JANAF bi mogao da plati penale NIS-u, ali postoje i drugi scenariji
InfrastrukturaIzdvajamoPoslovanjeRegionSrbija
19.11.2026 11:22 Autor: Jelena Stjepanović 0

Dve nedelje nakon havarije na hrvatskom naftovodu JANAF i prekida isporuke sirove nafte Naftnoj industriji Srbije (NIS) i Rafineriji u Pančevu, još nema preciznih informacija kada će popravka naftovoda početi, a dotok nafte put Srbije se nastaviti.
Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije saopštilo je u sredu da je tržište uredno snabdeveno naftnim derivatima, navodeći da su u toku radovi na sanaciji oštećene deonice Jadranskog naftovoda i da se do kraja sedmice očekuje preciznija informacija o datumu ponovnog uspostavljanja transporta sirove nafte ka Rafineriji nafte Pančevo.
U međuvremenu je srpska strana usaglasila dodatne mere koje će obezbediti nastavak stabilnog snabdevanja domaćeg tržišta naftnim derivatima do okončanja vanrednih okolnosti izazvanih havarijom na naftovodu JANAF.
Dodatne mere usaglašene na sastanku Ministarstva rudarstva i energetike sa Naftnom industrijom Srbije, Udruženjem naftnih kompanija Srbije i Republičkom direkcijom za robne rezerve odnose se na puštanje rezervi naftnih derivata na tržište, pre svega dizela, ako se za tim ukaže potreba.
Država je ranije već iz državnih rezervi ustupila 66.000 tona sirove nafte NIS-u da bi se nastavila proizvodnja naftnih derivata, kako bi se održala stabilnosti snabdevanja.
Trenutno, analiza ponude i potražnje na tržištu pokazuje da snabdevanje benzinom, mlaznim gorivom i mazutom ni u jednom trenutku nije dovedeno u pitanje.

„Iako je, kao preventivna mera, došlo do smanjenja obima prerade sirove nafte, a samim tim i isporuka dizel goriva iz Rafinerije nafte Pančevo, nedostajuće količine se uspešno nadoknađuju iz operativnih i komercijalnih rezervi energetskih subjekata, kao i iz prerade sirove nafte koju je država ustupila iz rezervi Naftnoj industriji Srbije i time sprečila obustavu rada rafinerije“, navelo je ministarstvo.
Transport sirove nafte JANAF-om do NIS-a obustavljen je 6. novembra zbog havarije na deonici Sisak-Slavonski Brod, kada je iscurelo 500.000 litara nafte.
Energetski analitičar i urednik hrvatskog portala Energypress Ivan Brodić za Biznis.rs kaže da je do ovog događaja došlo tokom radova na revitalizaciji koje je izvodio spoljni izvođač. Tom prilikom je oštećena cev, a zbog pukotine od oko 50 centimetara odmah je zaustavljen transport zatvaranjem blokadnih stanica (Okučani i Lužani).
Do 9. novembra JANAF je prikupio svu isteklu naftu cisternama na terminale i započeo sanaciju tla, odnosno površinsko čišćenje do oko dva milimetra dubine. U taj posao uključene su Hrvatske vode i druge specijalizovane firme.
Tri dana kasnije počela je nova faza sanacije koja se odnosi na kontrolisano vađenje preostale nafte iz same cevi u cisterne na terminale i tek nakon potpunog pražnjenja cevi sledi fizička sanacija. Brodić kaže da postoji nekoliko metoda fizičke sanacije i zasada nije poznato za koju će se struka odlučiti.

JANAF je u početku procenjivao da će sve biti rešeno za desetak dana, ali do sada nema preciznog datuma kada bi transport mogao da bude obnovljen.
“Međutim, čini se da je realan početak ponovnog rada naftovoda, u fizičkom smislu, kraj novembra i početak decembra”, procenjuje Brodić.
Njegovo je stanovište da u JANAF-u na ovaj problem gledaju vrlo ozbiljno i rade na što bržem rešavanju jer su JANAF i NIS vrlo povezane kompanije, koje jedna bez druge imaju dosta velike izazove u poslovanju. Uz to, JANAF ima visoke standarde održavanja uključujući unutrašnje revizije i inspekcije. Manji incidenti ili curenja rešavaju se brzim zatvaranjem ventila, ispumpavanjem i sanacijom tla, uz prioritet zaštite voda i stanovništva.
Kada je reč o tome da li postoji prostora da se nadoknadi šteta koju je NIS pretrpeo zbog obustavljanja dotoka sirove nafte, a vrlo verovatno i obustavljanja samog rada Rafinerije u Pančevu, sagovornik podseća da NIS i JANAF imaju trogodišnji ugovor koji ističe 31. decembra ove godine o transportu 10 miliona tona sirove nafte (±10 odsto).
“Kapaciteti su rezervisani po principu ‘puno za prazno’ – korisnik plaća rezervisani kapacitet nezavisno od stvarnog korišćenja. U ovakvim situacijama tipično se primenjuju ugovorne odredbe o višoj sili ili vanrednim okolnostima. Ako se incident smatra nepredvidivim i neotklonjivim, JANAF može biti oslobođen odgovornosti za privremeni prekid”, objašnjava Brodić.
Takođe, dodaje on, moguće je i da ugovor predviđa penale ili naknade za neisporuku ako viša sila nije primenjiva ili nije pravilno notirana.

Sa druge strane, ne treba zanemariti činjenicu da bi odgovornost za havariju mogla da bude i na spoljnom izvođaču radova, koji bi bio u obavezi da nadoknadi štetu JANAF-u, a zatim bi se indirektno obeštetio i NIS.
“Detalji konkretnog ugovora nisu javni niti su mi poznati. Takve se situacije rešavaju pregovorima i razgovorima, a tek u krajnjem slučaju arbitražama. Američke sankcije NIS-u i OFAC-ove posebne dozvole za rad za JANAF, kao kompaniju koja NIS snabdeva, dodatno komplikuju situaciju. Ipak, ovde je reč o tehničkim, a ne političkim ili situacijama vezanim za trgovinu sankcionisanim energentima”, smatra Brodić.
Njegova je procena da zbog upućenosti jedne kompanije na drugu treba očekivati da će se ova situacija brzo rešiti.
Prema Brodićevim rečima, tržište Srbije trebalo bi da bude stabilno snabdeveno derivatima sve dok se rad naftovoda JANAF ne obnovi početkom decembra.
“Benzinske stanice su uredno snabdevene, uvoz pokriva deo potreba, dok su državne rezerve aktivirane. Uz svo razumevanje kako NIS pokriva dve trećine maloprodaje, čini mi se da mesta nekoj drami i panici još nema. S druge strane, duži prekid povećao bi troškove, uz skuplji uvoz i zahtevniju logistiku, što bi stvorilo pritisak na cene i signaliziralo ranjivost”, navodi on.
Pročitajte još:
Brodić smatra da treba razdvojiti značaj obnove transporta sirove nafte za rad Rafinerije u Pančevu i pitanje snabdevenosti samog tržišta.
“Procenjeni rokovi novog početka protoka cevi JANAF-a predstavljaju veliki izazov za Rafineriju, dok je pitanje snabdevanja tržišta još sasvim održivo. Meni se čini da s velikom verovatnošću možemo da procenimo da sadašnja situacija, koju možemo označiti najavom krize, neće iskočiti iz pomenutih rokova i prerasti u pravu krizu”, zaključuje Ivan Brodić.















Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.