Evropska komisija: Srpska privreda ubrzava na 3,8 odsto do 2027, a zatim usporava
17.11.2026 14:52 Autor: Redakcija Biznis.rs 0

Evropska komisija očekuje da privreda Srbije ove godine poraste 3,3 odsto, a naredne 3,8 odsto, nakon čega bi rast 2028. usporio na 2,9 procenata. Prognoze su deo jesenjih ekonomskih projekcija Komisije objavljenih u utorak, prenosi N1 pozivajući se na agenciju Beta.
Polazna osnova je skromna. Rast BDP-a u 2025. iznosio je 2,1 odsto, što je bilo usporavanje u odnosu na godinu ranije, dok je u prvoj polovini 2026. ubrzan na 3,5 odsto, uglavnom zahvaljujući domaćoj potrošnji.
Komisija kao glavne pokretače navodi brz rast zarada, povećanja minimalne zarade i socijalnih transfera, kreditiranje stanovništva i oporavak potrošačkog poverenja. Izvoz je rastao stabilno, ali na leđima nekoliko sektora – pre svega električnih vozila – dok je uvoz rastao brže. Za 2027. dodatni impuls trebalo bi da donese EXPO u Beogradu, kroz turizam i BDP.
Upravo tu leži i glavno upozorenje iz Brisela: privremeni podsticaji trebalo bi da izblede, što bi oslabilo rast 2028, a njihovo povlačenje moglo bi da ohladi domaću tražnju više nego što se pretpostavlja. Drugim rečima, model rasta zasnovan na potrošnji ima rok trajanja koji se poklapa sa trajanjem stimulansa.
Strukturni deo procene je oštriji. Prema Komisiji, zarade već nekoliko godina rastu brže od produktivnosti, a strane direktne investicije opadaju od 2025. godine. Kombinacija ta dva trenda, upozoravaju u Briselu, mogla bi da oslabi spoljnu konkurentnost Srbije – što je za privredu čiji je dosadašnji razvojni model počivao upravo na SDI i relativno jeftinoj radnoj snazi neprijatna dijagnoza.
Prosečna inflacija trebalo bi da iznosi 3,3 odsto ove i 4,2 odsto naredne godine, uz popuštanje 2028. Fiskalni deficit procenjen je na 3,5 odsto BDP-a u 2026, sa postepenim padom ispod tri procenta do 2028, dok bi javni dug trebalo da ostane stabilan, na oko 44 odsto BDP-a tokom celog perioda projekcije.
U regionu, Komisija za Albaniju predviđa rast od 3,4 odsto ove i 3,3 odsto naredne godine, za Severnu Makedoniju 3,5 i 3,4 odsto, za Bosnu i Hercegovinu 3,3 procenta u obe godine, a za Crnu Goru 3,1 i 3,0 odsto. Srbija bi tako 2027. bila predvodnik regiona – uz napomenu da deo te prednosti nosi jednokratni efekat EXPO-a.
Pročitajte još:
Evropska unija kao celina trebalo bi da raste 1,4 odsto u 2026. i 2027. i 1,5 odsto u 2028, a evrozona 1,2 odsto, 1,2 odsto i 1,3 odsto. Ove godine pad beleže Irska (-0,4 procenta) i Rumunija (-0,3), Francuska raste 0,4 odsto, a Austrija i Slovačka po 0,8 odsto. Najbrža je Danska sa 4,5 odsto, dok su Poljska, Kipar, Malta i Slovenija iznad tri odsto.
Prognoze je predstavio evropski komesar za ekonomiju i produktivnost, implementaciju i pojednostavljenje Valdis Dombrovskis, ocenivši da je ekonomija EU ove godine prošla bolje od očekivanog, ali da to ne treba uzimati zdravo za gotovo. Kao prioritete naveo je zaštitu javnih finansija, jačanje konkurentnosti i postavljanje temelja za snažniji dugoročni rast.















Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.