Nacionalna ekološka asocijacija traži da nadležni hitno istraže slučajeve ekstremnog zagađenja i kazne počinioce

Kvalitet vazduha u Srbiji značajno narušen

EkologijaU fokusu

6.10.2021 10:55 Autor: Julijana Vincan 6

Kvalitet vazduha u Srbiji značajno narušen Kvalitet vazduha u Srbiji značajno narušen
Izveštaj o stanju kvaliteta vazduha u Republici Srbiji 2020. godine pokazao je ono što se zna već godinama, a to je visok nivo zagađenja... Kvalitet vazduha u Srbiji značajno narušen

Izveštaj o stanju kvaliteta vazduha u Republici Srbiji 2020. godine pokazao je ono što se zna već godinama, a to je visok nivo zagađenja suspendovanim česticama na svim lokacijama na kojima se meri koncentracija PM2.5 i PM10 čestica, kako u smislu prosečnih vrednosti, tako i u kontekstu trajanja prekoračenja, rečeno je na okruglom stolu Nacionalne ekološke asocijacije (NEA).

„Okrugli sto smo nazvali ‘U susret novoj sezoni trovanja’ zato što se u Srbiji u zimskom periodu od oktobra do marta, zbog velike koncentracije PM čestica koje su posledice individualnih ložišta, dostiže čak i 10 puta viši nivo zagađenja. Pošto su polutanti, a posebno PM čestice, ne računajući pojedine industrijske lokacije kao što su Bor i Smederevo, toksični, to je trovanje koje se nastavlja nesmanjenim uspehom. Problemi navedeni u Izveštaju su uobičajeni i identični, varijacije su zanemarljive i one potvrđuju da institucije koje su zakonom zadužene za smanjenje zagađenja, za brigu o zdravlju građana – ne rade svoj posao kako treba“, izjavio je nekadašnji načelnik odeljenja za kvalitet vazduha u resornom Ministarstvu, Milenko Jovanović.

Prema njegovim rečima, prošle godine je bilo pouzdanih podataka, čak 90 procenata sa stanica za merenje kvaliteta vazduha, stoga je bilo dovoljno materijala da se analizira kvalitet vazduha (mreža AMSKV).

Sumpor-dioksid (SO2) ukinut je svuda u Evropi kao ozbiljan polutant, ali kod nas je samo u Boru njegova vrednost za 50 odsto veća od dozvoljene, gde je prekoračenje bilo 58 dana. PM10 čestice, koje su pored PM2.5 najodgovornije za lošu sliku kvaliteta vazduha, i dalje su u prekoračenju u Srbiji, gde je rekorder po zagađenosti vazduha mesto kod Smedereva – Radinac, gde je 20 dana od 148 bilo rekordnog prekoračenja. Takođe, prošle godine desetak dana nije bilo merenja usled tehničkih problema, tako da bi ta vrednost, da je merena, bila i daleko veća“, naglasio je Jovanović.

Kako je rekao, i PM2.5 čestice bile su u prekoračenju oko 60 odsto više od dozvoljene vrednosti, što se, ističe on, dešava godinama.

„Takođe, arsen, sa olovom i živom, najtoksičniji je teški metal i u Boru je bio prekoračen čak do 46 puta na jednom mernom mestu. Da li to neko uopšte može i da zamisli koliko je to mnogo? Građani Bora su višestruko opterećeni ovakvim vazduhom koji je decenijama loš. Pojava koncentracije opasne po zdravlje ljudi, kao što je ona u Boru, gde je lane SO2 koncentracija bila 25 puta na stanici Bor-Gradski park, dok je dozvoljena – nula. Nešto što ne sme da se desi nijednom, desi se čak 25 puta“, naglasio je on.

Jovanović je istakao da su podnete samo dve krivične prijave, iako je bilo 25 prekoračenja u Boru, bez uzimanja u obzir i ostalih prekoračenja, što kako kaže, govori o nefunkcionalnim institucijama.

Kvalitet vazuha
Izvor: Agencija zaštite životne sredine

Na panelu su učestvovali i dr Dragana Đorđević (IHTM), dr Vladimir Đurđević sa Meteorološkog instituta, Ognjan Pantić (Beogradska otvorena škola), Bojan Simišić (Eko straža), Nikola Kolja Krstić (Pokret Tvrđava Smederevo), dr Dragana Jovanović, dr Viša Tasić i mr Dejan Lekić (NEA). Diskusija je bila fokusirana i na preporuke, odnosno predloge rešenja nekih od gorućih problema u oblasti zaštite kvaliteta vazduha, a doneto je i više zaključaka.

Na primer, zagađenje koje dolazi iz elektrana Nikola Tesla (TENT) i Kostolac uzrokuje skoro 2.000 preranih smrti u Evropskoj uniji, Zapadnom Balkanu i šire, više od 5.000 slučajeva bronhitisa kod dece i odraslih, 1.500 bolničkih prijema pacijenata zbog respiratornih ili kardiovaskularnih simptoma i godišnje zdravstvene troškove do 4,4 milijarde evra.

„Specifična situacija sa visokim koncentracijama sumpor-dioksida zabeležena je u Boru i predstavlja paradigmu situacije u oblasti kvaliteta vazduha. Praktično svakodnevna, namerna prekoračenja pokazuju da državni organi jednostavno ne žele da sprovode zakonsku regulativu. Povećanje rizika za urgentne preglede i hospitalizacije zbog respiratornih uzroka je bilo i do 26 puta veće, jer su vrednosti koncentracija SO2 bile povremeno više od 100 puta iznad dozvoljenih“, zaključili su učesnici.

Takođe, jedan od zaključaka je i da ekstremni nivoi zagađenja, na primer arsenom i kadmijumom u Boru, koji se u izveštaju navode kao uobičajena, ni po čemu posebna pojava, moraju biti momentalno istraženi, a počinioci adekvatno preocesuirani. Podaci o stvarnom zagađenju vazduha (PAH, dioksini, furani, itd.) tokom požara na deponiji u Vinči moraju biti stavljeni na uvid javnosti, a nadležna lica koja su obmanjivala desetine hiljada građana moraju biti procesuirana i sankcionisana, tvrde iz NEA.

„U najkraćem roku potrebno je obezbediti uzorkovanje i hemijsku analizu PM2.5 čestica kako bi se utvrdilo njihovo poreklo i obezbediti mogućnost merenja dioksina i di-benzo furana u slučaju akcidentnih situacija poput požara na deponijama i slično. Podzakonski akti koji propisuju aktivnosti i mere na nivou lokalnih samouprava u cilju smanjenja zagađenja vazduha su zastareli, neadekvatni i neprimenjivi, posebno imajući u vidu potpuni nedostatak implementacije i verifikacije mera te sankcionisanja jasno definisanih zagađivača“, ističu i dodaju da Strategija zaštite vazduha, čiji je rok za donošenje bila 2015. godina, mora biti doneta u što kraćem roku, sa posebnim naglaskom na implementaciju mera za hitno smanjenje svih oblika zagađenja vazduha, naročito mera za smanjenje emisija PM čestica, odnosno fokusiranje na zamenu individualnih ložišta, te smanjenje emisija iz malih izvora ispod 50 MW. Takođe, Strategija mora sadržati precizno definisane rokove i metode za evaluaciju i verifikaciju rezultata.

Na kraju, zaključuju da primena standarda koje propisuje EU, odnosno Evropska agencija za životnu sredinu, kao i obaveštavanje javnosti u odnosu na novousvojene standarde Svetske zdravstvene organizacije, moraju biti momentalna obaveza svih nadležnih instuticija na svim nivoima.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...