ECB razmatra duplo povećanje obaveznih novčanih rezervi komercijalnih banaka
18.11.2026 15:37 Autor: Redakcija Biznis.rs 0

Evropska centralna banka (ECB) razmatra mogućnost da poveća obaveznu stopu minimalnih rezervi koje komercijalne banke u evrozoni moraju da drže na njenim računima, sa sadašnjih jedan na dva odsto depozita i drugih kratkoročnih obaveza. O toj meri trebalo bi da se razgovara na sastanku Upravnog saveta 25. novembra, mada bi odluka mogla da bude odložena do narednog sastanka, zakazanog za 17. decembar, navela su četiri izvora upoznata sa raspravama.
Povećanje obaveznih rezervi smanjilo bi iznos novca na koji ECB plaća kamatu bankama, čime bi se umanjili troškovi centralnih banaka evrozone. Prema proračunima Reutersa, podizanje stope na dva odsto donelo bi ECB-u i 21 nacionalnoj centralnoj banci koje čine evrosistem uštedu od oko 4,4 milijarde evra godišnje, pri sadašnjim kamatnim stopama. Ušteda bi mogla da bude i veća ukoliko kamatna stopa na depozite ECB, koja trenutno iznosi 2,5 odsto, naredne godine poraste na između tri i 3,25 odsto.
Glavni razlog za razmatranje ove mere jesu finansijski gubici pojedinih centralnih banaka, među kojima je i nemačka Bundesbanka. One su tokom ranijih programa monetarnih podsticaja kupovale velike količine obveznica sa veoma niskim, pa i negativnim prinosima, dok su sa rastom kamatnih stopa povećani troškovi koje imaju zbog kamata na depozite komercijalnih banaka.
Iako centralne banke ne posluju radi ostvarivanja profita, njihovi gubici imaju političku težinu jer otvaraju pitanje kredibiliteta i mogućnosti da budu dokapitalizovane novcem poreskih obveznika. ECB je tokom godina programa podsticaja stvorila veliku količinu viška likvidnosti u bankarskom sistemu, prvenstveno kupovinom obveznica od 2015. do 2022. godine.
Evrosistem trenutno plaća oko 52,2 milijarde evra godišnje kamata na nešto više od 2.000 milijardi evra viška likvidnosti. Povećanje obaveznih rezervi zato bi, osim smanjenja troškova, povuklo deo tog novca iz finansijskog sistema, što bi moglo da posluži i kao dodatno obrazloženje mere u okviru monetarne politike.
Prema izvorima upoznatim sa razgovorima, većina guvernera nacionalnih centralnih banaka sada podržava povećanje minimalnih rezervi. Ideju su podržali i potpredsednik ECB-a Boris Vujčić i glavni ekonomista institucije Filip Lejn (Philip Lane). Predlog je prvi put razmatran prošlog leta, ali je tada naišao na otpor pojedinih uticajnih članova, među kojima je bila i članica Izvršnog odbora ECB Izabel Šnabel (Isabel Schnabel).
Pojedini zvaničnici predlagali su da se primena povećane stope odloži do jula, kada bi Šnabel i predsednica ECB Kristin Lagard (Christine Lagarde) već napustile funkcije, ali ta ideja nije dobila širu podršku. Portparol ECB odbio je da komentariše informacije o razmatranju promene.
Pročitajte još:
Komercijalne banke trenutno ne dobijaju kamatu na obavezne minimalne rezerve, dok na sav novac koji drže kod centralne banke iznad tog iznosa primaju kamatu po stopi ECB na depozite. Minimalna stopa rezervi smanjena je 2012. godine sa dva na jedan odsto, u vreme kada su banke bile pod pritiskom dužničke krize u evrozoni.
Iako su rezerve ranije predstavljale važan zaštitni mehanizam za likvidnost banaka, njihovu ulogu su u međuvremenu u velikoj meri preuzeli stroži regulatorni zahtevi uvedeni nakon finansijske krize 2008. godine, uključujući koeficijent pokrića likvidnosti.















Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.