OPORAVAK ZAPADNOG BALKANA NAKON GODINE ISTORIJSKE RECESIJE

Privredni rast u regionu 4,4 odsto ove godine, predviđa Svetska banka

BankeNovacRegionVesti

27.4.2021 13:06 Autor: Vladimir Jokanović 3

Privredni rast u regionu 4,4 odsto ove godine, predviđa Svetska banka Privredni rast u regionu 4,4 odsto ove godine, predviđa Svetska banka
Nakon istorijske recesije zapadni Balkan očekuje rast smanjenog intenziteta, navedeno je u izveštaju Svetske banke. Pandemija Covid-19 donela je ekonomski pad u zapadnobalkanskom regionu,... Privredni rast u regionu 4,4 odsto ove godine, predviđa Svetska banka

Nakon istorijske recesije zapadni Balkan očekuje rast smanjenog intenziteta, navedeno je u izveštaju Svetske banke. Pandemija Covid-19 donela je ekonomski pad u zapadnobalkanskom regionu, koji je procenjen na 3,4 procenta, ali 2021. godina bi trebalo da bude godina privrednog rasta od 4,4 osto.

Prema proceni Svetske banke, u narednoj godini očekuje se usporavanje rasta, na 3,7 odsto, dok posledice pandemije nastavljaju da remete investicije i zaposlenost u regionu. Pandemija je zaustavila decenije napretka u povećanju zarada i smanjenu siromaštva u svim zemljama regiona.

Primarni uzroci slabljenja ekonomije bili su pad domaće i inostrane potražnje i poremećaj u lancima snabdevanja, naročito početkom godine, a regionalna ekonomija počela je da oživljava u trećem kvartalu prošle godine sa popuštanjem epidemioloških mera i povratkom inostrane potražnje. Ipak, novi talas restrikcija krajem godine kao odgovor na porast infekcija usporio je oporavak.

Foto: Youtube screenshot

Regionalna direktorka Svetske banke, Linda Van Gelder navela je da su primetni neki pozitivni trendovi u regionu, podstaknuti brzom akcijom koje su preduzele neke zemlje radi suzbijanja najtežih posledica pandemije, “ali posledice pandemije na zdravlje i ekonomska devastacija i dalje će se osećati“.

Ona je navela da uvođenje vakcina, uz jačanje poverenja u ekonomske izglede, poboljšanje potrošnje i trgovinske razmene pomažu u održavanju zamaha, ali zemlje moraju i dalje sa pažnjom da usmeravaju napore ka uvođenju i osnaživanju politike koja vodi rastu, zaštiti zdravlja u jačanju ljudskog kapitala.

Sumirajući situaciju na tržištu rada u Albaniji, Severnoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini, u Srbiji i na tzv. Kosovu, Svetska banka je navela da je nadoknađena tek polovina gubitaka izazvanih pandemijom, ostavljajući veliki broj nezaposlenih i primoravajući mnoge da napuste tržište rada.

Izvor: Svetska banka

Iako je stopa nezaposlenosti u 2020. godini opala na 12,6 odsto sam 13,5 odsto u 2019. godini to je, prema tumačenju Svetske banke, uglavnom posledica povećane neaktivnosti, pri čemu je ukupan gubitak radnih mesta u regionu dostigao oko 70.000 do kraja 2020. godine.

Gubici su disproporcionalno pogodili osetljivije grupe stanovništva, žene i mlade, kao i nekvalifikovane radnike. Stopa nezaposlenosti među mladima je porasla na 33,6 odsto u 2020. godini prekidajući petogodišnji trend smanjenja. Prema izveštaju Banke, javne politike u regionu treba da ostanu jasno fokusirane na borbu sa pandemijom, ograničavanje društvenih posledica i podsticanje oporavka.

Izvor: Svetska banka

Svetska banka navodi da sve zemlje treba da obezbede dovoljno resursa svojim zdravstvenih sistemima za nabavku i distribuciju vakcina, testiranja, terapije, ličnu zaštitnu opremu, kao i unapređenje i održavanje zdravstvenih ustanova.

Investicije u obrazovanje, digitalizaciju i ostale infrastrukturne projekte, kao i zelene inicijative, treba da postanu prioritet zbog toga što mogu da ubrzaju neophodnu tranziciju ka smanjenoj ugljeničnoj zavisnosti zemalja tokom oporavka od pandemije, navodi Svetska banka.

Foto: Youtube screenshot

Odgovori vlada na pandemiju izazvali su velike fiskalne pritiske, pa će obnova fiskalne održivosti biti glavni prioritet za region. Pad prihoda i rastuće potrebe potrošnje zajedno, zaoštrili su fiskalni bilans. Veliki krizni paketi pogoršali su deficite u svim zemljama regiona. Prilagođavanje fiskalnoj politici i pažljivo upravljanje dugom od ključne su važnosti za održiv oporavak.

Pandemija i ekonomska kriza razotkrile su kako su neformalne firme i radnici ranjiviji na šokove i poteškoće u pružanju pomoći onima koji posluju u takozvanoj sivoj zoni. Neformalni sektori na Zapadnom Balkanu čine 25 do 35 procenata BDP i zaposlenosti, što je mnogo više nego u zemljama Evropske unije.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...