Velike vrućine direktno utiču na pad produktivnosti rada

Klimatske promene ne samo ekološki, nego i makroekonomski problem

EUU fokusu

26.6.2026 13:17 Autor: Redakcija Biznis.rs 0

Klimatske promene ne samo ekološki, nego i makroekonomski problem Klimatske promene ne samo ekološki, nego i makroekonomski problem
Tekući ekstremni toplotni talasi u Evropi sve više se posmatraju kao ozbiljan ekonomski rizik, jer pored zdravstvenih problema direktno utiču na pad produktivnosti i... Klimatske promene ne samo ekološki, nego i makroekonomski problem

Tekući ekstremni toplotni talasi u Evropi sve više se posmatraju kao ozbiljan ekonomski rizik, jer pored zdravstvenih problema direktno utiču na pad produktivnosti i prekide rada u velikim delovima privrede, posebno u sektorima koji zavise od fizičkog rada i rada na otvorenom.

Procene ekonomista pokazuju da bi kratki, ali intenzivni toplotni talasi mogli da smanje kvartalni rast produktivnosti za oko 1,5 procenata u Ujedinjenom Kraljevstvu, dok bi u zapadnoj Evropi gubici mogli da dostignu i do dva procentna poena, u zavisnosti od dužine i intenziteta toplog perioda, prenosi Guardian.

Najugroženiji sektori su poljoprivreda i građevinarstvo, gde se očekuje najveći pad radnih sati, jer se rad obavlja na otvorenom i često bez mogućnosti prilagođavanja visokim temperaturama, a dodatni problem predstavljaju i logistika, trgovina i delovi industrijske proizvodnje bez adekvatnog hlađenja.

Istraživanja pokazuju da Francuska, Španija i Italija spadaju među najizloženije ekonomije, a procenjeni gubici u scenariju ekstremnih vrućina do 2030. godine iznose oko 240 milijardi dolara za Francusku, 147 milijardi za Italiju i 120 milijardi za Španiju, što zajedno predstavlja značajan udar na njihov dugoročni BDP.

Ovi gubici se dodatno povećavaju zbog rasta troškova energije, jer firme moraju više da troše na hlađenje prostora i opreme, dok istovremeno opada efikasnost rada, što posebno pogađa male i srednje kompanije koje imaju ograničene rezerve likvidnosti.

Stručnjaci upozoravaju da se nije reč o jednokratnom šoku, već o strukturnom ekonomskom riziku koji može da smanji čak i nekoliko procenata BDP-a u srednjem roku, posebno ako se ekstremne temperature nastave i intenziviraju, a klimatski obrasci postanu još nestabilniji.

Zbog toga se sve češće naglašava da klimatske promene nisu samo ekološki, već i makroekonomski problem, koji će oblikovati rast, troškove, investicione odluke i konkurentnost evropskih ekonomija u narednim decenijama, uz potrebu za velikim ulaganjima u adaptaciju infrastrukture i radnih uslova.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.