Novembarski izveštaj o rastu potrošačkih cena Centralne banke

NBS: Inflacija dogodine blizu pet odsto, rast BDP-a revidiran naniže

BankeIzdvajamoSrbija

18.11.2026 11:51 Autor: Jelena Stjepanović 0

NBS: Inflacija dogodine blizu pet odsto, rast BDP-a revidiran naniže NBS: Inflacija dogodine blizu pet odsto, rast BDP-a revidiran naniže
Narodna banka Srbije (NBS) revidirala je projekcije kretanja inflacije i privrednog rasta do kraja tekuće i u sledećoj godini, po kojima će rast cena... NBS: Inflacija dogodine blizu pet odsto, rast BDP-a revidiran naniže

Narodna banka Srbije (NBS) revidirala je projekcije kretanja inflacije i privrednog rasta do kraja tekuće i u sledećoj godini, po kojima će rast cena u 2027. godini biti vrlo blizu granice od pet odsto.

“Inflacija će se tokom 2027. uglavnom kretati iznad gornje granice dozvoljenog odstupanja od cilja, a povratak u granice cilja trebalo bi da usledi krajem te godine. Prosečnu inflaciju u 2027. godini sada očekujemo na nivou od 4,9 odsto (4,3 odsto u prethodnoj projekciji), dok za tekuću godinu i dalje očekujemo da prosečna inflacija iznosi 3,2 procenta”, navodi se u novembarskom Izveštaju o inflaciji.

Zbog rasta inflatornih pritisaka centralna banka je na nedavnoj sednici Izvršnog odbora odlučila da poveća referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena – na šest odsto.

Kada je reč o prognozama za privredni rast, NBS je povećala projekcije rasta bruto domaćeg proizvoda za ovu godinu sa 3,2 odsto na 3,5 procenata, usled boljeg ostvarenja u prva tri tromesečja u odnosu na očekivanja.

Istovremeno, zbog više ovogodišnje baze, produženog trajanja energetskog šoka i još uvek prisutnih geopolitičkih tenzija, projekcija rasta bruto domaćeg proizvoda za 2027. godinu korigovana je naniže, sa 4,5 na četiri procenta.

“Za razliku od prethodnog perioda, kada su inflatorni efekti energetskog šoka bili ograničeni, nova projekcija inflacije ukazuje na rizik od njihovog produženog delovanja i prelivanja na ostale cene. U uslovima snažnije domaće tražnje i bržeg rasta realnih zarada od prethodno očekivanog, povećan je i rizik od sekundarnih efekata na inflaciju. Zbog toga je Izvršni odbor ocenio da je zaoštravanje monetarnih uslova potrebno radi ograničavanja inflatornih pritisaka i obezbeđivanja povratka inflacije u granice cilja u srednjem roku”, navodi se u dokumentu.

NBS / Foto: Biznis.rs

Vrhunac inflacije u trećem kvartalu sledeće godine

Viša projekcija inflacije u narednoj godini u odnosu na očekivanja iz avgusta posledica je pre svega produženog trajanja energetskog šoka i ostvarenog rasta svetskih cena nafte i drugih primarnih proizvoda, ali i više uvozne inflacije, bržeg rasta realnih zarada od prethodno očekivanog i veće od očekivane domaće tražnje u ovoj godini.

Prema novoj projekciji, inflacija u 2027. godini u proseku će iznositi 4,9 odsto, pri čemu bi vrhunac trebalo da dostigne u trećem tromesečju, pre svega zbog efekta niske baze kod cena voća i povrća iz ove godine. Očekivanje NBS je da će u suprotnom smeru delovati usporavanje bazne inflacije, usled slabljenja troškovnih pritisaka iz međunarodnog okruženja i usporavanja rasta realnih zarada.

Pored toga, u skladu sa očekivanjima relevantnih međunarodnih institucija, pretpostavka ove projekcije jeste da će svetske cene energenata i primarnih proizvoda tokom naredne godine beležiti pad, što bi trebalo da rezultira i smanjenjem doprinosa cena naftnih derivata domaćoj inflaciji.

Povratak inflacije u granice cilja očekuje se krajem 2027. godine, nakon čega bi trebalo da nastavi da usporava i da se do kraja perioda projekcije približi centralnoj vrednosti cilja od tri odsto, navodi NBS.

Privredni rast u 2026. viši od očekivanja

Prema preliminarnoj proceni Republičkog zavoda za statistiku, realni rast bruto domaćeg proizvoda u trećem tromesečju ove godine ubrzao je na četiri odsto međugodišnje, što je iznad očekivanja iz avgusta.

“Povoljnija ostvarenja ekonomske aktivnosti u dosadašnjem toku godine nego što se očekivalo u avgustu, bolji rezultati poljoprivredne proizvodnje, prema proceni RZS, kao i ubrzanje rasta u građevinarstvu, opredelili su reviziju naviše projekcije rasta bruto domaćeg proizvoda za ovu godinu – sa 3,2 odsto na 3,5 procenata”, navodi se.

Izvor: expobelgrade2027.org

Međutim, zbog više ovogodišnje baze, produženog trajanja energetskog šoka i još uvek prisutnih geopolitičkih tenzija, projekcija rasta za 2027. godinu korigovana je naniže, sa 4,5 na četiri odsto.

Rast ekonomske aktivnosti i u narednom periodu biće vođen domaćom tražnjom, uz pozitivan doprinos potrošnje i investicija u osnovna sredstva, podržanih rastom raspoloživog dohotka, prilivima stranih direktnih investicija i nastavkom realizacije infrastrukturnih projekata.

Pozitivan doprinos u 2027. godini očekuje se i od neto izvoza, zahvaljujući povećanju izvoznih kapaciteta i rastu izvoza robe i usluga povezanih sa održavanjem izložbe EXPO. Ipak, zbog produženog trajanja energetskog šoka i izraženih geopolitičkih i trgovinskih tenzija, doprinos neto izvoza sada se projektuje na nešto nižem nivou nego u avgustu.

NBS ističe da se u srednjem roku očekuje postepeno iščezavanje uticaja privremenih faktora i stabilizacaja privrednog rasta na nivou od oko 3,5 odsto godišnje, što odgovara procenjenom potencijalnom rastu domaće privrede.

Najvažniji rizici za ostvarenje makroekonomskih projekcija potiču iz međunarodnog okruženja, pre svega od neizvesnog trajanja sukoba na Bliskom istoku i daljeg kretanja svetskih cena energenata.

Foto: Pixabay

NBS prodala 1,34 milijarde evra do sada u 2026.

Od druge polovine septembra na domaćem deviznom tržištu prisutni su deprecijacijski pritisci, koji su prvenstveno bili posledica rasta tražnje za devizama uvoznika energenata. Ti pritisci su dodatno intenzivirani tokom oktobra, na šta se odrazila i povećana tražnja fizičkih lica za devizama i efektivnim stranim novcem.

Narodna banka Srbije je u oktobru neto prodala 865 miliona evra, čime je, posmatrano od početka godine, neto prodaja deviza iznosila 1.340 miliona evra.

„I pored intervencija Narodne banke Srbije na deviznom tržištu, devizne rezerve su i dalje na relativno visokom nivou. Krajem oktobra devizne rezerve iznosile su 29,2 milijarde evra, čime su pokrivale 6,5 meseci uvoza robe i usluga, što je znatno iznad kriterijuma adekvatnosti“, navodi se u Izveštaju.

I pored određenog rasta kamatnih stopa na kredite u prethodnim mesecima, kreditna aktivnost banaka ostala je snažna i tokom trećeg tromesečja, uz međugodišnji rast ukupnih kredita od 15,1 odsto u septembru. Krediti privredi povećani su za 10,1 odsto međugodišnje, pre svega zahvaljujući rastu investicionih kredita i kredita za likvidnost, dok je rast kredita stanovništvu iznosio 18,6 procenata, podstaknut gotovinskim i stambenim zajmovima.

Istovremeno, učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima ostalo je ispod dva odsto.

Nastavak snažnog rasta kreditne aktivnosti, posebno kod stanovništva, ukazuje na to da su uslovi finansiranja i dalje podsticajni za domaću tražnju. U takvim okolnostima, umereno povećanje referentne kamatne stope doprinosi ograničavanju rizika od dodatnog jačanja inflatornih pritisaka sa strane tražnje, navodi NBS u novembarskom Izveštaju o inflaciji.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.