Smanjenje nameta na zarade za majke smanjilo bi jaz između poslodavaca i zaposlenih

Porodilje u Srbiji nemaju nikakvu podršku pri zapošljavanju

AnalizaPreduzetnikU fokusu

5.4.2022 11:01 Autor: Ljiljana Begović 8

Porodilje u Srbiji nemaju nikakvu podršku pri zapošljavanju Porodilje u Srbiji nemaju nikakvu podršku pri zapošljavanju
Nezaposlene porodilje, kojih je u Srbiji u 2020. godini bilo 14.000, kao i 9.200 ekonomski neaktivnih žena nema nikakvu podršku pri zapošljavanju koja se... Porodilje u Srbiji nemaju nikakvu podršku pri zapošljavanju

Nezaposlene porodilje, kojih je u Srbiji u 2020. godini bilo 14.000, kao i 9.200 ekonomski neaktivnih žena nema nikakvu podršku pri zapošljavanju koja se odnosi direktno na njih.

Žene nakon porodiljskog odsustva neretko dobijaju otkaze, jer je poslodavcima skupo da plaćaju česte izostanke majki sa malom decom.

Tatjana Macura ispred Udruženja „Mame su zakon“ kaže da je broj nezaposlenih i ekonomski neaktivnih porodilja crveni alarm za državu i da je potrebno hitno otvoriti dijalog o predlozima koji se svode na smanjenje jaza između poslodavca i zaposlene, odnosno značajno veće ulaganje države u mere podrške zapošljavanju žena koje se vraćaju na tržište rada nakon porođaja.

„Naše udruženje ima plan kako da se pomogne ženama koje poslodavci smatraju nepoželjnim radnicama, da se tako grubo izrazim, i svode se na dve akcije. Prva je smanjenje nameta na zarade zaposlenih majki koje imaju decu do osam godina, a druga podizanje svesti o ravnopravnom učešću partnera u vođenju domaćinstva. Pored toga, neminovno je da se predškolsko obrazovanje učini dostupnim svima – da svako dete ima garantovano mesto u vrtiću i da boravak u celosti bude plaćen iz budžeta, kao i da se povećaju kapaciteti dnevnih boravaka u osnovnim školama“, objašnjava naša sagovornica.

Ona smatra da je cilj smanjivanje jaza između poslodavca i zaposlene.

Majka i dete
Foto: Pexels.com

„Kao što vam je poznato, poslodavci se ređe odlučuju da zaposle majku sa decom predškolskog uzrasta zbog bojazni da će ona često izostajati sa posla. Kako većinu u našem privatnom sektoru čine mikro, mala i srednja preduzeća i preduzetničke radnje, koje optimalno koriste sve resurse, pa tako i ljudske, oni imaju opravdanu bojazan ko će u slučaju izostanka preuzeti obaveze zaposlene kojoj je potrebno odsustvo, jer nemaju priliku da zaposle više osoba. To istovremeno znači da poslodavci nisu neki bezdušnici koji mrze majke sa malom decom, već su usled visokih poreza i doprinosa na zarade zaposlenih saterani u ćošak“, ističe Macura.

Prema njenim rečima, potrebno je upravo to, da se značajno smanje nameti na zarade majki koje imaju decu do osam godina kako bi poslodavac mogao da zaposli više ljudi. Posledica takve potencijalne odluke države biće smanjenje nezaposlenosti, ali i povećana potrošnja kojom će se opravdati ulaganja države.

„Paralelno sa tim potrebno je podizati svest o tome da je sasvim u redu da obaveze oko dece i vođenja domaćinstva partneri ravnopravno dele i da to nije samo obaveza žena, što je kod nas tradicionalni obrazac ponašanja, zbog čega su i oni muškarci koji dele obaveze sa svojim partnerkama često stigmatizovani. Podela obaveza u neplaćenim kućnim poslovima mora postati pravilo, a ne izuzetak“, kaže predsednica udruženja „Mame su Zakon“.

Kada je reč o preduzetnicama, pre svega je neophodno njihova prava izjednačiti sa pravima žena koje su zaposlene kod poslodavca. To znaći da se mora izmeniti set zakona koji će dovesti do toga – Zakon o radu, Zakon o zdravstvenom osiguranju, Zakon o doprinosima na obavezno socijalno osiguranje i Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom. Pored toga je potrebno napisati i jedan novi zakon – Zakon o preduzetništvu.

„Ovim bi se došlo do toga da se onima koje samostalno obavljaju delatnost ne isplaćuju naknade na trudničkom u visini od 50, već 100 odsto, kao i da su im u potpunosti plaćeni doprinosi dok su odsutne sa posla nakon porođaja. Takođe, trebalo bi im omogućiti da prenesu odsustvo sa posla na partnera ili da koriste odsustvo od tri godine u slučaju da se odluče da rode troje i više dece, da imaju garantovanu naknadu najmanje u visini republičkog minimalca prva tri meseca bebinog života. Potrebno je učiniti sve što je u našoj moći da se one koje su donele odluku da rode dete ili decu od te odluke ne odustanu i da im biznis opstane“, zaključuje Tatjana Macura.

Godinama raste broj porodilja bez posla

U 2018. godini bilo je 11.600 nezaposlenih i 8.500 ekonomski neaktivnih žena. U sledećoj godini nažalost beležimo rast, a to znači da smo imali 13.700 nezaposlenih porodilja i 10.600 ekonomski neaktivnih.

Trend rasta se nastavio i u 2020. godini u kojoj smo imali čak 14.000 nezaposlenih i 9.200 ekonomski neaktivnih porodilja.

  • IVAN

    5.4.2022 #1 Author

    Trebalo bih biti drugacije.

    Odgovori

  • STRAHINJA

    5.4.2022 #2 Author

    Surova realnost nemilosrdnosti trzista

    Odgovori

  • BOJANA

    5.4.2022 #3 Author

    Ne da nemaju podršku, nego je i problem što nema mesta u vrtićima.

    Odgovori

  • JOVANA

    5.4.2022 #4 Author

    Treba poraditi na tome

    Odgovori

  • SNEZANA

    5.4.2022 #5 Author

    Strasno I vrlo surovo..a ovamo podsticu na radjanje,a podrska se mladim majkama ne pruza

    Odgovori

  • Milovan94

    5.4.2022 #6 Author

    Duša me boli kada čitam ovakve vesti.

    Odgovori

  • STRELAC

    6.4.2022 #7 Author

    Samo one zene koje rade u drzavnim firmama su zasticene,nazalost.

    Odgovori

  • VERA

    4.3.2023 #8 Author

    Podrška porodiljama je samo na TV u, kasnije kada dođu u tu situaciju da se vrate na posao, svesne su da moraju same da se izbore za svoj posao i svoje dete.

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...