Cene u sektoru vodovodnih, kanalizacionih, grejnih i klimatizacionih sistema porasle 30 odsto

Za uvođenje grejanja do 45 evra, za klimatizaciju do 200 evra po kvadratu

InfrastrukturaIzdvajamoPoslovanjeSrbija

17.11.2022 08:01 Autor: Ljiljana Begović 3

Za uvođenje grejanja do 45 evra, za klimatizaciju do 200 evra po kvadratu Za uvođenje grejanja do 45 evra, za klimatizaciju do 200 evra po kvadratu
Uporedo sa cenama građevinskog materijala proteklih meseci rasli su i inputi za uvođenje grejanja i klimatizacije, najviše zbog rastuće inflacije i poremećenih globalnih lanaca... Za uvođenje grejanja do 45 evra, za klimatizaciju do 200 evra po kvadratu

Uporedo sa cenama građevinskog materijala proteklih meseci rasli su i inputi za uvođenje grejanja i klimatizacije, najviše zbog rastuće inflacije i poremećenih globalnih lanaca snabdevanja. Ako želite da uvedete grejanje, trenutno ćete platiti od 35 do 45 evra po kvadratu, dok je za klimatizacione sisteme potrebno izdvojiti od 100 do 200 evra po metru kvadratnom.

Mašinski inženjer i stručnjak u oblasti projektovanja grejnih i klimatizacionih sistema Ivan Lukić kaže za Biznis.rs da kriza jeste uticala na rast cena, ali i na povećanje obima posla u delatnosti postavljanja vodovodnih, kanalizacionih, grejnih i klimatizacionih sistema.

“Svi smo osetili krizu. Cene uvođenja grejanja i klimatizacije više su za 30 odsto u odnosu na prošlu godinu i moguće je da će dodatno rasti. Ali, sa druge strane, raste i obim posla, a potražnja na nivou Beograda je eksplodirala”, ocenjuje Lukić.

Naš sagovornik navodi da ova delatnost prati i u direktnoj je vezi sa građevinarstvom, pa se tako izvodi zaključak – koliko se gradi, tolika će biti i potražnja za uvođenjem vodovodnih, kanalizacionih, grejnih i klimatizacionih sistema.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), u septembru 2022. godine izdato je 2.886 građevinskih dozvola, što predstavlja smanjenje od 16,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Od ukupnog broja dozvola izdatih u septembru, čak 84,6 odsto se odnosi na zgrade, a 15,4 procenta na ostale građevine.

Foto: Freepik.com

“Ako se posmatraju samo zgrade, 81,3 odsto dozvola izdato je za stambene, a 18,7 odsto za nestambene, dok se kod ostalih građevina najveći deo odnosi na cevovode, komunikacione i električne vodove 72,5 procenata”, navodi se u izveštaju RZS.

Prema dozvolama izdatim u septembru 2022. godine u Republici Srbiji, prijavljena je izgradnja 3.809 stanova, prosečne površine od 71,2 kvadratnih metara.

Takođe, prema podacima RZS, najveća građevinska aktivnost očekuje se u Beogradskoj oblasti – 24,2 odsto predviđene vrednosti novogradnje, zatim slede Moravička oblast (20,8 odsto), Južnobačka oblast (7,6 procenata) i Raška oblast (5,9 odsto).

Najbrojnija mikro preduzeća

Postavljanjem vodovodnih, kanalizacionih, grejnih i klimatizacionih sistema u Srbiji se, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, uglavnom bave mikro i mala preduzeća. Naime, registrovanih mikro preduzeća u ovoj oblasti ima čak 1.332, dok je malih 114, a srednjih 11.

Jedno od malobrojnih srednjih preduzeća koja se bave instalacijom grejanja i klimatizacije je i najveći dobitaš u prethodnoj godini u ovoj delatnosti. Reč je o novosadskoj kompaniji Promont group d.o.o.

Ovo preduzeće posluje već više od 60 godina, tačnije od 1958. Kompanija je u većinskom vlasništvu poznatog biznismena Milinka Cicmila, koji ima 95 odsto udela u kompaniji, dok je Zorica Marčeta vlasnica pet procenata.

Poslovanje preduzeća koja se bave postavljanjem vodovodnih, kanalizacionih, grejnih i klimatskih sistema u 2021. godini
Ime preduzećaUkupan prihod (u dinarima)Dobit (u dinarima)Broj zaposlenih
PROMONT GROUP DOO NOVI SAD4,245,209,000670,302,000233
TERMOMONT DOO BEOGRAD8,789,938,000419,713,000159
GAS INVEST DOO BEOGRAD1,067,360,000384,148,00034
DOO ENERGY NET KAĆ5,564,565,000324,255,000125
DELTA TERM DOO BEOGRAD3,133,721,000323,791,00074
TERMO TIM DOO BEOGRAD1,919,909,000213,070,000108
TERMOINŽENJERING DOO BEOGRAD1,790,213,000183,749,00085
CIM GAS DOO SUBOTICA1,239,873,000135,612,00061
TRACO-INVEST DOO BEOGRAD1,302,310,000128,781,000108
ENERGY LTD DOO NOVI SAD677,162,000125,676,00019
TOPEKO DOO BEOGRAD409,912,000117,918,00024
IN TEHNIK DOO ŠABAC397,803,000102,941,00029
NORDES ANCIN S.A. OGRANAK294,242,00091,364,0000
TEKGAS DOO KRUŠEVAC455,060,00079,443,00026
ENERGY NET SOLUTION DOO780,001,00069,386,00012
REFLEKS D.O.O. MAJUR500,508,00046,473,00049
TECHNO ENGINEERING BALCAN DOO BEOGRAD138,516,00039,777,0002
TERMO&COLD doo894,665,00035,073,00059
VIACOM VS DOO BEOGRAD520,753,00034,379,00010
SIDEK INŽENJERING DOO BEOGRAD, NOVI BEOGRAD709,484,00033,751,00087
CompanyWall Finansijski Asistent

Pretežna delatnost firme je postavljanje vodovodnih, kanalizacionih, grejnih i klimatizacionih sistema, ali se bave i hotelskom delatnošću. Kompanija je vlasnik poznatih hotela “Fruške terme“ i „Premier Aqua“, kao i etno naselja „Vrdnička kula“.

Prihodi Promonta rasli su iz godine u godinu, tako da su u 2019. iznosili 2,7 milijardi dinara (2.736.962.000,00), dok je u 2020. takozvanoj „pandemijskoj godini“ prihodovao više od tri milijarde dinara (3.187.791.000,00). Najbolji rezultat kompanija je ostvarila prošle godine, kada je ukupan prihod bio veći od četiri milijarde dinara (4.245.209.000,00).

Iako se po dobiti nalazi na drugom mestu liste bonitetne kuće CompanyWall, kompanija Termomont iz Beograda imala je u prethodnoj godini najveće prihode od skoro 8,8 milijardi dinara (8.789.938.000,00). U odnosu na 2019. godinu prihodi Termomonta su veći za čak šest milijardi dinara (2.647.429.000,00), a u odnosu na 2020. rezultat je bolji za skoro dve milijarde (6.956.728.000,00).

Kompanija je u stopostotnom vlasništvu Dejana Burčula, koji je za medije izjavio da mu je posebno zadovoljstvo predstavljala izgradnja covid bolnice na prostoru nekadašnjeg urušenog magacina u okviru Vojnomedicinskog centra “Karaburma”. Termomont i partneri uložili su 37 miliona dinara u izgradnju bolnice.

Iz ovog preduzeća kažu da posluju više od 25 godina i da su za to vreme bili izvođači mnogih velikih projekata u Srbiji kao što su Stadion Shopping Center u Beogradu, sportski centar „Olimp“, balon za mali fudbal SC Bora Cvetković-Lane, zatim Čairska lepotica u Nišu, solarna fiskulturna hala u Boljevcima.

Zanatlije
Foto: Pixabay.com

Na listi najvećih dobitaša u delatnosti postavljanja vodovodnih, kanalizacionih, grejnih i klimatizacionih sistema od trećeg do petog mesta nalaze se firme Gas Invest i Delta Term iz Beograda, kao i Energy Net iz Kaća, koje su svaka pojedinačno u 2021. godini zaradile po više od 300 miliona dinara.

Firma Gas Invest posluje od 2002. godine i u vlasništvu je preduzeća Jugotrade. Prihodi ove kompanije su za poslednje tri godine zabeležili značajan pad, tako da su od skoro tri milijarde dinara (2.996.651.000,00) u 2019. došli do nešto više od jedne milijarde (1.067.360.000,00) u 2021. godini.

Kompanija Delta Term iz Beograda takođe se nalazi na listi dobitaša koji su ostvarili profit veći od 300 miliona dinara u 2021. godini. Ovo preduzeće srednje veličine u vlasništvu je Ivana i Jakova Milanovića koji udeo u kompaniji dele u procentima 80/20 odsto. Ova porodična firma je osnovana od strane preduzeća Vodotehnika koje je poslovalo još od 1929. godine.

I prihodi kompanije u stalnom su rastu od 2019. godine kada su iznosili dve milijarde dinara (2.066.844.000,00). Prošla godina im je bila izuzetno uspešna, sudeći po prihodima koji su premašili tri milijarde dinara (3.133.721.000,00).

Kompanija Energy Net iz Kaća je porodični biznis koji postoji preko 30 godina. Iz ovog preduzeća posebno ističu da su zastupnici za brojne svetske robne marke, među kojima su vodeći proizvođači HVAC opreme poput globalnog brenda Gree, holandske Remehe, švedskog Swegona, italijanskog Ivara i drugih, a ekskluzivan je zastupnik i španskog brenda vrhunske keramike, sanitarija i visokotehnoloških rešenja za građevinarstvo Porcelanosa.

Kompanija je razvila brend Bergen, koji obuhvata široku paletu proizvoda iz oblasti grejanja i klimatizacije. Prodajnu mrežu Energy Neta čine 42 maloprodajna mesta širom Srbije, a pored domaćeg tržišta posluje i na tržištima Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Severne Makedonije, kao i Švajcarske.

Ova kompanija se, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, našla na petom mestu liste najvećih dobitaša u 2021. godini, sa dobiti većom od 300 miliona dinara (324.255.000,00). Na prihode ove kompanije nisu mnogo uticali ni pandemija niti kriza jer su relativno konstantni u poslednje tri godine. U 2019. godini Energy Net je prihodovala 4,7 milijardi dinara (4.754.420.000,00), nekoliko miliona više u 2020. (4.759.096.000,00), ali je u prethodnoj godini prihod bio rekordnih 5,5 milijardi dinara (5.564.565.000,00).

Plate u delatnosti postavljanja grejanja i klimatizacije

Iako su plate u delatnosti postavljanja vodovodnih, kanalizacionih, grejnih i klimatizacionih sistema slične zaradama u građevinarstvu i kreću se od 109.000 do 345.000 dinara bruto, prema rečima našeg sagovornika veliki je deficit radnika u ovoj oblasti.

“Zarada može da bude dobra, ali nema dovoljno kvalifikovanih radnika. Inženjeri koji se ovim poslom bave ili odlaze u IT sektor, gde su mnogo veće zarade, ili u inostranstvo. Doslovno nema ko da radi”, ističe mašinski inženjer i stručnjak u oblasti projektovanja grejnih i klimatizacionih sistema Ivan Lukić.

Ukupni prihodi

Prihod delatnosti postavljanja vodovodnih, kanalizacionih, grejnih i klimatizacionih sistema u Srbiji je u konstantnom rastu. Kada se pogledaju podaci bonitetne kuće CompanyWall, ukupni prihodi su u 2019. godini bili 56.581.381.000 dinara, zatim su u 2020. porasli za pet milijardi (61.955.394.000), da bi u prošloj godini ostvarili rast od skoro 10 milijardi dinara (70.639.356.000).

  • BRANA19

    17.11.2022 #1 Author

    Sve je skuplje i skuplje.

    Odgovori

  • GOCA BG

    17.11.2022 #2 Author

    Cene su nenormalno visoke ali ne u ovoj delatnosti nego u svim…

    Odgovori

  • JANA

    17.11.2022 #3 Author

    Sto je mnogoo ,mnogo je

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...