Mešanje države u tržišne procese stvara neravnotežu

Koliko je kontrola cena efikasna u borbi protiv inflacije?

AnalizaNovacSrbijaU fokusu

12.7.2022 10:22 Autor: Marija Jovanović 6

Koliko je kontrola cena efikasna u borbi protiv inflacije? Koliko je kontrola cena efikasna u borbi protiv inflacije?
Inflacija je u maju smanjena na mesečnom, a povećana na međugodišnjem nivou. Tokom aprila i maja ove godine registrovana je mesečna inflacija od 1,5... Koliko je kontrola cena efikasna u borbi protiv inflacije?

Inflacija je u maju smanjena na mesečnom, a povećana na međugodišnjem nivou. Tokom aprila i maja ove godine registrovana je mesečna inflacija od 1,5 i 1,2 odsto, a međugodišnja od 9,6 i 10,4 odsto. Tako je u maju nastavljeno povećanje međugodišnje inflacije koje je započeto još u februaru 2021, navodi se u najnovijoj analizi objavljenoj u julskom broju biltena Makroekonomske analize i trendovi (MAT) Ekonomskog instituta u Beogradu.

Kako bi zaštitila tržište i sprečila poremećaje u formiranju cena roba koje su od izuzetne važnosti za snabdevanje potrošača, naročito siromašnijeg dela stanovništva, Vlada Srbije usvojila je Uredbu o ograničenju visine cena osnovnih životnih namirnica, koja će važiti do kraja jula.

Kada je reč o kontroli cena u borbi protiv inflacije, autori analize MAT-a Miladin Kovačević i Katarina Stančić ukazuju da su cene pokazatelj fundamentalnih ekonomskih fenomena, ponude i tražnje. Ponuda reflektuje troškove proizvodnje, a tražnja preferencije potrošača. Kao takve, one predstavljaju nezamenjiv signal koji pokazuje koliko kupci neku robu vrednuju i na taj način usmeravaju proizvodnju ka onim dobrima koja su profitabilna.

“Mešanje države u tržišne procese deformiše ove signale i stvara tržišne neravnoteže koje vode u pogrešnu, netržišnu alokaciju ograničenih dobara i usluga. Naime, ako država ograniči rast pojedinih cena, to jest definiše njihov maksimalan nivo, dolazi do rasta tražnje jer kupci žele više robe po toj (tržišno niskoj) ceni, dok na strani ponude ne postoji motivacija da se roba prodaje tako jeftino, tako da se ona smanjuje. Zbog ove neusklađenosti najpre dolazi do nestašica. Zatim, budući da je ponuda ograničena, prodavci dobijaju priliku da prodaju robu samo određenim kupcima ili da jednostavno ograniče količinu koju svako može da kupi”, navode autori analize u novom broju MAT-a.

U normalnim uslovima prodavac ne bira kupca, već prodaje robu svakome ko je spreman da plati, ali budući da kod kontrole cena tražnja premašuje cenu, prodavac može da bira i favorizuje određene kupce.

“Dolazi i do pojave crnog tržišta jer određeni kupci nude više novca za robu koja im treba, ali ta transakcija se može obaviti samo ilegalno. Ili, da bi bili što manje oštećeni, proizvođači menjaju sastav proizvoda na štetu njegovog kvaliteta. Normalna, zdrava konkurencija postaje zamenjena raznim drugim oblicima nadmetanja – najčešće političkog, jer firme pokušavaju da utiču na odluke države ne bi li što više profitirale. Javljaju se razni oblici evazije i neefikasnosti, rast birokratskih troškova jer država mora da angažuje dodatni korpus kontrolora koji će da prati sprovođenje njenih odluka, a inflacija ostaje da tinja ispod površine i pojavljuje se čim se uklone mere kontrole”, smatraju Kovačević i Stančić.

Dakle, kako ocenjuju autori analize, kontrola cena može biti primenjena uz ogroman oprez i radi sprečavanja kratkotrajnih cenovnih fluktuacija.

“Imajući u vidu da inflacija najviše pogađa siromašna domaćinstva, Svetska banka predlaže alternativnu meru – njihovo direktno subvencionisanje u vidu keš transfera, budući da kontrola cena obuhvata neselektivno celokupno stanovništvo, pa i ono najbogatije, i u tom smislu je u pitanju regresivna mera”, navodi se u analizi MAT-a.

Najdelotvornije stezanje kaiša u monetarnoj i fiskalnoj sferi

Iako politički nepopularne i ekonomski bolne, najdelotvornije mere su ipak one koje se odnose na monetarnu i fiskalnu sferu i baziraju se na restrikcijama tražnje u svakom obliku. Za sada vodeće centralne banke sa oklevanjem sprovode monetarno stezanje.

“FED je podigao referentnu kamatnu stopu za 50 baznih poena na jedan odsto, a Evropska centralna banka (gde je inflacija u maju 2022. iznosila 8,1 odsto) planira prvo povećanje u poslednjih 11 godina u julu i to za 25 baznih poena (sa sadašnjih -0,50 na -0,25 odsto). Ipak, na osnovu američkog iskustva iz sedamdesetih godina, jedino precizne fiskalne i monetarne mere mogu doneti trajne rezultate u suzbijanju inflacije, pa makar one vodile i kroz recesivnu epizodu”, zaključuju autori analize.

  • MIŠKOVIĆ

    12.7.2022 #1 Author

    Kontrol cen uvek donosi velike poremećaje više štete nego koristi

    Odgovori

  • TATJANA

    12.7.2022 #2 Author

    Treba kontrolisati

    Odgovori

  • GOCA BG

    12.7.2022 #4 Author

    Koliko god da se kontrolise,ne moze se uci bas svima u trag…

    Odgovori

  • JANA

    13.7.2022 #5 Author

    Jako korisna i efikasna

    Odgovori

  • DANIJELA

    13.7.2022 #6 Author

    Kontrola cena ima i neke negativne stavke ali svakako vise pozitivne. Ne mogu pojedinci da se bogate na obicnim ljudima.

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...