Trgovci poljoprivrednom mehanizacijom povećali prihode, ali sve teže dolaze do dobiti
AgrobiznisInfrastrukturaPoslovanjeSrbija
15.8.2026 14:04 Autor: Mirjana Vasić Adžić 30

Trgovci na veliko poljoprivrednim mašinama, opremom i priborom u Srbiji su tokom 2025. godine zabeležili oporavak prihoda, ali ne i profitabilnosti. Prema poslovnim rezultatima 296 kompanija, ukupni prihodi porasli su 7,6 odsto, na 29,99 milijardi dinara, dok je ukupna dobit istovremeno smanjena 14,9 odsto, na 455 miliona dinara, pokazuju podaci bonitetne kuće CompanyWall.
Time je nastavljen trend pogoršavanja profitabilnosti koji je počeo još 2024. godine. Ukupni prihodi kompanija u ovoj delatnosti tada su pali sa 33,04 milijarde dinara u 2023. na 27,88 milijardi, odnosno za 15,6 odsto, dok je dobit prepolovljena – sa 1,07 milijardi na 535 miliona dinara. U 2025. promet je počeo da se vraća, ali zarada nije pratila taj oporavak.
Još jedan pokazatelj pritiska na poslovanje jeste broj kompanija koje su godinu završile u minusu. U 2023. godini bilo ih je 38, godinu dana kasnije 56, a 2025. čak 66. Tako je broj gubitaša za samo dve godine povećan skoro 74 odsto.
Podaci, međutim, pokazuju da se iza proseka kriju veoma velike razlike između pojedinačnih kompanija. Tržište je izrazito koncentrisano, jer najvećih pet kompanija po prihodu ostvaruje 43,5 odsto ukupnih prihoda cele delatnosti, dok prvih deset učestvuje sa 57,2 odsto. Još izraženija koncentracija vidi se kada se posmatra prvih 20 kompanija, koje zajedno ostvaruju čak 70,8 odsto ukupnih prihoda.
Među 20 najprofitabilnijih kompanija u ovoj delatnosti najzastupljenije su firme koje se bave prodajom traktora, kombajna i priključne poljoprivredne mehanizacije, često uz prateće usluge servisa, prodaju rezervnih delova i opreme.
Pored klasične mehanizacije, značajan deo kompanija specijalizovan je za sisteme za navodnjavanje, opremu za stočarske farme, opremu za preradu i doradu semena, kao i različite specijalizovane komponente i tehnologije za poljoprivredu. To pokazuje da je ova delatnost prilično raznovrsna, ali da među vodećim kompanijama ipak preovlađuju trgovci velikom i priključnom poljoprivrednom mehanizacijom, dok se deo profitabilnih firmi opredelio za uža, specijalizovana rešenja.
| Top 20 kompanija po dobiti u delatnosti trgovine na veliko poljoprivrednim mašinama, opremom i priborom u 2025. | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| Naziv firme | Ukupni prihodi | Dobit | Zaposleni | ||
| AGROMONDO DOO FUTOG | 1.975.192.000 | 77.380.000 | 18 | ||
| KITE | 6.267.075.000 | 59.233.000 | 109 | ||
| AGROPANONKA MTZ FINKE DOO NOVI SAD | 1.861.526.000 | 56.516.000 | 39 | ||
| MARAL AGRAR DOO DOBRIČEVO | 381.917.000 | 40.265.000 | 2 | ||
| AGROSAVET-IRRIGATION | 1.308.364.000 | 38.962.000 | 13 | ||
| Agrostadt d.o.o. Rumenka | 879.388.000 | 22.489.000 | 15 | ||
| SEEDTECH | 141.440.000 | 21.674.000 | 3 | ||
| DRAGAN KLJAKIĆ PR POLJOSERVIS KLJAKIĆ | 379.235.000 | 21.280.000 | 7 | ||
| AMAGRO | 83.978.000 | 18.665.000 | 0 | ||
| VALEKS-KOMERC | 219.954.000 | 17.067.000 | 2 | ||
| AGRO BERZA DOO OBORNJAČA | 552.661.000 | 15.646.000 | 14 | ||
| BIX AGRO | 443.089.000 | 15.227.000 | 7 | ||
| AGROKOMPLEKS DOO | 195.563.000 | 15.188.000 | 2 | ||
| GEA EEC SERBIA DOO | 478.348.000 | 13.930.000 | 16 | ||
| DEMETRA-LANCI DOO | 62.197.000 | 12.737.000 | 6 | ||
| AGROTRADE DOO, BAČKI JARAK | 217.882.000 | 11.037.000 | 5 | ||
| MORSY EXPORT IMPORT d.o.o. Zemun | 69.683.000 | 10.605.000 | 2 | ||
| SL AGROSOLUTION LINE DOO | 93.312.000 | 10.213.000 | 5 | ||
| POLJOMEHANIKA DOO SUBOTICA | 279.457.000 | 9.160.000 | 10 | ||
| SIEMAR DOO Beograd-Zemun | 335.505.000 | 9.121.000 | 1 | ||
| Izvor: CompanyWall, *svi podaci su u dinarima | |||||
Najveći prihod u 2025. godini ostvarila je kompanija KITE, sa 6,27 milijardi dinara, što je oko 20,9 odsto ukupnog prihoda svih 296 kompanija. Prihod ove kompanije povećan je u odnosu na 2024. godinu za 13,4 odsto, ali je i dalje ispod 8,28 milijardi dinara, koliko je kompanija ostvarila u 2023. godini.
KITE, koja ima veoma raznovrstan proizvodni program, uključujući i John Deere marku mehanizacije, prošle godine ostvarila je dobit od 59,2 miliona dinara.
Međutim, najveći prihod ne znači uvek i najveću dobit. AgroMondo je 2025. godine ostvario 1,98 milijardi dinara prihoda, ali je njegova dobit od 77,4 miliona dinara bila veća od dobiti kompanije KITE. Agropanonka MTZ Finke, sa 1,86 milijardi dinara prihoda, ostvarila je 56,5 miliona dinara dobiti, dok je kompanija Agromarket Machinery, koja se nalazi na 285. mestu naše liste, sa 1,65 milijardi dinara prihoda, godinu završila sa gubitkom od 2,8 miliona dinara.
Među kompanijama koje su prošle godine snažno povećale poslovanje posebno se izdvaja Agrosavet-Irrigation, koji je trenutno na petom mestu na listi i specijalizovan je za prodaju mašina za navodnjavanje. Prihod ove kompanije povećan je sa 377,5 miliona dinara u 2024. na 1,31 milijardu dinara u 2025. godini, odnosno za 246,6 odsto. Istovremeno, dobit je povećana sa 25,3 miliona na 39 miliona dinara.

Visoke stope rasta zabeležile su i Agro Berza (11. mesto), čiji je prihod povećan sa 165,4 miliona na 552,7 miliona dinara, Maral Agrar (4. mesto) – sa 132,5 miliona na 381,9 miliona, kao i Kurtsan Agri (37. mesto), čiji je prihod sa 70,6 miliona dinara porastao na 311,9 miliona.
Agrojet (39. mesto) je prihod povećao sa 68,3 miliona na 255,7 miliona dinara, dok je prihod kompanije Bix Agro (12. mesto) porastao sa 272,7 miliona na 443,1 milion dinara.
Istovremeno, među velikim kompanijama postoje i primeri snažnog rasta dobiti. Maral Agrar je, uz rast prihoda od 188 odsto, povećao dobit sa 4,9 miliona na 40,3 miliona dinara. Agro Berza je dobit sa 1,1 miliona povećala na 15,6 miliona dinara, dok je Bix Agro rezultat sa 7,5 miliona povećao na 15,2 miliona dinara.
Promene se vide i na tržištu rada. Ukupan broj zaposlenih kod kompanija za koje postoje podaci smanjen je sa 946 u 2023. na 922 u 2024, odnosno na 911 u 2025. godini. Istovremeno, prihodi su prošle godine porasli. Kada se prihod posmatra u odnosu na broj zaposlenih kod kompanija za koje su podaci dostupni, prihod po zaposlenom povećan je sa oko 30,2 miliona dinara u 2024. na 32,9 miliona dinara u 2025. godini.
Pročitajte još:
Važno je pomenuti i da država subvencioniše kupovinu novih traktora, mašina i opreme za različite vrste poljoprivredne proizvodnje, dok se konkretan iznos subvencije i vrsta mehanizacije koja se priznaje određuju svakim javnim pozivom posebno.
Subvencije tako ne predstavljaju samo podršku poljoprivrednim proizvođačima, već istovremeno mogu da podstaknu promet u čitavom lancu nabavke. Posebno je značajno što se programi razlikuju po vrsti opreme, korisnicima i uslovima, pa efekat na pojedinačne trgovce zavisi od toga da li njihov asortiman odgovara mehanizaciji obuhvaćenoj konkretnim javnim pozivom.
















SLAVICA
15.8.2026 #1 AuthorRast prihoda ne garantuje veću dobit, kao što pokazuje primer kompanije KITE. Šta utiče na razliku između prihoda i dobiti kod trgovaca poljoprivrednom mehanizacijom?
BIJUTI27
15.8.2026 #2 Authorrast prihoda pokazuje da potražnja postoji, ali visoki troškovi, jača konkurencija i skuplje finansiranje sve više „pojedu“ zaradu. Trgovcima zato nije dovoljno da povećavaju prodaju, već moraju mnogo pažljivije upravljati maržama i troškovima..
ŽIZI
15.8.2026 #3 AuthorRastući prihodi praćeni su sve većim pritiskom na operativnu profitabilnost sektora.
LEKI
15.8.2026 #4 AuthorNa zalost poljoprivrednici jako malo ostvaruju dobit…nikako resenje da se nadje
JELENA1974
15.8.2026 #5 AuthorKoliko god se trudili i ulagali, na žalost im je dobit mizerna.
eza27
15.8.2026 #6 AuthorSpecijalizacija očigledno donosi prednost, posebno u sve zahtevnijoj
Emilija
15.8.2026 #7 AuthorMnogo plaćaju sredstva za zaštitu.
Brana
15.8.2026 #8 AuthorSlab prihod kod svih u vezi sa poljoprivrednom
NENSY
16.8.2026 #9 AuthorRast prihoda uz pad dobiti jasno pokazuje koliko je profitabilnost ovog sektora pod pritiskom.
NEYA
16.8.2026 #10 AuthorRadi se više, a na kraju ostane manje. Nije lako.
IVAR
16.8.2026 #11 AuthorTih milijardu dinara dobiti iz 2023. sada deluje kao davna prošlost. Pad iz 2024. je bio udarac na kočnicu, a 2025. pokazuje da se tržište svezalo u čvor: promet se polako oporavlja, ali profitabilnost ostaje „u minusu“ u odnosu na ranije zlatne godine.
WanderingSpirit
16.8.2026 #12 AuthorRast prihoda zvuči dobro, ali pad dobiti i sve veći broj gubitaša pokazuju da je poslovanje u ovom sektoru sve teže
eza27
16.8.2026 #13 AuthorSubvencije mogu značajno da pokrenu tržište, ali najviše će profitirati trgovci čija oprema odgovara uslovima konkursa.
MASLACAK
16.8.2026 #14 AuthorDa, ukoliko se ne iskoroste samo kao “ treća ponuda“
Ana
16.8.2026 #15 AuthorU praksi neizvodljivo
Jeca
16.8.2026 #16 AuthorSubvenicija mnogo znaci kao i naravno kompletna pomoc sto se ti privrede i drugih stvari gde su subvencije potrebne. Dobro dodje svaka pomoc.
Emilija
16.8.2026 #17 AuthorNajbolji ce proci na konkursu.
MASLACAK
16.8.2026 #18 AuthorPoslovanje je u svakoj grani sve teže i teže. Nelojalna konkurencija sve agresivnija.
ZOI
16.8.2026 #19 AuthorU poljoprivredi je mnogo tesko uvek bilo doci do dobiti, mnogo su se mucili.
Bojan18
16.8.2026 #20 AuthorNažalost tako će biti i u narednim godinama
ZVONČICA
16.8.2026 #21 AuthorAli tu zapravo treba najviše treba pomoċi onima kojima je pomoć najpotrebnija
Vanja
16.8.2026 #22 AuthorSteta sto se ulaze u mehajizaciju a nema dobiti!
STEPA
16.8.2026 #23 AuthorBravo za kompaniju KITE
NEYA
16.8.2026 #24 AuthorPrihodi rastu, ali zarada nikako da isprati.
Bradegram
16.8.2026 #25 AuthorNisam siguran koliko je ovo tacna tvrdnja iskreno.
LAV
16.8.2026 #26 AuthorPoljoprivredna proizvodnja ne moze bez adekvatne mehanizacije a mehanizacija je jako skupa. Koliko se sve isplati obzirom na uslove i prilike u zemlji.
DRAGAN20
16.8.2026 #27 AuthorPa svašta tu utiče, uglavnom niko srećan niko zadovoljan.
BILJKA
16.8.2026 #28 AuthorVelika su ulaganja poljoprivrednu proizvodnju.
BILJKA
16.8.2026 #29 AuthorVelika su ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju.
BILJKA
16.8.2026 #30 AuthorMala je dobit u poljoprivredi.