Modernizacija proizvodnje kao preduslov za bolji plasman domaćeg voća i povrća

Zašto bismo uvozili krompir, luk ili pasulj – trgovinski lanci žele više domaćih dobavljača

AgrobiznisSrbija

26.1.2023 16:06 Autor: Milica Rilak 11

Zašto bismo uvozili krompir, luk ili pasulj – trgovinski lanci žele više domaćih dobavljača Zašto bismo uvozili krompir, luk ili pasulj – trgovinski lanci žele više domaćih dobavljača
Voće i povrće je po prvi put 2021. godine preteklo žitarice u vrednosti izvoza, i verujemo da će se takav trend zadržati u budućnosti,... Zašto bismo uvozili krompir, luk ili pasulj – trgovinski lanci žele više domaćih dobavljača

Voće i povrće je po prvi put 2021. godine preteklo žitarice u vrednosti izvoza, i verujemo da će se takav trend zadržati u budućnosti, iako je prošle godine zabeležen pad izvoza, i to posebno na tržištima EU i Rusije.

Osvojena su, međutim, nova tržišta poput Velike Britanije, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Indije, a posebnu pažnju treba posvetiti produžetku poljoprivredne sezone u Srbiji, rečeno je na panel diskusiji „Put kroz izazove globalnog tržišta voća i povrća“ u okviru sajma voćarstva, povrtarstva i vinogradarstva Agro Belgrade 2023.

Kada je reč o ino tržištima za naše voće i povrće, Nemačka i Rusija su u poslednjih pet godina dominirale dok se u prošloj godini beleži pad u količini i vrednosti plasirane robe, ali je zato primetan rast plasmana na tržištima poput Francuske, Belgije, SAD i Holandije, rekao je direktor projekta „Velika mala privreda“ Aleksandar Pavlović u uvodu panela, uz napomenu da prva četiri mesta na listi naših izvoznih aduta i dalje drže kategorije smrznutih malina i kupina, smrznutog „ostalog voća“, svežih jabuka i toplo prerađenog „ostalog voća“, dok značajan rast beleži borovnica.

Izvoz srpskog povrća, prema njegovim rečima, beleži stabilan rast, i uglavnom se oslanja na zamrznuti segment i na plasman na CEFTA tržište.

„Interesantno je da Srbija u isto vreme beleži visok uvoz povrća, a posebno krompira, i u tome leži prilika ne samo za supstituciju uvoza već i za povećanje izvoza. Takođe, pravi bum na domaćem tržištu u poslednjih nekoliko godina doživeli su toplo prerađeni krastavci – kornišoni“, rekao je Pavlović.

krompir
Foto: Unsplash.com

Objašnjenje za visok uvoz proizvoda koji bi mogli da se proizvode u Srbiji ponudili su učesnici panel diskusije iz najvećih maloprodajnih lanaca.

Nikola Brašić, menadžer nabavke svežeg voća i povrća iz Delez (Delhaize) Srbija ukazao je na važnost domaćeg porekla proizvoda koje imaju u rafovima.

„Potrošači vole i rado kupuju domaće voće i povrće, a i trend je smanjenje zavisnosti od uvoza. Zato smo pokrenuli projekat ‘Agregator’ čiji je cilj povećanje udela domaćih dobavljača i podrška domaćoj poljoprivredi. Definisali smo partnere – velike kompanije čiji je zadatak da okupe male proizvođače, da ih usmere, regulišu i kontrolišu, kako bi se znalo kako, šta i kada se proizvodi, i da bi se predupredili manjkovi u proizvodnji“, objasnio je Brašić.

Foto: Pixabay.com

Dodao je da je Delez napravio i istraživanje koje je pokazalo da 34 odsto poljoprivrednih proizvoda za koje postoji tražnja jednostavno ne mogu da se proizvedu u Srbiji, poput banana, citrusa i slične robe. Još 10 odsto proizvoda nemoguće je proizvesti u nekom delu godine, poput šljiva, bresaka ili paradajza zimi.

„Sve ostalo moguće je proizvesti u Srbiji, ali mora da se unapredi proizvodnja. Zato smo se fokusirali na krompir, luk, pasulj i jabuke – to su proizvodi koje ne moramo da uvozimo, već bi u potpunosti mogli da ih obezbedimo sa domaćeg tržišta“, rekao je Brašić.

Darko Stojčić, rukovodilac nabavke svežeg voća i povrća u kompaniji Lidl Srbija naglasio je da domaći proizvođači moraju da razumeju da nije dovoljno samo proizvesti „krompir“, pošto postoje različite sorte za različite potrebe potrošača.

„Mora se proširiti asortiman, dodatno školovati proizvođači i modernizovati proizvodnja. Veliki trgovinski lanci žele da produže ‘sezonu’ srpskih proizvoda, a za to je potrebno da se, recimo, više proizvodi u staklenicima“, naglasio je Stojčić i ukazao da u njihovim rafovima ima voća i povrća iz okruženja.

„Umesto da izvozimo, mi uvozimo i to mora da se promeni u budućnosti, a da bi se to desilo i poljoprivredna sezona produžila u Srbiji potrebna je podrška trgovinskih kompanija kao i države“, zaključio je Stojčić.

  • Dunja5

    26.1.2023 #1 Author

    Naravno. Puna podrska za ovo…

    Odgovori

  • Anna

    26.1.2023 #2 Author

    Nije smelo da dođe do ovoga. Ali državu nije briga za seljaka. Treba ih motivisati, obrazovati i pomoći im da unaprede proizvodnju.

    Odgovori

  • GOCA BG

    26.1.2023 #3 Author

    Pravo pitanje…Mi uvozimo cak i jabuke,ako cega ima u Srbiji to su jabuke a o luku i krompiru da ne pricamo…

    Odgovori

  • BRANA19

    27.1.2023 #4 Author

    Tako je , domace je domace..

    Odgovori

  • VERA

    27.1.2023 #5 Author

    Ne samo domaće što je domaće već što je zdravije domaće povrće i voće.

    Odgovori

  • SUNCOKRET

    27.1.2023 #6 Author

    Bravo za mog zeta Nikolu. Potpuno se slažem da je jako bitno da se organizuje proizvodnja luka krompira,jabuka i pasulja na našim njivama i da treba organizovati poljoprivrednike u tom pravcu.

    Odgovori

  • Maria

    4.2.2023 #7 Author

    Srbija ne bi trebala da uvozi apsolutno ništa od voća i povrća. Imamo sve, samo treba sredstva od uvoza preusmeriti poljoprivrednicima.

    Odgovori

  • STRAHINJA

    4.2.2023 #8 Author

    Pa ako ih zele sto ih i nemaju, licemerje

    Odgovori

  • FRUITO4

    5.2.2023 #9 Author

    Već godinama je ovakva situacija, umesto da pomognu našim poljoprivrednicima da unaprede proizvodnju. Sramota!

    Odgovori

  • Jovana24

    6.2.2023 #10 Author

    Svi kupci bi svakako pre domace

    Odgovori

  • Saki

    19.11.2023 #11 Author

    Sve imamo najkvalitetnije, samo treba pomoć države za poljoprivrednike i podrška

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...