Najveće probleme stvorila nedovoljno definisana zabrana otpuštanja

Koje propuste Poreska uprava prihvata kad odobrava nastavak plaćanja reprograma na rate?

PoreziPoslovanjePreduzetnik

2.2.2022 12:01 Autor: Ljiljana Begović 9

Koje propuste Poreska uprava prihvata kad odobrava nastavak plaćanja reprograma na rate? Koje propuste Poreska uprava prihvata kad odobrava nastavak plaćanja reprograma na rate?
Svi privrednici u Srbiji koji su se 2020. godine opredelili za petomesečno odlaganje plaćanja poreza i doprinosa već su otplatili polovinu svog duga na... Koje propuste Poreska uprava prihvata kad odobrava nastavak plaćanja reprograma na rate?

Svi privrednici u Srbiji koji su se 2020. godine opredelili za petomesečno odlaganje plaćanja poreza i doprinosa već su otplatili polovinu svog duga na rate. Plaćanje je počelo 10. februara prošle godine.

Međutim, da bi ostvarili pravo na plaćanje reprograma na rate privrednici su morali da ispune i određene uslove. Jedan od najspornijih uslova, zbog kojeg je mnogima ukinuta ova mogućnost, je smanjenje broja zaposlenih za više od 10 odsto.

U skladu sa Uredbom Vlade Srbije, privredni subjekt gubi pravo na direktna davanja iz budžeta Republike Srbije i na odlaganje plaćanja poreza i doprinosa ukoliko je, primera radi, u periodu od 15. marta 2020. godine pa do isteka roka od tri meseca od poslednje isplate davanja, smanjio broj zaposlenih za više od 10 odsto.

Prestanak radnog odnosa zaposlenog po svim osnovama uračunava se u ovo ograničenje od 10 odsto, odnosno nijedan od razloga, osim navedenog u Uredbi Vlade Srbije, ne znači da će firma biti izuzeta iz definisanog ograničenja.

Predsednica Udruženja „Računovodstvena komora Srbije“ Snežana Mitrović navodi da, nažalost, zbog neprecizne definicije u samoj Uredbi, odnosno zanemarivanja načela fakcititeta – “suštine iznad forme” prema Zakonu o poreskom postupku i poreskoj administraciji, nije uzeto u obzir smanjenje broja zaposlenih usled “više sile”.

“Na primer, može da se desi smrt radnika ili odlazak u invalidsku penziju, ili da se za radnika koji je bio na bolovanju uopšte nije koristilo direktno davanje. Sve ovo ne bi trebalo smatrati osnovom smanjenja broja zaposlenih u svrhu gubljenja prava na direktno davanje i fiskalne pogodnosti”, smatra Mitrović.

Čovek piše pored laptopa
Foto: Pixabay/LEANDRO AGUILAR

Najdrastičniji primer u prilog ukidanja plaćanja reprograma na rate je, prema rečima predstavnika Udruženja “Zaštitnik privrednika i preduzetnika Srbije” (ZPPS), smrt zaposlenog.

“Postoje primeri koji se ne tiču grešaka već, po našem mišljenju, nesavesnog postupanja Poreske uprave i Ministarstva finansija, a koji se tiču potraživanja kompletno isplaćene sume za minimalce sa kamatama čak i kad je u pitanju smrt zaposlenog jer ‘uredba ne prepoznaje smrt’”, navode naši sagovornici.

Oni dodaju da su skrenuli pažnju i Poreskoj upravi i Ministarstvu finansija da je ovakvo postupanje skandalozno.

“Najviše nas je potresao primer gospodina kojem je iznenada preminuo sin u porodičnoj firmi, da bi Poreska uprava to tretirala kao smanjenje broja zaposlenih i potraživala sav novac nazad, iako je firma uredno platila sve doprinose vezano za neto isplate. Takvih slučajeva je bilo svega 17 stoga je nejasno zašto takva odredba nije korigovana”, ističu iz Udruženja.

Prema rečima predstavnika Udruženja ZPPS, kao i Poreske uprave, najčešće greške koje privrednici prave pri vraćanju reprograma na rate su uglavnom tehničke prirode – greška u pozivu na broj, nalog koji ne prođe poslednjeg dana već sutradan, i slično.

Iz Poreske uprave kažu da kada je reč o ovakvim greškama privrednici ne gube pravo na plaćanje na rate.

“U slučaju da dužnici nisu platili ratu na vreme postoji mogućnost da pošalju molbu za plaćanje duga na rate, ali ne kao reprograma koji je odobren za vreme pandemije virusa Covid-19, već kao opštu molbu za plaćanje duga na rate”, navode iz Poreske uprave.

Poreska uprava može odobriti određen broj rata u zavisnosti od visine duga, a najduže do 60 meseci, uz mogućnost korišćenja odloženog plaćanja do 12 meseci.

Odlaganje dugovanog poreza pravnim licima može biti odobreno u slučaju da dug iznosi najmanje pet procenata ukupnog godišnjeg prihoda iskazanog u poslednjem objavljenom finansijskom izveštaju, odnosno pet odsto godišnjeg paušalnog prihoda.

Poreska uprava može, na obrazloženi zahtev poreskog obveznika, u celosti ili delimično odložiti plaćanje dugovanog poreza pod uslovom da njegovo plaćanje za obveznika predstavlja neprimereno veliko opterećenje ili nanosi bitnu ekonomsku štetu.

Plaćanje reprograma u slučaju stečaja ili likvidacije

Ako pravno lice u statusnoj promeni ne prestaje da postoji, to pravno lice zadržava pravo na odlaganje plaćanja obaveze utvrđeno ovom uredbom i nastavlja da plaća neplaćeni iznos obaveze.

Neplaćeni iznos obaveze koja je bila predmet odlaganja plaćanja pravnog lica prema kojem je pokrenut stečajni postupa, prijavljuje se i naplaćuje u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj.

U slučaju prinudne likvidacije pravnog lica, neplaćeni iznos obaveze koja je bila predmet odlaganja smatra se dospelim danom pokretanja postupka prinudne likvidacije. U slučaju likvidacije pravnog lica, neplaćeni iznos obaveze koja je bila predmet odlaganja plaćanja to pravno lice je dužno da plati do okončanja postupka likvidacije.

Promena organizacionog ili svojinskog oblika ili promena pravne forme pravnih lica ili nastavak obavljanja delatnosti preduzetnika u formi privrednog društva, ne utiče na ispunjenje obaveze koja je predmet odlaganja plaćanja.

  • ACIKA

    2.2.2022 #1 Author

    Mislim da svi koji su privatnici vrlo dobro znaju sta su im obaveze prema drzavi i da to mora da se isplati osim kad su stvarno neke poteskoce koje ne mogu tako brzo i odmah da se rese.

    Odgovori

  • MAJA

    2.2.2022 #2 Author

    Porez mora da se plati pre ili kasnije, bolje na vreme

    Odgovori

  • LJUBIŠA

    2.2.2022 #3 Author

    Prvo redovne obaveze prema državi, pa onda sve ostalo.
    Revizori i kontrole nažalost tumače pravila i zakone ne uvek kako treba.

    Odgovori

  • MARA

    2.2.2022 #4 Author

    Trebali su malo preciznije da definišu prava na pomoć.

    Odgovori

  • VILENJAK

    2.2.2022 #5 Author

    Slažem se da su obaveze prema državi prioritet. A zašto onda ta ista država ukida pravo na reprogram za 1 dan kašnjenja?! I stavlja blokadu na račune…nije ni to u redu.

    Odgovori

  • BIJUTI27

    2.2.2022 #6 Author

    Materijalne okolnosti u kojima živimo i poslujemo zahtevaju od nas da se opredeljujemo prema definisanim prioritetima. Odlučujemo koje ćemo obaveze izmirivati, a za koje nema novca. Posledica je gomilanje dugova.

    Odgovori

  • MARE

    2.2.2022 #7 Author

    Treba uzeti u obzir da tim istim ljudima kasne naplate istih tih prihoda i svima omoguciti placanje na rate jer ni to nece pomoci posto smo svi u zacaranom krugu rata ,ali to je svakako i cilj sveg ovog haosa .Da li kada podele na rate placaju isti iznos kao i kada se placa pun iznos? Ili na ratu ide naknada?

    Odgovori

  • DANIJELA

    2.2.2022 #8 Author

    Kada se uzima neka vrsta pozajmice onda sve moze a kada se dodje u situaciju da dodje do neke vrste problema za vracanje onda krecu ta “sitna slova”.

    Odgovori

  • Ivan

    2.2.2022 #9 Author

    Porez treba da se plati , pravila su pravila.

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...