Otpad između ekologije i profita: Komunalna preduzeća beleže rast dobiti
EkologijaInfrastrukturaPoslovanjeSrbija
28.7.2026 15:02 Autor: Miljan Paunović 0

Srbija već nekoliko godina pokušava da uvede ekološke standarde kako bi smanjila različite vrste zagađenja i otpada. Dok nadležne institucije govore o „zelenim projektima“ koji treba da očuvaju i unaprede životnu sredinu, otpad van obeleženih mesta za odlaganje i dalje je uobičajena slika u većim gradovima, a u pojedinim periodima godine problem postaje vidljiv i u vazduhu.
Komunalne službe rade u skladu sa svojim kapacitetima, koji su, čini se, i dalje nedovoljni da bi životna sredina bila na zadovoljavajućem nivou. Ipak, odgovornost nije samo na njima – svest o odlaganju otpada mora postati i individualna stvar građana, ukoliko se problem želi rešiti na duži rok.
Delatnost sakupljanja neopasnog otpada predstavlja osnovu sistema upravljanja komunalnim otpadom i jednu od najvažnijih javnih komunalnih usluga. Osim redovnog prikupljanja otpada iz domaćinstava i privrede, njen značaj poslednjih godina dodatno raste zbog razvoja cirkularne ekonomije, povećanja obuhvata reciklaže i sve strožih ekoloških standarda.
U Srbiji ovu delatnost obavlja ukupno 686 preduzeća čiji su prihodi u 2025. godini iznosili 61,8 milijardi dinara (61.808.167.000), dok je dobit bila na nivou od 1,3 milijarde dinara. Godinu dana pre prihodi su bili niži – 55 milijardi dinara (55.093.173.000), dok je dobit iznosila 992,4 miliona dinara.
Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, rastao je broj preduzeća, ali i broj zaposlenih, pa ih je tako u 2023. bilo 13.857, da bi prošle godine brojka stigla do 14.086.

Sakupljanje neopasnog otpada najvećim delom obavljaju javna komunalna preduzeća koja imaju ključnu ulogu u održavanju komunalne higijene gradova i opština. Njihovo poslovanje zavisi od obima usluga, broja korisnika, ulaganja u vozni park i opremu, ali i od efikasnosti organizacije sistema sakupljanja otpada.
Zbog toga finansijski rezultati vodećih preduzeća predstavljaju važan pokazatelj uspešnosti upravljanja jednom od najznačajnijih komunalnih delatnosti.
Vodeće preduzeće na listi najuspešnijih po ostvarenoj dobiti – JKP Gradska čistoća Beograd je očekivano u vrhu, jer pokriva najveći broj korisnika i najveće količine komunalnog otpada u Srbiji. Ovo preduzeće je u 2025. godini ostvarilo dobit od skoro 356 miliona dinara (358.978.000) i ovaj parametar poslovanja je porastao u odnosu na godinu pre, ali je bio niži kada se uporedi sa 2023. godinom kada je iznosio oko 654 miliona dinara (654.239.000).
| Top 10 preduzeća po ostvarenoj dobiti u 2025. | |||
|---|---|---|---|
| Naziv preduzeća | Prihodi | Dobit | Broj zaposlenih |
| JKP Gradska čistoća Beograd | 14.671.336.000 | 358.978.000 | 3.040 |
| PWW DEPONIJA DOO JAGODINA | 631.949.000 | 179.193.000 | 40 |
| JKP Šumadija Kragujevac | 2.808.670.000 | 111.615.000 | 605 |
| PWW DEPONIJA DVA DOO LESKOVAC | 352.219.000 | 88.907.000 | 39 |
| MEDIANA | 3.093.666.000 | 85.406.000 | 1.089 |
| TOI TOI DOO BEOGRAD | 596.911.000 | 84.735.000 | 31 |
| SEKOPAK DOO BEOGRAD | 1.732.340.000 | 81.208.000 | 17 |
| PWW DOO | 884.507.000 | 74.662.000 | 153 |
| PWW Jagodina doo | 422.737.000 | 65.817.000 | 76 |
| FCC KIKINDA DOO | 433.101.000 | 61.176.000 | 43 |
| Izvor: CompanyWall, *svi podaci su u dinarima | |||
Zatim sledi PWW Deponija d.o.o. Jagodina koja je zanimljiva iz razloga što nije „klasična“ gradska čistoća, već upravlja regionalnim sistemom odlaganja otpada, što joj daje drugačiju poslovnu strukturu. Osnivač PWW-a je austrijska grupa PORR AG, kompanija PORR UMwelttechnik GmbH.
U Srbiji je PORR Umwelttechnik osnovala kćerku firmu PWW, koja se bavi upravljanjem otpadom. Inače, Porr AG Group je jedna od najvećih građevinskih grupa u Austriji, sa sedištem u Beču. U kompaniji radi oko 15.000 radnika, koji ostvaruju oko četiri milijarde eura godišnjeg obrta.
U ovom preduzeću je u našoj zemlji zaposleno 40 radnika, a dobit u 2025. godini iznosila je nešto više od 179 miliona dinara (179.193.000), što je bolji rezultat u odnosu na godinu dana pre kada je bila na nivou od 117 miliona dinara (117.153.000).
Važno je napomenuti da kod preduzeća iz ove delatnosti veličina prihoda nije nužno posledica tržišne konkurencije. Naime, oni zavise i od broja stanovnika i korisnika usluga, teritorije koju preduzeće pokriva, organizacije sistema prikupljanja otpada i ulaganja u opremu i logistiku.
Pročitajte još:
S obzirom na to da Srbija usklađuje zakone i prakse sa Evropskom unijom, ova oblast je veoma važna u pomenutom bloku. U EU se upravljanje komunalnim otpadom sve više usmerava ka smanjenju količine otpada koji završava na deponijama i povećanju reciklaže.
Prema podacima Evropske agencije za životnu sredinu, reciklaža komunalnog otpada je u protekloj deceniji značajno napredovala, iako je poslednjih godina njen rast usporen, dok evropske politike postavljaju sve ambicioznije ciljeve u oblasti odvojenog sakupljanja i ponovne upotrebe otpada.
















Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.