Svako drugo hrvatsko domaćinstvo bi moglo da ima svoje solarne panele

Hrvatska sa svojim ciljevima za solarnu energiju za 2030. godinu, u poređenju sa evropskim tendencijama, čini tek jedan odsto tih planova, što je prema rečima Zorana Kordića iz Zelene energetske zadruge veoma malo za državu s prosečnih 2.300 sunčanih sati godišnje.

„Holandija sa prosečnih 1.600 sunčanih sati godišnje već danas ima 10 puta više instaliranih solarnih panela od ambicije koju je Hrvatska postavila za 2030. godinu. Razlika je još drastičnija kada se promatraju domaćinstva. U Hrvatskoj je svega oko 1.000 malih solarnih panela na krovovima, dok je u Holandiji taj broj oko milion. Holandska vlada već desetak godina kontinuirano pomaže razvoj solarne energije kroz razne mere, od mogućnosti bilansiranja proizvedene energije, refundiranja troškova PDV, do subvencija za ugradnju solarnih panela na krovovima neprofitnih organizacija, a od nedavno i poslovnih subjekata“, objašnjava sagovornik lista Danas.

Kada bi se koristio dostupni solarni potencijal, u Hrvatskoj bi, kako kaže, već do 2030. godine svako drugo domaćinstvo moglo da proizvodi svoju energiju iz sunca.

„Jedno od ključnih pitanja, kada govorimo o razvoju solarne energije, jeste ono koje se tiče vlasništva, odnosno raspodela koristi koje takva energija donosi. Energiju koja je primarno u suvlasništvu građana i lokalne zajednice nazivamo građanska energija. Primera radi, trećina svih solarnih panela u Nemačkoj i Holandiji je u vlasništvu građana, a ako tome pridodamo i mala udruženja poput energetskih zadruga, tada taj udeo raste i do 50 odsto“, napominje Kordić.