ekološka situacija sve gora, bez rešenja na vidiku

Prva nedelja Cop27: I šta ćemo sad?

AnalizaEkologijaIzdvajamoSvet

13.11.2022 13:03 Autor: Marko Miladinović 11

Prva nedelja Cop27: I šta ćemo sad? Prva nedelja Cop27: I šta ćemo sad?
Kako je konstatovao britanski Guardian, uprkos fokusu na ogromne gubitke i već počinjenu štetu, tokom prve nedelje međunarodnog samita Cop27 u Šarm el Šeiku... Prva nedelja Cop27: I šta ćemo sad?

Kako je konstatovao britanski Guardian, uprkos fokusu na ogromne gubitke i već počinjenu štetu, tokom prve nedelje međunarodnog samita Cop27 u Šarm el Šeiku najglasniji su zapravo bili lobisti za naftu i gas u trenutku kada se svet suočava sa prelaskom na energiju iz obnovljivih izvora, a istovremeno i nestašicom energenata zbog sukoba u Ukrajini.

Što se tiče najugroženijih zemalja u razvoju koje se tek oslanjaju na rastuću industriju kako bi podstakle svoju ekonomiju – one trenutno spadaju među zagađivače i s pravom se ljute na razvijene države koju su tu fazu prevazišle pre više decenija, jer uvode raznorazna ograničenja i takse na proizvodnju iz fosilnih goriva.

Na samom početku velikog skupa mogli su se stoga čuti pozivi na “globalnu reparaciju” vrednu više desetina, pa i stotina milijardi dolara, upućeni na adresu upravo najvećih ekonomija, jer su one tokom svog razvoja najviše doprinele uništavanju planete.

Male su, doduše, šanse da se ostvare značajnije reparacije, mada je britanski premijer Riši Sunak (Rishi Sunak) u jednom trenutku izjavio da bi najrazvijenije zemlje trebalo u nekom vidu da pomognu ekonomijama u razvoju da prebrode svoje energetske tranzicije ka “zelenijim” izvorima.

Međutim, reperacije kao bespovratna sredstva, odnosno nadoknada za načinjenu štetu, nisu isto što i pomoć u vidu kredita. Ostaje da se vidi da li će tokom druge nedelje samita Cop27 u Egiptu doći do konkretizacije ovih predloga.  

Ekologija
Foto: Pixabay.com

Poruka generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonija Gutereša (Antonio Guterres) za više od 110 svetskih lidera na klimatskom samitu Cop27 u Egiptu nije mogla biti jasnija: „Promenite kurs sada ili se suočite sa kolektivnim samoubistvom”.

Emisije gasova staklene bašte su nastavile da rastu ove godine, uprkos oštrim upozorenjima klimatologa. Izgledi da se čovečanstvo drži granice povećanja od 1,5 oC iznad predindustrijskih nivoa, za koju su rekli da je “poslednja bezbedna zona”, sve su slabije.

Globalne klimatske promene su prvenstveno uzrokovane emisijom ugljen-dioksida. Fosilna goriva poput uglja, nafte i gasa oslobađaju velike količine CO₂ kada se sagore ili koriste u industrijskim procesima.

Pre industrijske revolucije (1760-1840), te emisije su bile veoma niske. Međutim, sa povećanom upotrebom fosilnih goriva za pogon mašina, emisije su rasle na šest milijardi tona CO₂ godišnje na globalnom nivou do 1950. godine, a ta količina se skoro učetvorostručila do 1990. godine, dostigavši stopu od preko 22 milijarde tona godišnje.

DržavaEmisija CO2
(u milionima metričkih tona)
Kina10.668
SAD4.713
Indija2.442
Rusija1.577
Japan1.031
Iran745
Nemačka644
Saudijska Arabija626
Južna Koreja598
Indonezija590
Podaci za 2020. godinu/Izvor: Global Carbon Project

Trenutno, svet emituje preko 34 milijarde tona CO₂ svake godine. Od 1751. godine, svet je kumulativno emitovao preko 1,5 biliona tona CO₂, pokazuje istraživanje Global Carbon Project.

Pre pandemije korona virusa, prosečan globalni rast u emisiji fosilnog CO₂ usporio se na 0,9 odsto godišnje tokom 2010-ih, dostigavši 36,7 gigatona CO₂ dodatih u atmosferu u 2019. godini.

Međutim, 2020. globalna ograničenja dovela su do najvećeg smanjenja emisija CO₂ ikada viđenog u apsolutnom iznosu. Globalna emisija fosilnog CO₂ smanjena je za 5,2 odsto na 34,8 gigatona, uglavnom zbog zastoja u avio-saobraćaju, kopnenom transportu, proizvodnji električne energije i fabričkoj proizvodnji tokom pandemije.

Ipak, od tada, emisije su se približile nivoima pre pandemije, dostižući 36,2 gigatona dodatih u atmosferu tokom 2021. godine.

Najveći zagađivač na svetu u ovom trenutku je Kina, sa 10,67 milijardi metričkih tona CO2 ispuštenih u atmosferu tokom 2020. godine.

Emisije CO₂ iz privreda u razvoju već čine više od dve trećine globalnih emisija, dok su emisije iz naprednih ekonomija u strukturnom padu. Ali to je aktuelni rezultat, dok je prethodnih 120 godina bio obrnut slučaj.

  • Milovan94

    13.11.2022 #1 Author

    Kao čovečanstvo moramo što pre da regaujemo, dok nam priroda ne pokaze posledice. Onda će biti kasno za reagovanje.

    Odgovori

  • LJUBIŠA

    13.11.2022 #2 Author

    Nema nama spasa.
    Tolika zagađenost…

    Odgovori

  • SRDJAN

    13.11.2022 #3 Author

    Morace da se donesu neka konkretna resenja kojih ce se sve zemlje drzati da bi sacuvali jedinu zemlju koju imamo jer rezervnu nemamo.

    Odgovori

  • IVAN

    13.11.2022 #4 Author

    Kina najveci zagadjivac nije nimalo iznenadjenje.

    Odgovori

  • VANJA

    13.11.2022 #5 Author

    Globalna ograničenja su dovela do velikih problema!

    Odgovori

  • Ika

    13.11.2022 #6 Author

    Večita tema!

    Odgovori

  • Boba3

    13.11.2022 #7 Author

    Samo će se složiti da se ne slažu

    Odgovori

  • Dzebac

    13.11.2022 #8 Author

    Da li konačno imaju neko rešenje?

    Odgovori

  • DANIJELA

    13.11.2022 #9 Author

    Samo se nadam da ce se naci neko srednje resenje.

    Odgovori

  • Bella

    13.11.2022 #10 Author

    Ovo je jedna ozbiljna tema koju treba razmotriti!

    Odgovori

  • VERA

    13.11.2022 #11 Author

    Najugroženije zemalje u razvoju su one koke trenutno spadaju među zagađivače i s pravom se ljute na razvijene države koju su tu fazu prevazišle pre više decenija, jer uvode raznorazna ograničenja i takse na proizvodnju iz fosilnih goriva.

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...