Nemačka najveći proizvođač mleka, jogurta, putera i sira

Prekinut rast proizvodnje mleka u EU

AgrobiznisEUIzdvajamoPoslovanjeSrbija

20.11.2023 15:09 Autor: Milica Rilak 4

Prekinut rast proizvodnje mleka u EU Prekinut rast proizvodnje mleka u EU
Farme u EU proizvele su 160 miliona tona sirovog mleka u 2022. godini, što ukazuje na smanjenje od 0,3 miliona tona na godišnjem nivou,... Prekinut rast proizvodnje mleka u EU

Farme u EU proizvele su 160 miliona tona sirovog mleka u 2022. godini, što ukazuje na smanjenje od 0,3 miliona tona na godišnjem nivou, objavio je Eurostat.

Dok domaći proizvođači brinu da će tržište Srbije biti zatrpano mlekom i sirevima iz EU posle ukidanja prelevmana, u EU se proizvodnja „stabilizovala“, što je u suprotnosti sa trendom rasta koji se beleži još od 2010. godine. Ogromna većina proizvedenog sirovog mleka u EU – ili 149,9 miliona tona, isporučena je mlekarama, a ostatak je iskorišćen direktno na farmama, i to za proizvodnju svežih i prerađenih mlečnih proizvoda.

Eurostat je zabeležio da su mlekare širom EU tokom 2022. godine proizvele 22,5 miliona tona mleka za piće, 7,7 miliona tona zakiseljenih mlečnih proizvoda od šest miliona tona punomasnog mleka i 1,7 miliona tona obranog mleka.

Proizvele su i 2,3 miliona tona putera od 46,4 miliona tona punomasnog mleka kao i 10,4 miliona tona sira od 59,2 miliona tona punomasnog mleka i 16,9 miliona tona obranog mleka.

Zajedno, proizvodnja sira i putera iskoristila je 70 odsto punomasnog mleka dostupnog mlekarama u EU.

Među zemljama EU, Nemačka je bila najveći proizvođač konzumnog mleka (19 odsto ukupne proizvodnje EU), putera (20 odsto), zakiseljenih mlečnih proizvoda poput jogurta (29 odsto) i sira (22 odsto).

Francuska je bila drugi najveći proizvođač putera i sira sa učešćem od 18 odsto među ukupnom proizvodnjom te dve namirnice.

Nemačka, Španija, Francuska, Italija i Poljska proizvele su dve trećine mleka za piće u EU tokom 2022. godine.

U Srbiji su, podsetimo, početkom 2023. godine proizvođači mleka protestovali tražeći zaštitu od organizovanije i izdašno subvencionisane konkurencije iz EU, pa je Vlada odlučila da uvede prelevmane na uvoz mleka i sedam vrsta sireva: ementaler, čedar, edam, tilsit, kačkavalj, masdam i gaudu.

“Sir se uglavnom uvozi iz Holandije po cenama od 2,7 evra po kilogramu, a njihova proizvođačka cena je oko šest evra, što znači da je preko 55 odsto damping“, upozorio je u februaru u razgovoru za Biznis.rs Dragan Stanimirović iz mlekare Ekomil.

Foto: Printscreen youtube

Prema njegovoj računici, mali proizvođači koji prave 25 do 30 tona sira mesečno od januara su bili na gubitku od oko 50.000 evra.

„Kada je reč o proizvodnji sira u Srbiji, troškovi proizvodnje po kilogramu iznose oko 700 dinara, ali se sir prodaje za 500 dinara za kilogram. Na osnovu ovakvih troškova cena sira bi trebalo da bude oko 850 dinara da bismo imali ikakvu zaradu“, ocenio je početkom godine naš sagovornik.

Mleko i mlečni proizvodi vratili su se u fokus javnosti početkom meseca, kada su prestali da važe prelevmani za uvoz mleka. Ponovo je u toku protest poljoprivrednika koji traže veće premije za proizvodnju mleka, kao i podsticaje po kravi.

EU za to vreme sumira rezultate iz 2022. godine, a pored Nemačke još dve zemlje bile su ključni proizvođači ostalih svežih i proizvedenih mlečnih proizvoda.

Holandija je bila drugi najveći proizvođač zakiseljenih mlečnih proizvoda u EU (15 odsto ukupnog broja), četvrti po veličini sira (devet odsto) i peti po veličini putera (10 odsto), dok je Irska bila treći najveći proizvođač putera i peti najveći proizvođač zakiseljenih mlečnih proizvoda.

  • SHALIMAR

    20.11.2023 #1 Author

    Kad bi nase mlrkare imali uslove kao mlekare u EU ne bi ni doslo do strajka…

    Odgovori

  • DOBRILA

    21.11.2023 #2 Author

    Zalosno..

    Odgovori

  • STEPA

    22.11.2023 #3 Author

    Za proizvođače cena niska za potrošače visoka. Problem je između

    Odgovori

  • SENSEI

    23.11.2023 #4 Author

    Neće više niko da se bavi poljoprivredom i stočarstvom

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.