Mlekarska industrija i poljoprivredni proizvođači najpogođeniji

Firme koje su izvozile u Rusiju traže alternativna tržišta

AgrobiznisPoslovanjeSrbijaSvetU fokusu

13.5.2022 14:38 Autor: Stefan Petrović 16

Firme koje su izvozile u Rusiju traže alternativna tržišta Firme koje su izvozile u Rusiju traže alternativna tržišta
Predsednik Privredne komore Srbije (PKS) Marko Čadež izjavio je da je posle izbijanja rata u Ukrajini vrednost izvoza iz naše zemlje u Rusiju već... Firme koje su izvozile u Rusiju traže alternativna tržišta

Predsednik Privredne komore Srbije (PKS) Marko Čadež izjavio je da je posle izbijanja rata u Ukrajini vrednost izvoza iz naše zemlje u Rusiju već tokom marta smanjena za četvrtinu, a da su izvezene količine robe za 38 odsto manje u odnosu na mart 2021. godine.

Na to je, pored rasta cena energenata i svih inputa u proizvodnji, značajno uticala i cena transporta, ali i izazovi koje sa sobom nosi traženje alternativnih pravaca. I sam Čadež je rekao da je drumski prevoz robe do Rusije danas znatno skuplji, i to 70 do 100 odsto u odnosu na početak godine, a za neke proizvode i više.

Iako na mapi država sa kojima Srbija ima spoljnotrgovinsku razmenu Rusija ne spada među najveće partnere po količini izvezene robe, ona jeste bitna kompanijama koje su na njenom tržištu bile prisutne dugi niz godina, ali i poljoprivrednim proizvođačima, u prvom redu voćarima. Ipak, analitičari ocenjuju da pomenute kompanije i poljoprivrednici mogu da nađu alternativna tržišta, te ne očekuju velike probleme u poslovanju. A šta kažu oni koji su izvozili?

Izvršni direktor Mlekare Šabac za komercijalne poslove Milan Radivojević kaže u razgovoru za Biznis.rs da mlekarska industrija nije izolovan slučaj već i ona, kao i čitava privreda kako na globalnom nivou, tako i u Srbiji, oseća posledice krize. Zajednički imenitelj za gotovo sve privredne grane jeste neizvesnost koja stvara atmosferu u kojoj je gotovo nemoguće praviti bilo kakvu vrstu prognoze o eventualnom povratku tržišta i privrede u celini u normalne tokove.

„Situacija je vrlo dinamična, dosta nepredvidiva, jer se praktično menja iz dana u dan i teško je reći kada će se procesi poslovanja stabilizovati da budu kao u periodu pre izbijanja sukoba u Ukrajini, koji sada traje već mesecima“, ističe Radivojević.

Rusko-ukrajinski rat pogodio je i Mlekaru Šabac, s obzirom na to da su njeni proizvodi na ruskom tržištu prisutni i prepoznatljivi već čitavu deceniju. Tako su, uprkos dobrom istorijskom kursu, poslednja dva meseca obeležena sa nekoliko faza kroz koje je mlekara Šabac prošla u poslovanju sa Rusijom, od kojih je svaka različita od prethodne.

„Serbskaja brinza“ / Foto: Mlekara Šabac

Na samom početku sukoba izvoz je bio pojačan usled zabrinutosti ruskih partnera hoće li imati dovoljnu količinu proizvoda u novonastalim okolnostima u kojima je bilo teško predvideti dalji tok aktivnosti.

„Nakon toga, situacija se višestruko promenila. Prvo smo imali zastoj usled problema u plaćanju ukidanjem SWIFT-a najvećim ruskim bankama, ali smo taj problem prevazišli. Nakon toga je došlo do značajnog slabljenja kursa rublje od preko 50 odsto, što je naše proizvode na policama marketa u Rusiji učinilo nekonkurentnim“, kaže naš sagovornik.

Međutim, i ova faza sa rubljom je, uslovno rečeno, završena, budući da se, dodaje, situacija značajno popravila ekonomskim merama ruske vlade, te je kurs rublje danas bolji. Ali, to ne znači da je i saradnja sa ruskim partnerima poboljšana, budući da valuta nije jedini faktor koji utiče na njene performanse i ishod.

„Ipak, najveći problem koji imamo sve vreme i koji se iz dana u dan intenzivira jeste problem transporta. Prevoz proizvoda u Rusiju traje značajno duže, procedure su mnogo zahtevnije i, uz povećanje cena energenata i sve izazove sa kojima se transporteri susreću, cene prevoza su značajno skočile, a raspoloživost kamiona je značajno smanjena“, kaže naš sagovornik.

U takvim okolnostima Radivojević kaže da Mlekara Šabac, zbog ambicija ka dugoročnom, održivom razvoju, odgovara istraživanjem proširivanja svog potencijala, naročito ka tržištima koja pokazuju zainteresovanost za proizvode iz Srbije, a koja nisu prezasićena ponudom mlečnih proizvoda.

„I pre ove globalne krize naša mlekara je u svoje planove poslovanja i budućeg razvoja uvodila nova tržišta sa kojima Srbija i srpske kompanije imaju značajan prostor za razvoj – poput zemalja Bliskog i Dalekog Istoka, Afrike i drugih gde trenutno ne izvozimo, ali za koja je potrebno i da država uskladi veterinarski sertifikat sa novim, potencijalnim, tržištima“, naglašava Radivojević.

On dodaje da je prednost Mlekare Šabac to što ima sve neophodne međunarodno priznate sertifikate za proizvodnju i spremna je za nova alternativna, ali sigurnija i bezbednija tržišta kada se otvore mogućnosti.

Kao ilustraciju opredeljenosti kompanije ka novim tržištima i poslovnim prilikama izvršni direktor za komercijalne poslove ističe da su u saradnji s Privrednom komorom Srbije (PKS) organizovali prisustvo na najvećem svetskom sajmu robne marke u Amsterdamu, u očekivanju da kupci iz Zapadne Evrope prepoznaju proizvode iz njihove ponude, čime bi se dodatno pojačalo prisustvo na tim tržištima.

Poskupljenje transporta kao dodatni problem

Stvar se dodatno komplikuje i ako se doda činjenica da je poslovno Udruženje drumskog saobraćaja Srbijatransport najavilo da će doći do poskupljenja transporta za 10 do 15 odsto. Zbog rasta cena goriva, ali i razlike u politici akciza imeđu Srbije i Evropske unije (EU), prevoznici najavljuju da će u borbi sa aktuelnom ekonomskom situacijom cene prevoza rasti.

Budući da se u Srbiji dešavaju poremećaji uzrokovani rastom cene energenata koji u najvećoj meri diktira rusko-ukrajinski rat, direktor poslovnog Udruženja drumskog saobraćaja Srbijatransport Goran Aleksić u razgovoru za Biznis.rs je rekao da se radi o problemu koji se u ekonomskom smislu preliva i na Srbiju, i da je neophodno da se reaguje na neki način kako bi prevoznici opstali.

  • IVAN

    13.5.2022 #1 Author

    Prinudjene su da nadju alternativu

    Odgovori

    • DANIJELA

      14.5.2022 #2 Author

      Pa nemaju drudi izbor, proizvodjaci mleka i mlecni proizvodi su proizvodi koji ne mogu da cekahu “bolje vreme”

      Odgovori

  • STRELAC

    13.5.2022 #3 Author

    Sigurna sam da ce se pronaci alternativna trzista kako bi se premostio ovaj period.

    Odgovori

  • SRDJAN

    13.5.2022 #4 Author

    Moraju da se snalaze sta ce.

    Odgovori

  • Milovan94

    13.5.2022 #5 Author

    Moraju ljudi da se snalaze kako bi opstali u ovom kriznom vremenu

    Odgovori

  • VERA

    13.5.2022 #6 Author

    Sasvim normalno da traže nova tržišta pa neće da rade protiv sebe.

    Odgovori

  • GOCA BG

    13.5.2022 #7 Author

    Alternativa je jedina opcija da bi uopste opstali…

    Odgovori

  • kaćica

    13.5.2022 #8 Author

    Moraju ljudi da se snalaze kad je posao za Rusiju stao.

    Odgovori

  • SANJA

    14.5.2022 #9 Author

    Pa boz3 to je najnormalnija stvar dok se ne smiri situacija

    Odgovori

  • NATI29

    14.5.2022 #10 Author

    Samo da prodaju pa na bilo kom trzistu

    Odgovori

  • MAJALG

    14.5.2022 #11 Author

    Tesko je naci alternativu za tako veliko trziste, kada pogledamo da je bilo trzista vec bi tamo plasirali proizvode, ovako samo mozemo dq gledamo da umanjimo ogromnu stetu koja je nastala ratom u Ukrajini.

    Odgovori

  • IVAN

    14.5.2022 #12 Author

    Neka izvoze u srbiju.

    Odgovori

  • DANIJELA

    14.5.2022 #13 Author

    Pa nemaju izbora, mora da se trazi alternativa jer nazalost sukobima se ne vidi kraj.

    Odgovori

  • TINA

    14.5.2022 #14 Author

    Naci ce se vec neko resenje

    Odgovori

  • SNEZANA

    15.5.2022 #15 Author

    Nista bez Rusije

    Odgovori

  • FRUIT04

    15.5.2022 #16 Author

    Uvek treba razmilsljati I prilagodio proizvodnju I za alternativu. Treba razmilsljati I za situacije STA AKO

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...