Makedonska, bosanska i srpska zavisnost o ruskim energentima kao moguća kočnica

Svetska banka očekuje usporavanje rasta na Balkanu na 3,2 odsto

RegionSrbijaVesti

11.4.2022 09:26 Autor: Redakcija Biznis.rs 0

Svetska banka očekuje usporavanje rasta na Balkanu na 3,2 odsto Svetska banka očekuje usporavanje rasta na Balkanu na 3,2 odsto
Svetska banka saopštila je jutros svoje revidirane prognoze ekonomskih kretanja za zemlje Zapadnog Balkana, u svetlu ukrajinske krize. Na Zapadnom Balkanu, stopa rasta će... Svetska banka očekuje usporavanje rasta na Balkanu na 3,2 odsto

Svetska banka saopštila je jutros svoje revidirane prognoze ekonomskih kretanja za zemlje Zapadnog Balkana, u svetlu ukrajinske krize.

Na Zapadnom Balkanu, stopa rasta će opasti na 3,2 procenta u 2022. godini, a efekti rata se prelivaju na ovaj region uglavnom kroz kanal sirovina, piše u zvaničnom saopštenju.

Na srednji rok, očekuje se da čitava oblast ima koristi od nedavno usvojenog Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan Evropske unije, koji će mobilisati sredstva za podršku konkurentnosti i inkluzivnom rastu, kao i za zelenu i digitalnu tranziciju.

„Iako je udeo ekonomske aktivnosti koji je direktno povezan sa Rusijom i Ukrajinom relativno mali za Zapadni Balkan u celini, nekoliko zemalja je i dalje osetljivo na šokove iz Rusije, uključujući Crnu Goru, za 11 procenata njenih stranih direktnih investicija i Srbiju za pet procenata njenog izvoza i 5,4 procenata uvoza“, piše u zaključku Svetske banke.

Međutim, daleko akutniji rizici po Zapadni Balkan potiču od mogućih poremećaja u snabdevanju prirodnim gasom i naftom.

Ovaj region 67 procenata svog prirodnog gasa uvozi iz Rusije, a Bosna i Hercegovina, Severna Makedonija (preko bugarskog cevovoda) i Srbija u potpunosti zavise od Rusije za svoje snabdevanje prirodnim gasom.

Slično kao i u slučaju centralne Evrope, indirektni efekti rusko-ukrajinskog konflikta predstavljaju značajan rizik za Zapadni Balkan, naročito ako konflikt pokrene usporavanje privrede u evrozoni.

Zapadni Balkan se snažno oslanja na evrozonu kao destinaciju za 63 odsto svog izvoza, dok više od polovine stranih direktnih investicija i gotovo dve trećine svih doznaka koje stižu u ovaj region potiče iz evrozone, zaključuje Svetska banka.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...