Ovakav način plaćanja neće se razlikovati od tradicionalnog korišćenja kartica

Hoće li potrošači u Srbiji uskoro kupovati kriptovalutama?

AnalizaBerzaNovacSrbijaU fokusu

29.12.2021 12:09 Autor: Marija Jovanović 3

Hoće li potrošači u Srbiji uskoro kupovati kriptovalutama? Hoće li potrošači u Srbiji uskoro kupovati kriptovalutama?
Jedan od vodećih trgovinskih lanaca u Hrvatskoj nedavno je uveo plaćanje kriptovalutama. Potrošačima je takav vid kupovine trenutno omogućen bez dodatne naknade i samo... Hoće li potrošači u Srbiji uskoro kupovati kriptovalutama?

Jedan od vodećih trgovinskih lanaca u Hrvatskoj nedavno je uveo plaćanje kriptovalutama. Potrošačima je takav vid kupovine trenutno omogućen bez dodatne naknade i samo u online prodavnici. Vlasnici kriptovaluta mogu da pazare namirnice, higijenska i sredstva za domaćinstvo, kao i druge potrepštine iz ponude internet marketa sa više od 12.000 artikala. Za plaćanje može da se koristi devet vrsta kriptovaluta – bitcoin (BTC), ether (ETH), bitcoin cash (BCH), EOS, DAI, ripple (XRP), stellar lumen (XLM), tether (USDT) i USDC.

Koliko je Srbija daleko od ovakvog načina plaćanja, šta je neophodno regulisati na samom tržištu i u zakonodavnom okviru kako bi se to omogućilo i kako bi ovakav način plaćanja funkcionisao u našoj zemlji za Biznis.rs objašnjava menadžer masmedija u najvećoj domaćoj menjačnici digitalne imovine ECD, Igor Mirković.

“Najbitnija stvar je već stupila na snagu – Zakon o digitalnoj imovini u Srbiji dotakao se i ove mogućnosti. Naime, zakonom se trgovcima ne daje pravo da vrše naplatu robe ili usluga direktno u kriptovalutama. Ono što je moguće je da cene proizvoda budu izražene u digitalnim valutama, ali nakon kupoprodaje trgovac na račun mora da primi dinare. To ne predstavlja blokadu sa strane kupaca, već samo zahteva dodatni korak konverzije kriptovaluta u nacionalnu valutu”, navodi Mirković za naš portal.

To znači da će potrošači moći da plate proizvode u kriptovalutama, dok će prodavci u saradnji sa kripto menjačnicom konvertovati njihove kriptovalute i na svoj račun primati dinare, kao što je to praksa i sada.

“To je dobra taktika u početnoj fazi prihvatanja kriptovaluta jer se način knjiženja takvih prodaja ne razlikuje mnogo od postojećeg. ECD menjačnica je trenutno u procesu dobijanja dozvole, te će u slučaju dobijanja biti na raspolaganju svim prodavcima, trgovinskim lancima i pravnim licima kako bi uveli mogućnost naplate u kriptovalutama”, kaže naš sagovornik.

Kada je reč o funkcionisanju ovakvog načina plaćanja iz ugla samih potrošača, Mirković naglašava da svaka nova promena prvo osluškuje mišljenja i stavove korisnika.

Foto: Freepik.com

“Potrošači će koristiti kripto novčanike kako bi prebacili kriptovalute ka kripto računu trgovca. Čim ovakav način plaćanja bude omogućen i testiran sigurno će biti potrebno raditi na finesama kako bi se ceo proces maksimalno ubrzao i olakšao, tako da se momenat plaćanja neće umnogome razlikovati od tradicionalnog plaćanja karticom ili mobilnom bankovnom aplikacijom. Vrlo je bitno da su vlasnici kriptovaluta, budući kripto kupci, zainteresovani i žele da ostanu privrženi tokenima i prilikom plaćanja. Njihov glavni razlog za to je vrlo stabilan trend rasta vrednosti kriptovaluta, a ujedno i kupovne moći koju bi njima imali”, navodi on.

Na pitanje koliko usvojeni Zakon o digitalnoj imovini pomaže u ovom procesu i šta on znači za same građane, Mirković ističe da je zakon najbitnija karika u ovom lancu jer i kupci i prodavci dobijaju stepen sigurnosti i pravnog okvira.

“Prodavci će se osloniti na zakonsko regulisane kripto menjačnice, dok se sa vlasnika kriptovaluta skida veo zablude i povezivanja kripto industrije sa bilo kakvom vrstom ilegalnih aktivnosti. Srbija je jedan od pionira u svetu sa ovim zakonom i otvara vrata za nove kanale kapitala. Kriptovalute su daleko najpopularniji finansijski alat trenutno, a svako poslovanje koje bi ih uključivalo biće pravno potkovano u našoj državi. Dok mnoge države i dalje posmatraju revoluciju novca koju kriptovalute pokreću, Srbija je vrlo napredno i inovativno usvojila zakon kojim ih reguliše, ocenjuje naš sagovornik.

Broj vlasnika kriptovaluta u Srbiji konstantno raste tako da, pored velikog interesovanja programera za učestvovanje u kripto projektima, postoji još veće interesovanje ljudi da deo svog kapitala iskoriste za kupovinu kriptovaluta, kaže on i dodaje da je narod prepoznao masivne mogućnosti i svetlu budućnost kripto tržišta, a država ih je dodatno podstakla u tom pravcu.

Komentarišući najavu ministra finansija da se u narednih nekoliko meseci očekuju prve licence za kripto menjačnice Mirković objašnjava da će one za samo finansijsko tržište značiti širenje, rast i prosperitet.

“Trgovci će moći da nude svoje usluge za kriptovalute, građani Srbije će moći da kupe i investiraju u kriptovalute preko priznatih menjačnica. Srbija se ovim zakonom pozicionira visoko na listi kao država u kojoj je najpopularnija industrija i sektor poslovanja u prethodnih nekoliko godina potpuno regulisan, tako da će sve inovacije koje kriptovalute donose sa sobom biti u potpunosti na raspolaganju građanima”, zaključuje naš sagovornik.

  • Maskota

    29.12.2021 #1 Author

    Ne, nas narod je operisan i od karticnog placanja. Crypto valute su tek alien technology.

    Odgovori

  • Nik

    10.1.2022 #2 Author

    Ha ha, ko o čemu.. baba o uštipcima.. Ako neka reč nema veze sa kriptovalutama, to je stabilnost.. Stabilno rastu, pa stabilno padaju, i tako u krug. Siguran rast im je zagarantovan koliko i investicija u zlato. Istina, ako si pre 20god uložio velika je razlika, a u prethodnih par i narednih par, gde je bilo kakva sigurnost? Osim, naravno, za menjače kojima vrednost ne znači mnogo na njihov procenat od svake transakcije..

    Odgovori

  • BIJUTI27

    18.1.2022 #3 Author

    Samo da ne krenemo da primamo u platu u kriptocalutama🙃😀😂🙈

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...