Slovenci zauzeli prvo mesto po kupovini nekretnina u Hrvatskoj

Prošle godine promet nekretninama je pao u 12 okruga, dok je u devet, uglavnom na severu i istoku zemlje, zabeležen veći broj prodaja nego 2022. godine, jedan je od podataka novog sveobuhvatnog portala Ministarstva finansija Hrvatske, što omogućava poređenje poreskih sistema zemalja EU, kao i brojne podatke o porezima na nacionalnom nivou.

Kada je reč o nekretninama, pregledom su obuhvaćene kupoprodaje za koje je Poreska uprava provela postupak utvrđivanja porezne osnovice, a proizilazi da ih je u Zagrebu prošle godine bilo 18.307 ili 7,2 odsto manje nego godinu ranije. Još veći pad zabeležen je u Splitsko-dalmatinskom okrugu, broj prodatih nekretnina pao je za deset odsto, na 10.497, piše Seebiz.

Najveće interesovanje za trgovinu nekretninama bilo je u Varaždinskom okrugu, promet je povećan za čak 52 odsto, na 5.309 sklopljenih ugovora, a sledi Šibensko-kninski okrug. U plusu su i Sisačko-moslavački, Bjelovarsko-bilogorski, Koprivničko-križevački, Brodskoposavski i Vukovarsko-sremski okrug.

Podaci Poreske uprave pokazuju da su se najviše kupovale „razne nekretnine“ – poslovne, proizvodne ili trgovinske zgrade/kompleksi i ugostiteljsko-turistički objekti. Slede poljoprivredno zemljište i stanovi, koji čine po oko 20 odsto ukupne prodaje, a na četvrtom mestu je građevinsko zemljište.

Prilikom kupovine nekretnina u Hrvatskoj poslednjih godina stranci su zauzimali značajno mesto, posebno u godini pre uvođenja evra, a podaci za prošlu godinu pokazuju blagi pad. To se, međutim, ne odnosi na komšije Slovence, koji su kupili 3.392 nekretnine, oko 100 više nego godinu ranije, zauzevši prvo mesto po broju kupljenih nekretnina u Hrvatskoj.

Godinu dana ranije u tom mestu je bilo Nemaca, među kojima je bio i veliki broj hrvatskih iseljenika. Prošle godine su kupili oko tri hiljade nekretnina, oko 20 odsto manje nego 2022. godine. Među ostalim zemljama, većina kupaca nekretnina u Hrvatskoj su stanovnici Austrije, Češke i Slovačke.