Da li se menjaju uslovi otplate kredita ako ostanete bez posla?

I pored globalne krize izazvane pandemijom korona virusa, a zatim nastavljene i produbljene ratom u Ukrajini, građani Srbije se i dalje odlučuju za bankarske pozajmice. Prema izveštaju Udruženja banaka Srbije (UBS), ukupan dug stanovništva veći je za 10,6 odsto nego pre godinu dana.

Klijenti bankama najviše duguju po osnovu kredita – 642,2 milijarde dinara, što je povećanje od 11,9 procenata za godinu dana.

Iako banke pre odobravanja pozajmice vrše sve neophodne provere kreditne sposobnosti, dešava se, naročito u kriznim vremenima, da klijent gubitkom posla ostane bez mogućnosti da banci vrati dug.

U tom slučaju, savetuju stručnjaci, najbolje bi bilo da klijent prvo obavesti banku da je došlo do promene njegovog radnog angažovanja.

“Kada je reč o kreditnim klijentima, cilj svake od banaka je da ima klijenta sa prijemom plate, što zbog zarade koju će banka ostvariti usled korišćenja tekućeg računa, kartica, e-bank aplikacija, što zbog sigurnosti u redovnu otplatu kreditnih obaveza koje klijent ima. To je razlog što za gotovinski ili potrošački kredit banke imaju dve ponude, sa prenosom i bez prenosa zarade. Ako izgubi posao savet je da klijent o tome obavesti banku kako bi se aktivirala polisa osiguranja, ukoliko je kredit obezbeđen na ovaj način. Osiguravajuće društvo koje je izdalo polisu preuzeće otplatu rata kredita, kako je definisano samim ugovorom”, objašnjava kreditni savetnik agencije City Expert Snežana Vukmirović.

Ona dodaje da je klijent dužan da ispoštuje ugovornu obavezu ako se pri sklapanju ugovora sa bankom obavezao da će njegova zarada biti isplaćivana na tekući račun u toj banci, jer na taj način stiče pogodnosti u vidu niže kamatne stope i troškova obrade kredita.

“Ukoliko u toku korišćenja kredita svoju zaradu preusmeri na tekući račun u drugoj banci, banka kod koje ima zaduženje ima pravo da koriguje kamatnu stopu i to je definisano ugovorom. Iako klijent nastavlja da redovno izmiruje obaveze uplatom na šalteru banke ili prenosom sredstava sa drugog tekućeg računa, šifra pod kojom se vrši uplata ukazuje da nije u pitanju zarada”, ističe naša sagovornica.

U slučaju da klijent banke padne u takozvanu „docnju“ i svoje obaveze otplate rate kredita ne izmiri na vreme, banka će kao poslednju meru pokrenuti sudski spor za naplatu dugovanja prodajom pokretne ili nepokretne imovine.

Ipak, pre toga će banka pokušati da sa klijentom napravi neku vrstu dogovora o naplati potraživanja.

Iz Udruženja banaka Srbije kažu da ukoliko klijent nije u mogućnosti da izmiruje obaveze po osnovu kredita koji je u korišćenju kod banke, najbolje je da se odmah obrati svojoj banci i da je upozna sa novonastalom situacijom. U takvim okolnostima banka će u okvirima svoje poslovne politike probati da nađe rešenje koje u svakom slučaju podrazumeva delimično ili ukupno odlaganje obaveza na određeni vremenski period, kako bi klijent dobio na vremenu da nađe novi posao ili neki drugi način i izvor prihoda kako bi nastavio da uredno izmiruje obaveze prema banci.

“U slučaju da to ne uradi, klijent rizikuje da padne u docnju, što ima za posledicu da će nakon 60 dana banka morati da prijavi klijenta u Kreditnom birou kao neurednog i samim tim će biti kreditno nesposoban za bilo koju drugu bankarsku pozajmicu ili bilo koji drugi bankarsku proizvod.

Ukoliko klijent padne u docnju i nema dogovor sa bankom o reprogramu, banka će nastojati da se naplati iz raspoloživih instrumenata obezbeđenja, pa ukoliko u tome ne uspe pokrenuće sudski spor za naplatu dugovanja od klijenta prodajom njegove pokretne ili nepokretne imovine, što se utvrđuje u izvršnom postupku”, ističu iz UBS.