Računovodstvena komora Srbije predlaže izmenu zakona o porezu na dohodak

Progresivno oporezivanje može biti rešenje za frilensere

AnalizaIzdvajamoPoreziPreduzetnikU fokusu

2.3.2021 15:30 Autor: Ljiljana Begović 7

Progresivno oporezivanje može biti rešenje za frilensere Progresivno oporezivanje može biti rešenje za frilensere
Posledice pandemije u Srbiji iznele su na videlo sve probleme oporezivanja. Preduzetnici traže reformu poreskog sistema jer smatraju da preopterećuje privrednike. „Srpski privrednici nisu... Progresivno oporezivanje može biti rešenje za frilensere

Posledice pandemije u Srbiji iznele su na videlo sve probleme oporezivanja. Preduzetnici traže reformu poreskog sistema jer smatraju da preopterećuje privrednike.

„Srpski privrednici nisu zadovoljni, jer nisu dobili adekvatnu kompenzaciju od strane države koja bi im pomogla da ostanu likvidni, sačuvaju radna mesta  i nastave sa radom kad prođe kriza sa pandemijom“, za Biznis.rs kaže Milena Amon iz Udruženja zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije.

Jedan od gorućih problema je i oporezivanje frilensera, koji su takođe nezadovoljni rešenjem koje je Ministarstvo finansija iznelo, nakon niza sastanaka sa njihovim predstavnicima.

Žene na poslu
Foto: Pexels.com

Predloženo je da se za sva lica koja do sada nisu plaćala poreze i doprinose obustavi postupak naplate do izmena Zakona o porezu na dohodak koji bi regulisao ovu oblast, kao i da se otpišu kamate. Normirani troškovi priznavali bi se u visini od 43 odsto ostvarenih prihoda.

Frilenseri bi takođe, imali mogućnost otplate dugovanja prema Poreskoj upravi na 120 rata, odnosno deset godina. 

Računovodstvena komora Srbije, iznela je svoj predlog rešenja problema oporezivanje frilensera.

„Predlog Računovodstvene komore Srbije, dostavljen u Ministarstvo finansija, jeste da se izmeni Zakon o porezu na dohodak i da se uvede progresivno oporezivanje na paušalno utvrđen prihod po jednoj stopi na prihod do 2.000.000 dinara, po drugoj stopi na prihod od 4.000.000 i po trećoj na prihod od 6.000.000 dinara“, kaže za Biznis.rs mr. Snežana Mitrović, iz Računovodstvene komore Srbije.

U okviru predloga mogla bi biti definisana i pravila za oporezivanje frilensera, pa da se i za manje prihode frilensera do 500.000 dinara na godišnjem nivou, propiše posebna, najmanja stopa poreza.

Ili da se frilenseri registruju kao preduzetnici i vode poslovne knjige i dvojno računovodstvo, odnosno ako su paušalci, kada pređu iznos prihoda na godišnjem nivou, više od 6.000.000 dinara, da moraju obavezno da vode poslovne knjige i utvrđuju, samooporezivanjem, porez na prihode od samostalne delatnosti.

„Svakako da su doprinosi za PIO i zdravstvo na teret zaposlenog veliko opterećenje i umanjuju značajno neto zaradu koju prima zaposleni. Naravno, da bi u budućem periodu trebalo opterećenja na teret zaposlenog umanjiti, u korist povećanja neto zarade, odnosno, umanjiti stope doprinosa koji se obračunavaju i isplaćuju iz bruto zarade, na teret zaposlenog“, objašnjava Snežana Mitrović.

Foto: Shutterstock

Ključni argumenti u korist progresivnog oporezivanja se odnose na to da se time štite ugroženi slojevi (plaćaju manju poresku stopu) i da veći teret fiskalne konsolidacije (preko većeg iznosa plaćenog poreza) snose bogatiji slojevi. Progresivno oporezivanje se znači bazira na jednoj vrsti građanske solidarnosti i u pitanju je poreski oblik koji je zastupljen u većini razvijenih zemalja.

Primer progresivnog oporezivanja je da dve osobe od kojih jedna ima platu 500 evra, a druga 1.000 evra, a ukoliko se koristi proporcionalno oporezivanje sa poreskom stopom od 10 odsto, prva osoba će platiti porez na dohodak 50 evra, a druga 100 evra. 

Pod pretpostavkom da se koristi progresivno oporezivanje sa poreskom stopom od 10 odsto na prihode do 500 evra i 20 procenata na prihode veće od 500 evra. Prva osoba će platiti isti iznos poreza i u ovom slučaju (50 evra), dok će druga osoba  u ovom slučaju platiti porez u iznosu od 200 evra.

  • Petar

    2.3.2021 #1 Author

    Malo je to sve komplikovano. Ako vi nekog ucite engleski, vi skoro nemate nikakve troskove. Ako imate vebsajt na engleskom imate velike troskove (prevodilac, domen, odrzavanje sajta, odrzavanje servera, SEO…). Ispada da ucitelj Engleskog koji zaradi 450Eu ce spadati u npr. najpovoljniju zonu a webmaster koji zaradjuje 800Eu ce spadati u manje povoljnu a zarada im je ista kada se webmasteru oduzmu troskovi.

    Hocu reci da bi zakon trebali pisati ljudi koji su u materiji a ne neki poreznici ili birokrate koji uopste ne poznaju materiju frilensinga vec imaju samo znanje o porezima.

    Odgovori

  • Irina

    3.3.2021 #3 Author

    Trebalo bi da se nadje neko resenje i da svi budu zadovoljni naravno uz namirenje svojih obaveza poreza

    Odgovori

  • Pera

    3.3.2021 #4 Author

    Za ovo kratko vreme od poslednjih 6 meseci, koliko se nalazim u R.Srbiji kao „povratnik iz inostranstva“, kao inženjer eletroteknike/elektronike, sa novo-otvorenom paušalnom firmom u kojoj sam za sada jedini zaposleni, mogu samo da kažem da ova nejasna situacija oko paušalnog oporezivanja, nikako ne doprinosi rejtingu za poslovanje u R.Srbiji a sa druge strane podsticaju da se u njoj vrate naši eksperti iz inostranstva i da daju svoj skromni doprinos ekonomskom razvoju naše republike.

    Pa upravo paušalno poslovanje treba da bude podsticaj da se uklopite u ekonomsko okruženje R.Srbije a sa prekoračenim limitom od 6 miliona dinara na godišnjem nivou predjete na neki drugi oblik poslovanja tipa D.O.O. ili A.D. ili da udjete u sistem PDV-a kao paušalac i vodite dvojno knjigovodstvo.

    Dobro, gospodo iz poreskih uprava, već ste uneli klauzulu za paušalce, da ako se imaju prihod od jednog klijenta veći od 70% na godišnjem nivou, moraju da plate dodatni porez po princupu „ugovora o delu“. To je u redu za poslovanje unutar R.Srbije i opravdano iz mnogo razloga po mom mišljenju (koje je irelevantno). Medjutim, za poslovanje sa inostranstvom to jednostavno ne „pije vodu“ jer nas zakon ne sprečava da imamo svoju firmu u inostranstvu, kao svog klijenta, kojem će da fakturišemo 50% na godišnjem nivou a isto tako i stvarnom klijentu iz inostranstva preostalih 50%. Time se zakonski zaobilazi porez po principu „ugovora o delu“.

    Dalje, šta god da uvedete, državljane R.Srbije ništa ne sprečava da svoje poslovanje obavljaju preko svojih firmi sa sedištem u Estoniji na primer, koje može da se obavlja potpuno elektronski a u Rep. Srbiji da se uplaćuje samo zdravstveno osiguranje. Manje glavobolje za preduzetnika, manje stresa, uvećana produktivnost, pod uslovom da se radi o naprednim tehnologijama gde vam nisu potrebni zaposleni, odnosno da koristite firme za uslužnu proizvodnju iz inostranstva i plaćate njihove radnike radnike. Drugim rečima, biznis ne prepoznaje nacionalnu, versku, seksualnu ili bilo koju pripadnost.

    Dalje, upućeno ekonomskim ekspertima R.Srbije a odnosi se na citat:
    „Progresivno oporezivanje se znači bazira na jednoj vrsti građanske solidarnosti i u pitanju je poreski oblik koji je zastupljen u većini razvijenih zemalja“.
    Gospodo poreznici i ekonomski eksperti R.Srbije, pa ako je tako i zastupljeno u većini razvijenih zemalja, zašto onda i ne postupate tako?
    Hajde da posmatramo primer u Kraljevine Norveške, u kojoj je zastupljeno progresivno oporezivanje!
    Kako to da otvaranje firme sa modelom akcionarsko društvo iznosi oko 3’000 eura u Norveškoj a iste takve u Srbiji oko 40’000 eura (navodim grube cifre)?
    Kako to da u Norveškoj niste u obavezi da imate knjigovodstvenu agenciju ako imate promet na godišnjem nivou manji od 600’000 eura?
    Kako to, da u polikliniku ili bolnicu idete sa ličnom kartom u kojoj je sadržana informacija o vašem zdravstvenom osiguranju?

    Razumem, videli ste nešto u razvijenim zemljama ali po principu „videla žaba da se konji potkivaju“ pa dajte da potkujemo srpske privrednike jeftinim parolama a za uzvrat ništa da im ne damo!

    Da stvar bude još paradoksalnija, pet meseci uplaćujem zdravstveno osiguranje u R.Srbiji a još nemam zdravstvenu knjižicu. Aplicirao sam za nju preko interneta i platio prateću taksu od 450 dinara da mi se dostavi na adresu. Međutim, još mi nije dostavljena a poslednja tri meseca imam jako retku probavu (da ne koristim pravi termin za to) tako da ne mogu da posetim doktora. Još gore, u mojoj lokalnoj samoupavi, filijala zdravstvenog osiguranja ne radi sa fizičkim licima zbog trenutne situacije u vezi korona virusa. Znači, ja imam finansijske obaveze kao paušalac prema državi ali država nema prema meni.

    Verujem, mnogi će reći: „Pa vrati se odakle si došao ako ti se ovde ne sviđa“!
    Odgovor je jednostavan: Pozicionirao sam se u inostranstvu kao stručnjak, imam tamo akcionersku firmu sa 100% vlasničkim udelom nad akcijama, imam tamo i kuću sa placem u strogom centru jednog lepog gradića, svoj auto… Međutim, došao sam u R.Srbiju da dam svoj skromni doprinos kao „povratnik“ njenom razvoju ali bez političke pripadnosti! Odnosno, da sam pre deset godina imao političku pripadnost, nebi imao sve ovo što imam danas a najbitnije svoje korene.

    Molim redaktora da objavi ovaj tekst!

    Odgovori

  • Nenad

    4.3.2021 #5 Author

    Molim vas da ne lupetate gluposti.
    Svi gradjani Srbije koji su drzavno zaposleni placaju porez od 10%, bez obzira na to da li zaradjuju 500, 1000 ili 1500e mesecno. Imajuci to na umu, vi predlazete da frilenseri koji zaradjuju do 500e mesecno placaju 10% na ime poreza, kao sto i svi zaposleni placaju, jelte, a da oni koji vise rade i vise zaradjuju placaju 20%, iako zaposleni i dalje placaju 10%? Zasto?
    Druga stvar – stvarno ne razumem vas argument da se ugrozeni slojevi stite time sto ce placati porez od 10%, zato sto je to poreska stopa kakvu placaju svi drzavljani Srbije. Kako ste vi to njih zastitili?
    Zasto bi frilenser koji zaradjuje 1000e placao porez od 20%, a zaposleni koji zaradjuje istu sumu 10%?
    Molim vas da stavite prst na celo i razmislite o tome koliko je ovaj predlog besmislen, da ne kazem idiotski.
    Poreska stopa za frilensere ne sme prelaziti 10%, a cak je i 10% previse jer u zemlju unose devize, a pritom imaju ogromne troskove prilikom konverzije. Ili to ili da SVI drzavljani Srbije placaju 20% poreza na zaradu preko 500e, a ne samo frilenseri.

    Odgovori

  • Kivan

    4.3.2021 #6 Author

    U drugom primeru nije 200 evra nego 150. 10% je do 500 evra (dakle 50) a 20% je na preko 500 evra (dakle na (1000-500) => 500*0.2 = 100 evra).

    Odgovori

  • Tina

    4.3.2021 #7 Author

    Strucnjaci u ovoj oblasti treba da realno sagledaju situaciju i donesu najbolje moguce resenje

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...