Medić: "Stabilan nominalni kurs ne garantuje stabilnu konkurentnost"

Veće dinarsko finansiranje može smanjiti valutni rizik

AnalizaSrbijaU fokusu

17.11.2026 15:19 Autor: Redakcija Biznis.rs 0

Veće dinarsko finansiranje može smanjiti valutni rizik Veće dinarsko finansiranje može smanjiti valutni rizik
Glavni ekonomista Centra za visoke ekonomske studije (CEVES) Pavle Medić rekao je danas da obećanje stabilnosti kursa u ekonomskom programu Studentske liste ne sme... Veće dinarsko finansiranje može smanjiti valutni rizik

Glavni ekonomista Centra za visoke ekonomske studije (CEVES) Pavle Medić rekao je danas da obećanje stabilnosti kursa u ekonomskom programu Studentske liste ne sme zameniti praćenje realnog kursa i položaja izvoznika, a veće dinarsko finansiranje može smanjiti valutni rizik, dodajući da ne treba porediti njegovu cenu, ročnost i dubinu tržišta.

„Izbegavanje naglih monetarnih zaokreta je razumna poruka u periodu političke tranzicije. Međutim, stabilan nominalni kurs ne garantuje stabilnu konkurentnost: bitan je odnos domaćih troškova, produktivnosti i kretanja kod trgovinskih partnera. Za kompanije koje ostvaruju prihode u devizama, devizno zaduživanje može biti usklađeno sa strukturom prihoda“, rekao je Medić za agenciju Beta.

Komentarišući planove za energetski sektor on je ocenio da je potreban operativan investicioni plan zasnovan na stanju postrojenja, mreže i stvarno raspoloživim resursima.

„Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan već predviđa kumulativna ulaganja od 30 milijardi evra do 2030. godine, u širok skup energetskih i tranzicionih mera. Razmera tih potreba zahteva jasne prioritete, pripremljene projekte i kombinovanje javnog i privatnog kapitala“, rekao je on.

Dodao je da ulogu uglja treba procenjivati prema kvalitetu, troškovima i pouzdanosti snabdevanja, uz realne rokove izgradnje zamenskih kapaciteta.

„Odlaganje odluka takođe ima cenu, kroz skuplje snabdevanje, neizvesnost i slabljenje konkurentnosti. Brže rezultate mogu dati energetska efikasnost, smanjenje gubitaka, krovni solar i uklanjanje prepreka priključenju“, istakao je Medić.

Paket promena radnog zakonodavstva, kako je dodao, treba proceniti po sektorima i veličini kompanija, uz odgovarajuće prelazne rokove.

Viši standardi rada, po njegovim rečima, moraju biti praćeni dostupnijim finansiranjem, obukama i unapređenjem proizvodnje.

„U prerađivačkoj industriji Srbije između 2022. i 2024. troškovi rada porasli su za oko 34 odsto, dok je dodata vrednost u tekućim cenama povećana za oko 12 odsto, uz gotovo nepromenjenu zaposlenost. Taj raskorak smanjuje prostor za investicije i ugrožava održivost budućeg rasta zarada“, ocenio je Medić.

Ekološke obaveze, kako je rekao, treba povezati sa modernizacijom proizvodnje i dugoročnom sposobnošću izvoza.

„Država treba da obezbedi predvidive standarde i jednaku primenu, uz dostupnost stručnog znanja i odgovarajućeg finansiranja. Kod komunalne infrastrukture mora se unapred rešiti ko će upravljati postrojenjima i finansirati njihov rad. Izgrađeno postrojenje bez održivog poslovanja ne predstavlja završen razvojni posao“, ocenio je Medić.

Image by masadepan on Freepik

Komentarišući finansiranje poljoprivrede, zadruge i upravljanje rizicima, Medić je kazao da podrška skladištenju, finansiranju zaliha i zajedničkom nastupu proizvođača može imati trajniji efekat od povremenih interventnih davanja.

„Zadruga ima ekonomsku svrhu kada članovima obezbeđuje bolju nabavku, opremu, preradu ili plasman, uz profesionalno upravljanje. Garancije i osiguranje treba projektovati tako da rizik ostane procenjen i raspodeljen, posebno kod suše koja istovremeno pogađa veliki broj gazdinstava“, naveo je on.

Kako je istakao, neograničene obaveze države mogle bi proizvesti velike buduće rashode.

„Zabranu otkupa ispod troškova proizvodnje treba preispitati: troškovi se razlikuju među proizvođačima, pa takvo pravilo može otežati prodaju upravo onima kojima se želi pomoći“, rekao je on.

Medić je kazao da pravosnažne presude u ozbiljnim slučajevima visoke korupcije, zasnovane na pravičnim postupcima, potrebne su za obnovu poverenja da javna funkcija više ne obezbeđuje nekažnjivost, te da istovremeno, odgovornost vlasnika treba odvojiti od ekonomske sudbine kompanije, zaposlenih i dobavljača.

„Pravila o oduzetoj imovini treba dopuniti zaštitom vrednosti održivih kompanija tokom postupka. Neophodno je pravno urediti nezavisno privremeno upravljanje i, kada je opravdano radi očuvanja vrednosti, prodaju uz sudsku kontrolu i čuvanje sredstava do završetka postupka. Moraju da budu zaštitićena prava poverilaca, oštećenih i drugih zakonitih nosilaca prava“, rekao je on.

Ocenio je da preusmeravanje podsticaja sa broja radnih mesta na razvojni doprinos investicije predstavlja opravdanu promenu, dodajući da su radno intenzivne investicije pomogle smanjenju nezaposlenosti, ali je takav model predugo ostao osnova razvojne politike.

Po njemu, problem nije svaka pojedinačna radno intenzivna investicija, već odsustvo puta ka složenijoj proizvodnji i većoj dodato vrednosti.

„Inovaciona politika mora da obuhvati i razvoj postojećih kompanija. Bolje upravljanje proizvodnjom, digitalizacija, nova oprema, razvoj proizvoda i profesionalizacija prodaje mogu znatno povećati produktivnost i bez sopstvene laboratorije“, rekao je Medić i dodao da saradnja sa fakultetima treba da rešava konkretne poslovne i tehnološke probleme.

Ocenio je da su Srbiji potrebni i sofisticiraniji novi investitori i mnogo više postojećih kompanija koje investiraju u sopstveni razvoj.

Kada je reč o zadržavanju državnog vlasništva u strateškim preduzećima, Medić je kazao da državno vlasništvo ima opravdanje tamo gde postoje jasni javni interesi, prirodni monopoli ili bezbednosni razlozi, dodajući da kategoriju „strateško“ treba precizno odrediti i za svako preduzeće objasniti šta država vlasništvom postiže.

„Zahtev za većinskim državnim vlasništvom u svim novim velikim energetskim projektima treba preispitati, jer može ograničiti ulaganja upravo kada nedostaju kapital i sposobnost realizacije. Kontrola nad mrežom, pravilima tržišta i pouzdanošću snabdevanja ne zahteva isti vlasnički model za svaku novu elektranu. Odluke treba zasnivati na javnom interesu, troškovima i raspodeli rizika“, ocenio je on.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.