Uoči samita SAD, Rusije i Kine

Tramp, Putin i Si prvi put zajedno, ali Šenžen nije nova Jalta

Analiza

17.11.2026 12:23 Autor: Vladimir Jokanović 0

Tramp, Putin i Si prvi put zajedno, ali Šenžen nije nova Jalta Tramp, Putin i Si prvi put zajedno, ali Šenžen nije nova Jalta
Predsednici Rusije i SAD, Vladimir Putin i Donald Tramp (Donald Trump), i kineski predsednik Si Đinping sastaće se 19. novembra u Šenženu, na marginama... Tramp, Putin i Si prvi put zajedno, ali Šenžen nije nova Jalta

Predsednici Rusije i SAD, Vladimir Putin i Donald Tramp (Donald Trump), i kineski predsednik Si Đinping sastaće se 19. novembra u Šenženu, na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC).

Biće to prvi trilateralni susret lidera tri države u istoriji, koje zajedno imaju presudan uticaj na međunarodnu bezbednost, svetsku ekonomiju i globalni politički poredak.

Pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov potvrdio je da će to biti centralni događaj Putinovog učešća na samitu APEC, koji se održava 18. i 19. novembra. Prema informacijama Interfaksa, u pripremi su i odvojeni razgovori Putina sa Si Đinpingom i Trampom. Moskva je potvrdila da će bilateralni susret Putina i američkog predsednika obuhvatiti ukrajinsko pitanje, uključujući američke predloge i ruske stavove.

Vašington je prvobitno najavio da će glavne teme trilateralnog razgovora biti smanjenje nuklearnog naoružanja i rat sa Iranom. Predstavnica Bele kuće Olivija Vejls (Olivia Wales) saopštila je da Tramp smatra širenje nuklearnog oružja veoma opasnim i da želi da razgovara o mogućnosti smanjenja arsenala tri države. Visoki američki zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da Vašington ne očekuje konkretan sporazum, već da sastanak vidi kao početak razgovora na najvišem nivou.

Prema njegovim rečima, Ukrajina neće biti na dnevnom redu trilateralnog susreta jer se o tom pitanju vode odvojeni pregovori između SAD, Rusije i Ukrajine.

Tramp je, međutim, neposredno pred polazak za Aziju najavio da će razgovarati i o Ukrajini. Rekao je da je to njegova omiljena tema i da želi da sa Putinom i Si Đinpingom razmotri tok rata, uz tvrdnju da Rusija mesečno gubi 25.000 vojnika. Takva najava razlikuje se od prethodnog objašnjenja američkih zvaničnika da Ukrajina neće biti deo trilateralnih razgovora.

Ostaje, dakle, otvoreno pitanje da li će se Tramp držati prvobitno najavljenog dnevnog reda ili će insistirati na razgovoru o ukrajinskom sukobu i u prisustvu kineskog predsednika, prenosi AP.

Foto: Sergei Bobylev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP

Za Moskvu je susret prilika da neposredno razgovara sa američkim predsednikom o međunarodnim pitanjima i potvrdi svoj položaj jedne od ključnih svetskih sila. Ušakov je značaj sastanka povezao sa istorijskom saradnjom tri države tokom Drugog svetskog rata i njihovom ulogom u osnivanju Ujedinjenih nacija.

Naglasio je da Rusija, SAD i Kina imaju zajedničku odgovornost za rešavanje globalnih problema i da je cilj susreta sadržajna diskusija koja bi mogla da utiče na međunarodnu situaciju. Kremlj je odbacio poređenja sa Jaltom (konferencija na Jalti 1945. godine, na kojoj su SAD, Sovjetski Savez i Velika Britanija usaglasili posleratno uređenje sveta) ističući da Moskva ne želi da drugim državama nameće svoje viđenje svetskog poretka.

Posebno je značajno što Rusija i Kina već rade na tekstu zajedničkog saopštenja koje bi trojica lidera trebalo da objave nakon sastanka. Ušakov je 16. novembra saopštio da je Moskva kineskim partnerima dostavila svoje predloge, dok je Peking takođe izneo svoje sugestije. U tom trenutku čekao se odgovor Vašingtona, a ruski predsednički pomoćnik priznao je da se tekst usaglašava kroz zahtevne diplomatske konsultacije. Kremlj očekuje da će biti postignut dogovor o zajedničkom dokumentu, ali je Ušakov naglasio da će i pojedinačne izjave lidera imati veliki značaj ukoliko usaglašavanje ne uspe.

Peking nastoji da sastanak predstavi kao doprinos očuvanju svetskog mira i uspostavljanju stabilnijih odnosa između velikih sila. Portparolka kineskog Ministarstva spoljnih poslova Mao Ning izjavila je 16. novembra da će Si, Putin i Tramp detaljno razmeniti mišljenja o očuvanju mira i unapređenju strateške stabilnosti u odnosima velikih država, prenosi Sinhua.

Ona je naglasila da su sve tri zemlje osnivači UN i stalne članice Saveta bezbednosti, zbog čega imaju posebnu odgovornost za rešavanje međunarodnih problema. Prema kineskom tumačenju, jačanje komunikacije, upravljanje razlikama i stabilizacija međusobnih odnosa odgovaraju interesima sve tri države i međunarodne zajednice.

Foto: REUTERS/Evelyn Hockstein

Kineski Global Times ocenjuje da bi sastanak mogao da označi novu fazu u odnosima velikih sila, zasnovanu na koordinaciji i saradnji umesto na blokovskom suprotstavljanju. List posebno ističe značaj dogovora tri države za stabilnost međunarodnih trgovinskih i industrijskih lanaca, energetsku i prehrambenu bezbednost, rešavanje regionalnih sukoba, klimatsku politiku i međunarodna pravila za razvoj veštačke inteligencije.

Prema tom tumačenju, većina država sveta zainteresovana je za stabilno međunarodno okruženje i ne želi da bude primorana da bira između velikih sila. I ovaj list odbacuje ocene da bi trilateralni sastanak mogao da postane nova Jalta, navodeći da Kina podržava ravnopravniji i multipolaran međunarodni poredak.

Nuklearno naoružanje predstavlja jednu od najvažnijih, ali i najtežih tema razgovora. Poslednji sporazum o ograničavanju strateškog nuklearnog naoružanja između Rusije i SAD, Novi START, istekao je u februaru, čime su uklonjena ograničenja za dva najveća nuklearna arsenala.

Tramp želi novi sporazum koji bi uključio i Kinu, čiji arsenal, prema procenama Pentagona koje navodi AP, premašuje 600 bojevih glava, dok Rusija i SAD imaju po više od 5.000. Peking, međutim, nije pokazao spremnost da se uključi u pregovore pod uslovima koji bi njegov arsenal tretirali ravnopravno sa znatno većim američkim i ruskim zalihama.

Mogućnost da tri velike sile razgovaraju o međunarodnim pitanjima bez prisustva drugih zainteresovanih država izaziva zabrinutost u Evropi i Ukrajini. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je da ne želi da susret preraste u novu Jaltu, na kojoj bi velike sile dogovarale preraspodelu sfera uticaja. Nemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) takođe je pozvao Trampa da izbegne iznenadne poteze, jer u Evropi postoji bojazan od dogovora Vašingtona i Moskve koji bi mogao da utiče na bezbednost kontinenta.

Značaj susreta zato prevazilazi mogućnost postizanja konkretnog dogovora o pojedinačnim sukobima ili nuklearnom naoružanju. Za SAD je to prilika da pokrenu razgovore o kontroli strateškog oružja i ratu sa Iranom, za Rusiju mogućnost neposrednog dijaloga sa Vašingtonom, a za Kinu prilika da potvrdi svoju ulogu jednog od glavnih centara međunarodne politike.

Američki mediji ukazuju da bi simbolički značaj mogao da bude veći od neposrednih rezultata, dok Kremlj očekuje zajedničko saopštenje, a kinesko rukovodstvo naglašava potrebu za novim modelom odnosa velikih sila. Da li će susret doneti više od političke poruke o spremnosti za dijalog zavisiće pre svega od toga koliko su tri lidera spremna da usaglase konkretne stavove o pitanjima oko kojih se njihovi interesi i dalje razlikuju.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.