Raskidanje trgovinskih veza moglo bi vratiti svetsku ekonomiju u kasne devedesete

Svetski BDP ove godine raste za 1,6 biliona dolara

NovacSvetVesti

19.5.2022 19:58 Autor: Redakcija Biznis.rs 7

Svetski BDP ove godine raste za 1,6 biliona dolara Svetski BDP ove godine raste za 1,6 biliona dolara
Niti koje povezuju i drže na okupu globalnu ekonomiju pucaju neverovatnom brzinom. Sukob Rusije i Ukrajine i kineske restriktivne mere protiv virusa Covid-19 guraju... Svetski BDP ove godine raste za 1,6 biliona dolara

Niti koje povezuju i drže na okupu globalnu ekonomiju pucaju neverovatnom brzinom. Sukob Rusije i Ukrajine i kineske restriktivne mere protiv virusa Covid-19 guraju inflaciju ka nebeskim visinama.

Pomenuti globalni događaji glavni su razlozi za prognoze da će se svetski BDP ove godine uvećati za 1,6 biliona dolara, koju je ove nedelje predstavio Bloomberg Economics.

Svet ispunjen neprijatnim iznenađenjima vezanim za inflaciju i rast ne donodi razloga za radost na tržištima kapitala i hartija od vrednosti. Od početka godine do sada najveću zaradu su imale kompanije koje se bave proizvodnjom i trgovinom različitih vrsta roba, a kako tenzija raste na svetskom nivou, porasle su akcije i u firmama koje se bave odbranom, piše Bloomberg.

Autokratske i demokratske zemlje trenutno trguju da dobrima u vrednosti od šest biliona, odnosno oko sedam odsto svetskog BDP-a.  

Kako bi ilustrovali raskidanje tih veza stručnjaci iz kompanije Bloomberg Economics uveli su u globalni ekonomski model tarifu od 25 odsto na taj trgovinski saobraćaj. To je jednako najvišim tarifnim stopama koje su SAD i Kina postavile jedna protiv druge, a može predstavljati i druge izvore nestabilnosti, poput sankcija i zabrana izvoza.

Posmatrano kroz tu prizmu, globalna trgovina pada za nekih 20 odsto u odnosu na scenario u kome neće doći do raskidanja veza i razdvajanja, odnosno vraća se na nivoe s kraja devedesetih, pre nego što je Kina pristupila STO, kao udeo u BDP-u. 

Prema ovom istraživanju, sve zemlje bi morale da preusmere resurse na aktivnosti u kojima su manje dobre. Deo produktivnosti koji je povezan sa trgovinom bio bi izgubljen. 

Dugoročno gledano, ovo učinilo bi svet siromašnijim za 3,5 odsto u odnosu na potencijalno stabilizovanje trgovin u sadašnjem udelu proizvodnje, i 15 odsto siromašnijim u odnosu na scenario jačanja trgovinskih veza.

U 2022, sa tarifama trgovinskog rata i dalje na snazi, korona krizom koja je pojačala pritisak da se lokalizuju lanci snabdevanja, a Rusija isključena sa američkih i evropskih tržišta, to vraćanje u devedesete ne izgleda tako daleko.

Intenzitet trenutnih šokova od rata i pandemije će izbledeti, ali osnovne snage koje pokreću deglobalizaciju neće. 

“Pripremite se za svet nižeg rasta, viših cena i povećane volatilnosti”, poručuje Bloomberg Economics.

  • IVAN

    19.5.2022 #1 Author

    Inflacija ide u nebo.

    Reply

  • DJORDJE1

    20.5.2022 #2 Author

    Velika kriza svetske ekonomije na vidiku.

    Reply

  • MIŠKOVIĆ

    20.5.2022 #3 Author

    bito da BDP raste ali ljudi i dalje umiru od gladi

    Reply

  • kaćica

    21.5.2022 #4 Author

    Ogroman novac,sta li ce ovo biti…

    Reply

    • HEPO

      1.10.2023 #5 Author

      Sprema se nesto

      Reply

  • Milovan94

    22.5.2022 #6 Author

    Šta li će biti sa svetom to niko ne zna

    Reply

  • HEPO

    1.2.2024 #7 Author

    To je bitno

    Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.