, međutim, za delatnost vazdušnog prevoza robe registrovano samo šest kompanija, od kojih tri nisu imale nikakvih prihoda u poslednje tri godine.

Sa druge strane, podaci bonitetne kuće CompanyWall kažu da se dobit u ovoj delatnosti, kojom u našoj zemlji dominira nemački DHL, povećala čak 36 puta od 2020. do 2022. godine, dok su prihodi u istom periodu porasli pet puta.

„Uprkos političkim i ekonomskim izazovima, 2023. godine se globalno tržište vazdušnog prevoza tereta vratilo na poziciju izgubljenu 2022. nakon vrhunca tokom Covida 2021. godine. Iako je tražnja u celoj godini bila manja od nivoa pre pandemije za 3,6 odsto, značajno jačanje u poslednjem kvartalu je znak da se tržišta stabilizuju ka normalnijim obrascima tražnje. To postavlja industriju na veoma čvrstu osnovu za uspeh u 2024. godini. Ali sa kontinuiranom, a u nekim slučajevima i intenziviranom nestabilnošću geopolitike i ekonomskih sila, malo toga bi trebalo da se uzima zdravo za gotovo u narednim mesecima„, rekao je krajem prošle godine Vili Volš (Willie Walsh), generalni direktor Međunarodne organizacije za vazdušni prevoz (IATA).

Najsvežiji podaci za Srbiju dostupni su za 2022. godinu, kada je u vazdušnom saobraćaju zabeležen rast broja prevezenih putnika od čak 73,9 odsto u odnosu na godinu dana ranije, dok je količina prevezene robe porasla za daleko skromnijih 4,5 odsto, odnosno 3,5 odsto izraženo u tonskim kilometrima.

PREVOZ ROBE2021.2022.2022/2021
Prevezena roba, u tonama4,730 4,944104,5
Unutrašnji prevoz000
Međunarodni prevoz4,7304,944104,5
Tonski kilometri (u hiljadama)17,151 17,749103,5
Unutrašnji prevoz000
Međunarodni prevoz17,15117,749103,5
Izvor: Republički zavod za statistiku, Vazdušni saobraćaj, 2022. godina

Projekcije globalnog analitičkog portala Statista daleko su optimističnije po Srbiju. Na osnovu ranijih podataka, prikupljenih od Svetske banke odnosno Republičkog zavoda za statistiku, kao i Međunarodne organizacije civilnog vazduhoplovstva (ICAO), Statistine projekcije kažu da bi u 2025. mogla da bude premašena cifra od 45.000 tonskih kilometara (MTK), dok je u 2022. naša statistika zabeležila učinak od 17.700 MTK a Statista projektovala 18.180 MTK.

Statista projektuje da bi do 2027. vazdušni transport robe mogao da dostigne količinu od gotovo 80 hiljada MTK.

Kada je reč o delatnosti vazdušnog transporta u Srbiji, podaci bonitetne kuće CompanyWall kažu da je za nju registrovano ukupno šest kompanija, koje su u 2022. godini ostvarile ukupan prihod od 3,64 milijarde dinara i neto dobit od 403 miliona dinara.

Prihodi i dobit u toj delatnosti beleže višestruki rast od pandemijske 2020. godine, kada je ostvareno 798 miliona dinara prihoda i samo 11,33 miliona dinara dobiti, pa je već 2021. prihod porastao na 1,7 milijarde, a dobit na 136,6 miliona dinara.

Sav taj uspeh može se, međutim, pripisati samo jednoj kompaniji – DHL Global Forwarding, srpskoj ćerki firmi nemačkog DHL-a, koja je u 2022. godini ostvarila 3,5 milijarde dinara prihoda i 416 miliona dinara dobiti.

Na drugom mestu je turski Airmark GSA, koji je u 2022. stigao do 121 miliona dinara prihoda i milion dinara dobiti, dok je na trećem mestu prema visini prihoda Varant logistika u vlasništvu fizičkog lica, koja je sa 42 miliona dinara prihoda ostvarila dobit od 3,7 miliona.

Najozbiljniji „izazivač“ stranim firmama u ovoj delatnosti je Milšped Sky Cargo, jedna od najmlađih članica Milšpedove porodice kompanija, koja je promovisana prošle godine na Međunarodnom sajmu „Transport i logistika“ u Minhenu, kada je i potpisala ugovor o poslovnoj saradnji sa DNG Aviation DMCC sa sedištem u Dubaiju i specijalizovanom sa usluge avio transporta u Africi i na Bliskom Istoku.

Kompanija Camex za sada nema zaposlenih ni prihoda, a u 2022. napravila je 1,44 miliona dinara rashoda.

Na kraju, tu je PTMAero, koji možda nije poznat najširoj javnosti, ali njeni suvlasnici Predrag Koluvija i Miloš Davidović jesu. Koluvija je optužen za proizvodnju marihuane na imanju firme „Jovanjica“ za šta je suđenje u toku, dok je Davidović u „Jovanjici“ radio kao savetnik direktora, a na suđenju Koluviji je saslušan kao svedok.

Poslovanje u delatnosti vazdušnog prevoza tereta
Naziv preduzećaUkupni prihodiRezultat poslovanja
DHL Global Forwarding d.o.o.3.475.172.000415.982.000
Airmark GSA d.o.o.121.624.0001.008.000
VARANT LOGISTIKA42.161.0003.734.000
CAMEX0-1.444.000
PTMAERO doo0-167.000
MILŠPED SKY CARGO DOO0-15.686.000
CompanyWall Finansijski Asistent *svi podaci su za 2022. godinu, u dinarima
  • SUNCE

    19.3.2024 #1 Author

    Prevoz robe vazdisnim putem je najskuplji vid trasporta verovatno je to zazlog slabog porasta.

    Odgovori

  • AJA

    19.3.2024 #3 Author

    Ovo je bas diskutabilna tema.

    Odgovori

  • SHALIMAR

    19.3.2024 #4 Author

    Zanimljiv podatak da Milsped ima avio firmu,svaka cast…

    Odgovori

  • oblak67

    19.3.2024 #5 Author

    bas zanimljivi podaci

    Odgovori

  • Manja

    19.3.2024 #6 Author

    Jeste najskuplji vid transporta a i nema nasih firmi koje se bave istim, sem Milšped Sky Cargo…

    Odgovori

  • tamara71

    19.3.2024 #7 Author

    Napadaju poljoprivrednike zbog previse krava a ne smeta im ovaj aspekt globalizma koji sigurno nije dobar za zivotnu sredinu

    Odgovori

  • DOBRILA

    20.3.2024 #8 Author

    Svakako da je vazdusni transport najskuplji..

    Odgovori

  • delije

    17.4.2024 #10 Author

    ne razumem kako rast može biti „dramatičan“??
    valjda je pad dramatičan, a rast je „senzacionalan“.

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...