Nemačka beleži 30 odsto prometa EU, a ima i najveći rast u prošloj godini

Železnički teretni transport u EU vraćen na pretpandemijski nivo

EUInfrastruktura

2.11.2022 11:16 Autor: Julijana Vincan 2

Železnički teretni transport u EU vraćen na pretpandemijski nivo Železnički teretni transport u EU vraćen na pretpandemijski nivo
Železnički teretni transport u Evropskoj uniji donekle se oporavio u 2021. godini, nakon pada performansi od 2,2 procenta i 6,1 odsto u 2019. i... Železnički teretni transport u EU vraćen na pretpandemijski nivo

Železnički teretni transport u Evropskoj uniji donekle se oporavio u 2021. godini, nakon pada performansi od 2,2 procenta i 6,1 odsto u 2019. i 2020. godini, u poređenju sa prethodnim godinama, pokazuju najnoviji podaci Zavoda za statistiku EU (Eurostat).

„Radi sprečavanja širenja pandemije korona virusa države članice su uvele restriktivne mere koje su imale značajan uticaj na železnički teretni saobraćaj, mada je više bio pogođen putnički saobraćaj na prugama. U 2021. godini bilo je naznaka izvesnog oporavka, pri čemu je teretni transport porastao za 8,7 odsto u odnosu na 2020. godinu, skoro dostigavši nivo iz 2018. godine od 399 milijardi tonskih kilometara (tkm)“, obrazloženo je u izveštaju Eurostata.

Prvi znaci oporavka uočeni su u četvrtom kvartalu 2020. godine, kada je zabeleženo povećanje od 5,1 odsto u poređenju sa istim kvartalom prethodne godine. Ovaj trend se postepeno nastavio u svim kvartalima 2021. godine.

Najveća stopa rasta u železničkom teretnom saobraćaju bila je u drugom kvartalu 2021. godine – 20,5 procenata, a zatim u trećem kvartalu – osam odsto. Prvi i četvrti kvartal rasli su za po 3,4 procenta u poređenju sa istim kvartalima 2020. godine.

Nemačka je sa 123 milijarde tonskih kilometara najviše doprinela učinku železničkog teretnog transporta u EU u 2021. godini, i to predstavlja oko 31 procenat ukupnog rezultata Unije. Slede Poljska sa 54 milijardi tkm i Francuska sa 36 milijardi tkm. Na drugom kraju lestvice, Grčka, Luksemburg i Irska su registrovale manje od milijardu tonskih kilometara u prošloj godini.

Izvor: Eurostat

U sedam država članica EU je železnički teretni transport smanjen u 2021. godini: Danskoj (-18,9 odsto), Portugalu (-18,3 procenta), Litvaniji (-8,2 odsto), Letoniji (-7,7 procenata), Irskoj (-5,2 odsto), Hrvatskoj (-3,3 procenta) i Mađarskoj (-2,1 odsto).

U preostalim državama članicama se učinak železničkog saobraćaja u istom periodu povećao. Najveći rast imala je Estonija (+22,9 procenata), a slede Španija (+20,3 odsto), Slovačka (+18,6 procenata), Italija (+15 odsto), Nemačka (+13,5 procenata), Francuska (+13,3 odsto) i Rumunija (+10,9 procenata).

Nemačka je bila država članica sa najvećim rastom, i to od 14,7 milijardi tkm u 2021. u odnosu na 2020. godinu. Sledila je Francuska sa rastom od 4,2 milijarde tkm u istom periodu.

Povećan obim rada i železnica u Srbiji

U prvom polugodištu 2021. godine, u poređenju sa istim periodom godinu dana ranije, obim saobraćaja u Srbiji kada je reč o prevezenoj robi bio je veći za 29,9 odsto, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS). Vazdušni, rečni, cevovodni i drumski saobraćaj beleže rast u količini prevezene robe, dok železnički saobraćaj beleži pad.

U železničkom saobraćaju u prvom polugodištu 2021. prevoz robe beleži pad od 8,5 odsto. Obim rada, iskazan u tonskim kilometrima, opao je za 5,3 procenta u poređenju sa prvih šest meseci 2020. Količina izvezene i uvezene robe je u 2021. u odnosu na 2020. godinu porasla, pa je ukupna prevezena roba u železničkom saobraćaju veća za 2,7 odsto. Obim rada u tonskim kilometrima u železničkom saobraćaju porastao je za 6,5 procenata.

  • BIJUTI27

    3.11.2022 #1 Author

    Brze pruge su budućnost Srbije i svuda u svetu.. ❤️

    Odgovori

  • MAJALG

    5.11.2022 #2 Author

    Dobro je da se vrati na staro, nadamo se da ce na svim granama biti isto.

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...