Veštačka inteligencija izvan domašaja Brisela

U EU nema saglasnosti o razvoju AI

EU

16.11.2026 12:29 Autor: Redakcija Biznis.rs 0

U EU nema saglasnosti o razvoju AI U EU nema saglasnosti o razvoju AI
Evropska unija teško se prilagođava izazovima koje donosi veštačka inteligencija, iako bi posledice njenog nekontrolisanog razvoja mogle da budu egzistencijalne za čovečanstvo. Dok je... U EU nema saglasnosti o razvoju AI

Evropska unija teško se prilagođava izazovima koje donosi veštačka inteligencija, iako bi posledice njenog nekontrolisanog razvoja mogle da budu egzistencijalne za čovečanstvo. Dok je tokom prethodne dve decenije uspevala da pronađe izlaz iz velikih kriza, od dužničkih problema Grčke i opasnosti od njenog izlaska iz evrozone do sukoba u Ukrajini i dolaska miliona izbeglica, u suočavanju sa razvojem veštačke inteligencije pokazuje znatno manje odlučnosti.

Četiri godine nakon pokretanja ChatGPT-a, u novembru 2022, evropski lideri su tek u petak, na samitu u Dablinu, prvi put ozbiljnije razgovarali o veštačkoj inteligenciji. Ni tada nije bilo mnogo entuzijazma. Letonski premijer Andris Kulbergs (Andris Kulbergs) ocenio je da postoje mnogo važnija pitanja, poput toga ko bi trebalo da predstavlja EU u pregovorima o miru između Rusije i Ukrajine, prenosi Politico.

Takav odnos prema veštačkoj inteligenciji u suprotnosti je sa upozorenjima stručnjaka. U izveštaju objavljenom pre dva meseca, čiji su autori i dvojica osnivača moderne veštačke inteligencije, kao i visoki rukovodioci kompanija OpenAI i Anthropic, upozorava se da bi nagla eksplozija sposobnosti veštačke inteligencije mogla ozbiljno da oslabi mehanizme kontrole moći unutar država, između njih, kao i u kompanijama i institucijama vlasti.

Ipak, u Evropi ne postoji saglasnost o tome da li bi prioritet trebalo da bude razvoj sopstvenih najnaprednijih modela, kako bi konkurisala SAD i Kini, ili regulisanje tehnologije i njeno korišćenje za unapređenje evropske privrede. Ostvarivanje oba cilja zahteva velika ulaganja, političku posvećenost i brzo delovanje.

Predsednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola (Roberta Metsola) pokušala je da ospori pesimizam koji preovlađuje u Evropi, poručivši da joj smeta tvrdnja da je kontinent već izgubio trku u veštačkoj inteligenciji. Na samitu su lideri čuli i upozorenja dobitnika Nobelove nagrade za računarstvo Džefrija Hintona (Geoffrey Hinton), jednog od pionira moderne veštačke inteligencije i koautora pomenutog izveštaja. Hinton procenjuje da postoji između 10 i 20 odsto verovatnoće da bi veštačka inteligencija u narednim decenijama mogla da izazove izumiranje čovečanstva, jer bi njen razvoj mogao da nadmaši sposobnost ljudi da je kontrolišu.

Razgovori u Dablinu kretali su se između egzistencijalnih rizika za čovečanstvo i ekonomskih koristi koje bi tehnologija mogla da donese. Među učesnicima je bio i direktor francuske kompanije Mistral Artur Menš (Arthur Mensch), koji se protivi ideji da Evropa odustane od razvoja najnaprednijih modela veštačke inteligencije. Odluka da se na samit pozovu spoljni stručnjaci pokazala je i koliko su sami evropski lideri svesni nedostatka znanja o ovoj oblasti. Jedan visoki zvaničnik EU priznao je da evropski političari ne mogu da se predstavljaju kao stručnjaci za veštačku inteligenciju.

Za razliku od Evrope, u SAD politička debata o veštačkoj inteligenciji dobija sve veći značaj, pod uticajem izbornih interesa i velikog novca koji ulažu grupe za i protiv razvoja te tehnologije. Evropski lideri će se ovom pitanju ponovo baviti za tri meseca, najavio je predsednik Evropskog saveta Antonio Košta (Antonio Costa). Grčki premijer Kirijakos Micotakis izjavio je da želi da svi zaposleni u granoj administraciji steknu osnovna znanja o veštačkoj inteligenciji, ali u naredne tri do četiri godine.

Zaostajanje u razvoju veštačke inteligencije moglo bi, međutim, da ima i ozbiljne političke posledice. Evropske zemlje već se suočavaju sa slabljenjem političkog konsenzusa i jačanjem nacionalističkih stranaka, dok Nacionalno okupljanje Marin Le Pen (Marine Le Pen) nastoji da dođe na vlast u Francuskoj, a Alternativa za Nemačku beleži podršku kakvu neka desničarska politička snaga u toj zemlji nije imala decenijama. Nezadovoljstvo ekonomskom situacijom i imigracijom doprinose tim promenama, a veštačka inteligencija mogla bi dodatno da poremeti tržište rada, protok informacija i funkcionisanje demokratije.

Posebno se upozorava na mogućnost korišćenja veštačke inteligencije za uticaj na izborne procese. Direktor evropske kompanije Uljan Šarka (Uljan Sharka) smatra da je EU naročito izložena tom riziku, posebno zato što nekoliko važnih članica sledeće godine izlazi na izbore. On je predložio uspostavljanje sistema za praćenje i suzbijanje mešanja u izbore uz pomoć veštačke inteligencije, ocenjujući da bi takve aktivnosti trebalo tretirati kao terorizam.

Istovremeno, prekid rada Microsoft servisa u četvrtak i petak, koji je pogodio institucije EU, podsetio je na zavisnost evropskih institucija od američke tehnologije. Na pitanje šta bi se dogodilo ako Evropa ne uspe da smanji tu zavisnost, jedan zvaničnik u Briselu odgovorio je: „Osuđeni smo na propast.“

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.