Primena veštačke inteligencije daje rezultate u razvijenim zemljama EU
EUHi-techInvesticijeIzdvajamoPoslovanjeSvet
5.8.2026 14:31 Autor: Vladimir Jokanović 2

U evrozoni su zemlje razvijene ekonomije, pa sektor usluga brže raste, a mislim da tu već daje opipljive rezultate nešto što se zove veštačka inteligencija. Tu se dešavaju krupne promene. Kada je reč o uslugama, najviše je turizam u pitanju. Međutim to je mesec-dva, pa je nezahvalno za izvođenje zaključaka. Prognoze su nezahvalne na bazi rezultata u kratkom vremenu, kaže za Biznis.rs ekonomista Danilo Šuković, povodom najnovijih podataka o poslovnoj aktivnosti u evropskoj monetarnoj uniji.
Poslovna aktivnost u evrozoni ubrzala je rast u julu i dostigla najviši nivo u poslednjih osam meseci, zahvaljujući oporavku sektora usluga i nastavku jačanja prerađivačke industrije. Kompozitni PMI indeks, koji objedinjuje proizvodnju i usluge, porastao je na 52,0 sa 50,0 u junu, što je prvi ulazak u zonu rasta od marta. Vrednosti iznad 50 poena ukazuju na širenje privredne aktivnosti.
Glavni ekonomista kompanije S&P Global Market Intelligence Kris Vilijamson (Chris Williamson) zaključio je da rezultati pokazuju otpornost privrede evrozone uprkos nastavku sukoba na Bliskom istoku. Ipak, upozorio je da geopolitičke tenzije i dalje snažno utiču na poslovno okruženje i predstavljaju jedan od najvećih rizika za budući privredni rast, prenosi Reuters.
“Situacija na Bliskom istoku se na neki način stabilizovala, samim tim što nije značajno eskalirala. Prihvaćena je nova normalnost, odnosno ravnoteža na drugom nivou. Investitori to odmah osete, idu u biznis i šire aktivnosti, što u krajnjem dovodi do ekonomskog rasta. Uslovi ne moraju da budu idealni, dovoljno je da budu stabilni”, ocenio je Šuković.
Tražnja je u julu ojačala, pa su nove porudžbine zabeležile najbrži rast od novembra prošle godine. Tome je najviše doprineo oporavak sektora usluga, dok je industrija ostvarila skromno povećanje novih narudžbina.
Izvozne porudžbine i dalje su bile u padu, ali je tempo njihovog smanjenja bio najslabiji u nešto više od godinu dana.

PMI indeks uslužnog sektora porastao je na 51,7 poena, što je najviši nivo u poslednjih pet meseci i prvi rast aktivnosti od marta. Oporavak je bio široko rasprostranjen širom evrozone – Nemačka je prvi put od marta zabeležila rast aktivnosti privatnog sektora, Italija i Španija dodatno su ubrzale rast, pri čemu je Španija ostvarila najbolji rezultat u poslednjih godinu i po dana. Francuska je ostala jedina velika ekonomija u kojoj je poslovna aktivnost nastavila da opada, iako sporijim tempom.
Situacija na tržištu rada stabilizovala se u julu, čime je prekinut šestomesečni niz smanjenja zaposlenosti. Istovremeno je poraslo poverenje kompanija i dostiglo najviši nivo u poslednjih pet meseci, ali je i dalje niže nego pre napada SAD i Izraela na Iran krajem februara.
Pritisci na troškove su oslabili, pa su inflacija ulaznih troškova i rast prodajnih cena usporili, iako su i dalje iznad dugoročnog proseka.
“Tržište rada će da se restrukturira. Tu se dešavaju krupne promene zbog primene veštačke inteligencije, a ko to shvati i prilagodi se, taj će imati stopu rasta. To najpre mogu razvijene zemlje. Kako je tehnološki razvoj sve dinamičniji, tako se veštačka inteligencija sve brže razvija i iznenađuje čak i one koji su je osmislili. Ona je moćna alatka u rukama privrednika koji je primenjuju”, istakao je naš sagovornik.
Pročitajte još:
Zvanični podaci pokazali su da je inflacija u evrozoni u julu porasla na 2,9 odsto sa 2,8 odsto u junu, što povećava verovatnoću da će Evropska centralna banka u septembru ponovo podići kamatne stope. Više kamate mogle bi dodatno da oslabe potrošnju domaćinstava i privredni rast, uprkos znakovima oporavka poslovne aktivnosti.
Iako najnoviji PMI podaci ukazuju na otpornost privrede evrozone i postepeno poboljšanje poslovnih uslova, rat na Bliskom istoku i dalje predstavlja ozbiljan rizik. Poremećaji u snabdevanju energentima, povišena inflacija i geopolitička neizvesnost mogli bi da ograniče privredni rast u narednom periodu, dok će Evropska centralna banka morati da balansira između suzbijanja inflacije i očuvanja ekonomskog oporavka.
















REA
5.8.2026 #1 Authorrazvijene ekonomije sve više zarađuju na tehnologiji, ne samo na radu.
Sveta12
5.8.2026 #2 AuthorOdlicna stvar! Tako i treba!