Kineski prodavci otpremaju robu iz Litvanije, Turske, Kazahstana…

Zašto online porudžbine iz Kine sve teže dolaze do kupaca iz Srbije?

AnalizaSrbijaSvetU fokusuVesti

28.8.2021 14:01 Autor: Marko Miladinović 3

Zašto online porudžbine iz Kine sve teže dolaze do kupaca iz Srbije? Zašto online porudžbine iz Kine sve teže dolaze do kupaca iz Srbije?
Građani Srbije, ali i okolnih zemalja, ponovo imaju probleme sa prijemom robe koju su naručili iz inostranstva putem online portala, a najčešće onih koji... Zašto online porudžbine iz Kine sve teže dolaze do kupaca iz Srbije?

Građani Srbije, ali i okolnih zemalja, ponovo imaju probleme sa prijemom robe koju su naručili iz inostranstva putem online portala, a najčešće onih koji vode poreklo iz Kine.

JP Pošta Srbije reagovalo je saopštenjem u kome se navodi da je nastala situacija posledica „nepravilnih instrukcija prodavaca o praćenju neregistrovanih pošiljaka u međunarodnom poštanskom saobraćaju“, zbog čega kupci nemaju pravu informaciju o tome kada treba da im pristigne poručena pošiljka.

O čemu se zapravo radi i o kakvim instrukcijama je reč? Za razliku od paketa, koji uvek imaju registrovani broj prijema i mogu se pratiti u svim fazama prenosa, kako u unutrašnjem tako i u međunarodnom saobraćaju, neregistrovane pošiljke se ne prate u poštanskim tokovima. U praksi se dešava da kupac od portala preko koga je izvršio kupovinu, dobije broj narudžbine u formatu SH3535430344990hhh, LP00185133040hhh, 985200000004548hhh i slično, a što su brojevi po kojima se ne mogu vršiti pretrage statusa na zvaničnim sajtovima poštanskih operatora. Takođe, dobijaju identifikator čija slovna oznaka počinje slovom U, a koji ne predstavlja broj za praćenje pošiljke.

Kako za Biznis.rs kažu u Pošti Srbije, ovaj problem identifikovan je za vreme pandemije korona virusa, kada je vazdušni saobraćaj bio otežan, a izvesno vreme čak i delimično obustavljen, usled globalnih mera, zbog čega su i sami prodavci u Kini tražili alternativna rešenja koja su dovela do toga da pošiljke do krajnje destinacije putuju preko više logističkih centara u različitim državama.

Nakon popuštanja mera došlo je do ponovnog rasta obima internet trgovine, s tim da broj avionskih linija i dalje nije vraćen u stanje pre izbijanja pandemije. Obeležavanje neregistrovanih pošiljaka na opisan način, brojevima neadekvatnim za praćenje, radilo se i ranije, što znači da problem nije nastao zbog načina obeležavanja pošiljaka, već je nastao zbog kašnjenja pošiljaka ili potpunog izostanka otpreme iz države porekla usled nepostojanja transportnih veza. Pošta Srbije nakon popuštanja mera i delimične normalizacije avio-saobraćaja ima upite i reklamacije korisnika, ali ne u onoj meri kao što je to bio slučaj tokom 2020. godine.

Poštanske pošiljke u prispeću iz međunarodnog poštanskog saobraćaja, a koje sadrže robu, podležu carinskom nadzoru, što ne znači automatski da će biti ocarinjene, napominju u Pošti.

Prema statističkim pokazateljima, u Srbiju je od početka ove godine prispelo oko 2,5 miliona neregistrovanih pošiljaka iz međunarodnog saobraćaja, oko 570.000 preporučenih pošiljaka i oko 23.000 vrednosnih pisama. Navedene količine pošiljaka predstavljaju ukupan dolazni saobraćaj pismonosnog materijala, koji obuhvata i redovnu korespondenciju (statistički se evidentiraju kategorije pošiljaka, bez obzira na sadržaj).    

„U odnosu na 2020. godinu, primetan je rast za 10 odsto broja neregistrovanih i vrednosnih pošiljaka u dolazu iz međunarodnog poštanskog saobraćaja, ali je zabeležen pad broja preporučenih pošiljaka“, kažu iz Pošte Srbije za naš portal.

Kako ne bi došli u situaciju da ne prime naručenu pošiljku, građani Srbije bi trebalo posebno da obrate pažnju na nekoliko stvari prilikom naručivanja online.

„Kako bi kupci bili u prilici da prate status svojih pošiljaka, prilikom internet kupovine je potrebno da odaberu opciju isporuke sa registrovanim praćenjem. Takve pošiljke, u slučaju da se radi o pismonosnim pošiljkama, imaju prijemni broj koji počinje slovom R ili V i mogu se pratiti na sajtu poštanskog operatora države porekla, na sajtu Pošte Srbije, kao i na sajtu Svetskog poštanskog saveza. Kao što smo rekli, pošiljke naručene sa kineskog portala u velikom broju slučajeva ne prispevaju iz Kine, već kineski prodavci iste otpremaju posredstvom poštanskih operatora Litvanije, Turske, Kazahstana… To primaoci ovih pošiljaka mogu i sami utvrditi na osnovu kodne oznake zemlje kojom se završava prijemni broj kojim je pošiljka opremljena“, poručuju iz Pošte Srbije.  

Pored toga, ukoliko kupac nije odabrao ovu opciju, svaki drugi broj pošiljke koji dobije, a koji nije u gore navedenom formatu, ne predstavlja broj za praćenje, već predstavlja bar-kod oznaku kojom se obezbeđuje pružanje prekograničnih carinskih najava ili predstavlja broj narudžbine.

  • Anna

    28.8.2021 #1 Author

    Ma nemoj! Baš interesantno! Kako ostatak sveta nema taj problem nego samo Srbija i „neke zemlje u okruženju“. Koje su to konkretno zemlje? U Beogradu na carini je tri meseca stajala haljina koju sam poručila. Da bi je na kraju vratili za Kinu bez ikakvog objašnjenja!!!

    Odgovori

  • Dobrica

    29.8.2021 #2 Author

    Nebih rekao da je samo kod nas ali je problem s isporukama samo u zemljama s korupcijom ,kriminalom i manjkom morala. Kinezi se štite od prevare tako što podižu cenu ispruke, tako da je isporuka za Srbiju nekad i 10 puta veća od cene robe. Neretko i ne isporučuju u našu zemlju, toliko o bradskom odnosu fva naroda i država.

    Odgovori

  • Pasparrtu

    24.4.2022 #3 Author

    Da, da… I to samo u Srbiji tako.. Ne nego mi ne umemo da se ponasamo.. Paketi „dobijaju noge“… Za to niko ne odgovara… Ili se podalje novi, ili se ta prica nikada ne zavrsi… I ostali su retki oni koji salju ponovo za Srbiju… I kad to rade rade po mnogo vecim cenama dostave nego pre.. I u pravu su.. Ne isplati im se drugačije poslovati sa nama.

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...