Najmanji broj biznismena do informacija dolazi samostalno

Računovođe prva pomoć u poslovanju domaćim privrednicima

PoslovanjePreduzetnik

4.1.2022 14:07 Autor: Ljiljana Begović 1

Računovođe prva pomoć u poslovanju domaćim privrednicima Računovođe prva pomoć u poslovanju domaćim privrednicima
Kada naiđu na problem ili nedoumicu u vezi sa poslovanjem, više od 80 odsto malih privrednika pomoć traži od računovođa, a nakon toga se... Računovođe prva pomoć u poslovanju domaćim privrednicima

Kada naiđu na problem ili nedoumicu u vezi sa poslovanjem, više od 80 odsto malih privrednika pomoć traži od računovođa, a nakon toga se oslanja na iskustva prijatelja (četvrtina odgovora) dok skoro petina alarmira državne institucije, rezultati su istraživanja koje je sproveo NALED.

Znatno manji broj privrednika do informacija dolazi samostalno – pretraživanjem sajtova nadležnih organa, putem društvenih mreža ili na neki drugi način.

Ekonomista Milan Kovačević kaže da bi računovođe u svakoj vrsti preduzeća trebalo da budu dobro obaveštene.

“Oni evidentiraju sve transakcije, a da bi to uradili moraju imati uvid u dokumente koji se odnose na sve transakcije. Ono što kod nas kad je reč o računovodstvu nije sasvim u redu je da mi imamo jednu kombinaciju propisanog domaćeg kontnog plana na osnovu kojeg se evidentiraju transakcije, dok sa druge strane prihvatamo u celini i međunarodne računovodstvene standarde koji u nekim stvarima nisu jednaki kao i naši računovodstveni propisi”, objašnjava Kovačević.

Naš sagovornik smatra da računovođama koji su vlasnici i primaoci najviše informacija, nažalost u većini preduzeća se ne dozvoljava da daju izjave, već završavaju svoj posao kada budu gotovi finansijski izveštaji.

“Kod nas se finansijski izveštaji objavljuju jednom godišnje, što znači da su krajnje buđavi, oni jesu izvor informacija, ali su one oskudne bez adekvatnog protoka. Pre svega bilo bi dobro da se finansijski izveštaji objavljuju i češće, na primer kvartalno kao u mnogim zemljama. To je velika šteta što se tek u trećem kvartalu naredne godine objavljuju finansijski izveštaji, tako da mnogi u transakcije ulaze u mraku, odnosno ne znajući pravo stanje firme sa kojom sarađuju, naročito je šteta kada je reč o javnim i državnim preduzećima, jer je opšti interes i nas građana da u svakom vlasništvu preduzeća budu uspešnija”, ocenjuje Milan Kovačević.

Promene Zakona o računovodstvu

Redovan godišnji finansijski izveštaj pravnih lica i preduzetnika obuhvata bilans stanja, bilans uspeha i napomene uz finansijske izveštaje. Novina u Zakonu o računovodstvu koji je u primeni od 1. januara 2020. godine jeste da mala pravna lica ne moraju sastavljati „puni“ set redovnog finansijskog izveštaja.

Novina u Zakonu o računovodstvu jeste da mikro pravna lica, privredna društva, koja su se opredelila da primenjuju pravilnik za mikro i druga pravna lica od ove godine moraju sastavljati napomene uz finansijske izveštaje. Nova odredba podrazumeva i značajno uvećan posao računovođama koji vode poslovne knjige i sastavljaju finansijske izveštaje za, privredna društva, mikro pravna lica.

Bolje informisanje o poslovanju preduzeća je nužno, prema njegovim rečima u Srbiji se u tom smislu išlo korak napred, pa korak nazad.

“U Zakonu o privrednim društvima je bila odredba da ako neko preduzeće ne registruje svoj finansijski izveštaj ili ako u izveštaju piše da su dugovi veći od imovine, da u oba slučaja ako to ne poprave u roku od šest meseci, preduzeća automatski idu u prinudnu likvidaciju. Nažalost to da se privredna društva ukidaju ako su dugovi veći od imovine više ne važi”, navodi Kovačević.

Foto: Pexels.com

Istraživanje o informisanosti malih privrednika koje je sproveo NALED, pokazuje da teme koje ih najviše interesuju se tiču poreza.

“Kada je reč o temama koje ih zanimaju najveći broj ispitanika, odnosno 55 odsto ističe plaćanje poreza i doprinosa. Na sledećem mestu po važnosti je plaćanje neporeskih dažbina, zatim slede inspekcijski nadzor, procedure u vezi sa angažovanjem radnika, dodatni izvori finansiranja i elektronsko poslovanje”, navode iz NALED-a.

Odgovore na ova i brojna druga pitanja privrednici će od ove godine moći da pronađu objedinjene na interaktivnoj preduzetničkoj stranici Mali biznis informator koja će se nalaziti na nacionalnom portalu www.preduzetnistvo.gov.rs. Ova inicijativa deo je istoimenog projekta koji NALED uz podršku Britanske ambasade sprovodi u partnerstvu sa Kabinetom premijerke Srbije i ministarstvima privrede i finansija. 

“Dostupnost najvažnijih informacija na jednom mestu je veoma važno za preduzetnike i male privrednike i olakšava im poslovanje što nam je potvrdilo više od dve trećine ispitanika, a gotovo 80 odsto izrazilo je želju da ga koristi. Portal Preduzetništvo i Mali biznis informator pružaće na jednostavan način uvid u najvažnije segmente poslovanja – plaćanje poreza i neporeskih dažbina, angažovanje radnika, ePoslovanje, online trgovinu, inspekcijski nadzor i Google mapiranje”, kaže direktor Odeljenja za preduzetništvo i investicije u NALED-u, Dušan Vasiljević.

NALED-ovo istraživanje, ali i posete na terenu, pokazuju da je više od 80 procenata malih privrednika već čulo za elektronski sistem fiskalizacije, a više od polovine locirano je na Google mapama.

“Sa druge strane, tek 10 odsto koristi online prodaju, a svega 9,2 procenta planira da je uvede. U cilju jačanja svesti o značaju i mogućnostima koje ovaj način poslovanja nudi, NALED u okviru projekta Mali biznis informator priprema i Vodič za eTrgovinu koji će uskoro biti dostupan preduzetnicima, malim i mikro privrednicima i onima koji to žele da postanu”, objašnjavaju iz NALED-a.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...