ekomobilnost ključna za razvoj auto-industrije

Srbija do 2030. godine mora da poboljša putnu infrastrukturu za e-automobile

AutomobiliFirme u fokusuInfrastrukturaInvesticijePoslovanje

8.11.2022 17:16 Autor: Miljan Paunović 6

Srbija do 2030. godine mora da poboljša putnu infrastrukturu za e-automobile Srbija do 2030. godine mora da poboljša putnu infrastrukturu za e-automobile
Brzo uređenje putne infrastrukture postavljanjem električnih punjača za e-vozila, veća pomoć države po pitanju subvencija i poreskih olakšica pri kupovini e-vozila, i promena zakonske... Srbija do 2030. godine mora da poboljša putnu infrastrukturu za e-automobile

Brzo uređenje putne infrastrukture postavljanjem električnih punjača za e-vozila, veća pomoć države po pitanju subvencija i poreskih olakšica pri kupovini e-vozila, i promena zakonske regulative u ovoj oblasti, samo su neki od zahteva ljudi iz auto-industrije koji su se čuli na panelu Finansijske i nefinansijske stimulacije državne uprave i lokalne samouprave, na manifestaciji Ekomobilnost koja je u utorak počela u Beogradu.

„Proizvodnja električnih vozila je skuplja od klasičnih, ipak njihova cena je u padu, i to se dešava jer komponente pojeftinjuju. Proizvođači i prodavci mogu da utiču na cenu, iako na taj način manje zarađuju, ali dajemo popuste ne bi li e-automobili bili dostupniji i da bismo pogurali ovo tržište“, rekla je Aleksandra Đurđević, predsednica Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova i CEO u Delta Auto Group.

Ona je dodala da su subvencije države za kupovinu e-vozila od izuzetnog značaja, te da su korektne, ali da se ove godine malo usporilo sa tim, te da je bilo dosta spornih slučajeva.

„Komplikovane procedure i dužina trajanja su najveći problem za dobijanje subvencije“, istakla je Đurđević.

Direktor Audija za Srbiju i Crnu Goru Slobodan Pešić je na ovom panelu rekao da e-automobili pružaju vozačima jedno novo iskustvo na višem nivou.

„Način korišćenja je drugačiji, vozilo treba puniti, a naši korisnici imaju punjače kod kuće ili na poslu, inače se ne bi odlučivali za kupovinu. Javna infrastruktura je na najnižem nivou u celoj Evropi. Takođe, trebalo bi urediti zakonske regulative koje se tiču subvencija pri kupovini. Trenutna uredba treba da se menja, ceo njen deo o podsticajima i načinu isplaćivanja subvencija. Vlada Srbije je energetiku stavila na vrh svoje liste prioriteta, ali ne vidimo dalje korake. Mi kao industrija želimo da objasnimo državi šta treba da uradi, ali određena ministarstva moraju da se bave tim poslom, inače će ova industrija umreti, a to uopšte ne bi bilo dobro“ objasnio je Pešić.

Foto: Biznis.rs / Ekomobilnost

Miroslav Vrcelj, menadžer voznog parka i polovnih automobila Mercedes-Benz Cars Department, rekao je da je potrebno zajedničko dejstvo države, proizvođača i uvoznika.

„Proizvođači su saopštili da će od 2030. godine biti teško kupiti automobil koji nije električan, a to su dobre vesti i nema mesta za strah. Naime, to znači bolja ekološka situacija, moći ćemo da udišemo čistiji vazduh i našoj deci ostavimo bolje uslove za život. Zajedno možemo da unapredimo infrastrukturu, država je tu ključna“, rekao je Vrcelj.

Od države se najviše očekuje jer jedino ona može da uspostavi zakonsku regulativu, te da u narednih nekoliko godina na srpskim putevima omogući veći broj e-vozila, odnosno da se vozači okrenu ovoj vrsti automobila. Za to su bitni uslovi na koje mogu da utiču samo nadležna ministarstva i institucije.

Foto; Biznis.rs/Ekomobilnost

„Ministarstvo za zaštitu životne sredine radi na strateškim dokumentima u ovoj oblasti. Prvi put u Srbiji trebalo bi da imamo program u okviru koga se nalazi sveobuhvatni set mera i povezuju razni sektori.

Ekomobilnost se ne može posmatrati samo kroz jedan sektor, već je neophodna sinergija nadležnih ministarstava. Imamo jaku želju da uredimo ovo polje, i zbog toga nam je potrebna podrška i sugestije industrije i uvoznika, raznih udruženja. Što se tiče zakonskih regulativa, u planu je sledeće godine izrada Zakona o zaštiti vazduha, gde ćemo gledati da uključimo što više radnih grupa, da bismo napravili dobar zakon, na osnovu dobrih i konstruktivnih predloga“, rekla je Aleksandra Imširagić, pomoćnica ministra zaštite životne sredine.

Osim infrastrukture koja je najurgentnija sa ovog panela je takođe poručeno da se mora urediti zakonska regulativa po pitanju poreske politike, ne bi li kompanijama i kupcima bilo omogućeno da lakše dođu do e-automobila. Takođe, panelisti su poručili da je ekologija ključna u Evropi, te da moramo da sledimo evropski primer regulative.

Kako je istaknuto, Srbija ne sme da zaostaje za Evropom, jer oko 20 miliona Evropljana prođe kroz našu zemlju, te bi nastao veliki problem ukoliko oni ne bi mogli da dopune baterije na svojim e-automobilima usled nedostatka javnih punjača na auto-putevima.

Manifestacija Ekomobilnost održava se do 10. novembra u Beogradu, u MTS dvorani.

  • SUNCOKRET

    8.11.2022 #1 Author

    Država će morati da uredi infrastrukturu sa postavljanjem punjača za elektricna vozila jer je to budućnost automobilska industrije

    Odgovori

  • BIJUTI27

    8.11.2022 #2 Author

    Srbija i slične zemlje će ubrzo postati deponije polovnih (istrošenih) električnih vozila koje će razmaženom Zapadu biti jeftinije slati tamo nego na reciklažu.
    Od trenutka masovnog dovoza tog „ekologičnog“ otpada ekologije ovde više neće biti…

    Odgovori

  • MIŠKOVIĆ

    8.11.2022 #3 Author

    Električna vozila i hybridi su budućnost i svakako treba razvijati infrastrukturu. Nažalost standard u Srbiji je jako loš. Ni uz pomoć magije do 2039 nema šanse da prosečan stanovnik kupi el vozilo

    Odgovori

  • GOCA BG

    8.11.2022 #4 Author

    Naravno,to je uslov da bi el.automobili mogli da se voze…

    Odgovori

  • Mike

    9.11.2022 #5 Author

    Realno do 2300 godine.

    Odgovori

  • goca87

    9.11.2022 #6 Author

    Od tog posla nema ništa….

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...