Hrvatska usklađuje Zakon sa propisima EU

Mamama puna plata, očevima 10 dana plaćenog odsustva

AnalizaRegionSrbijaU fokusuVesti

1.10.2021 13:39 Autor: Ljiljana Begović 11

Mamama puna plata, očevima 10 dana plaćenog odsustva Mamama puna plata, očevima 10 dana plaćenog odsustva
Naknada za roditelje koji koriste odsustvo radi nege deteta u Hrvatskoj od sredine naredne godine biće jednaka punoj plati koju bi zaposleni ostvarivao da... Mamama puna plata, očevima 10 dana plaćenog odsustva

Naknada za roditelje koji koriste odsustvo radi nege deteta u Hrvatskoj od sredine naredne godine biće jednaka punoj plati koju bi zaposleni ostvarivao da je na radnom mestu. Do sada je najviši iznos naknade bio 5.654,20 kuna, odnosno oko 750 evra.

Prema pisanjima Jutarnjeg lista, istim zakonskim izmenama će se uvesti i obavezno odsustvo za očeve u trajanju od 10 radnih dana, koje će biti plaćeno, što je u skaldu sa direktivom EU o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja.

Evropski parlament je 2019. godine usvojio Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja, koja obavezuje sve države članice na uvođenje tzv. očinskog odsustva u trajanju od najmanje 10 dana. Reč je o odsustvu koje će otac koristiti zajedno sa majkom odmah po rođenju deteta, a Hrvatska je jedna od retkih zemalja EU koja takav vid odsustva još uvek nema.

U većini država članica EU takva praksa postoji godinama. Očevi u Finskoj dobijaju plaćeno odsustvo devet nedelja, u Španiji četiri nedelje, a u Sloveniji 25 dana.

Zaposleni očevi u Srbiji imaju pravo na odsustvo sa rada uz naknadu zarade u ukupnom trajanju do pet radnih dana nakon porođaja supruge.

Kada je reč o mesečnim naknadama koje dobijaju majke u Srbiji za vreme porodiljskog odsustva, one ne mogu biti manje od minimalne zarade utvrđene na dan početka ostvarivanja tog prava.

Samohrana majka
Foto: Pexels.com

Prema Zakonu o finansijskoj podršci porodicama sa decom, roditeljima se garantuje pravo na naknadu zarade do 100 odsto ugovorene osnovne zarade.

Ipak, iznos koji će oni ostvariti zavisi od nekoliko varijabli, od kojih su glavne dužina radnog odnosa pre otpočinjanja odsustva, i visina ugovorene osnovne zarade, odnosno zarade koja je zaposlenom isplaćivana u periodu od 18 meseci koji prethode mesecu u kojem je otpočeto odsustvo.

Najpre se utvrđuje prosečna mesečna osnovica naknade zarade (na osnovu zbira mesečnih osnovica zarade u odnosu na koje su plaćeni doprinosi za poslednjih 18 meseci koji prethode prvom mesecu otpočinjanja odsustva). Mesečna osnovica ne može biti veća od tri prosečne mesečne zarade u Republici Srbiji.

Konkretni mesečni iznos naknade utvrđuje se na osnovu prosečne mesečne osnovice naknade zarade, a u srazmeri broja radnih dana u petodnevnoj radnoj nedelji, u kojima se ostvaruje pravo u datom mesecu. Iznos će zavisiti i od ukupnog broja radnih dana u datom mesecu za koji se isplaćuje naknada. Ova naknada predstavlja bruto obračunsku vrednost i prilikom isplate umanjuje se za pripadajuće poreze i doprinose.

Zaposleni koji nije bio u radnom odnosu svih 18 meseci pre otpočinjanja odsustva, ima pravo na nižu naknadu u odnosu na zaradu koju bi ostvarivao da nije na odsustvu.

I dalje veliki problem ostaju mame preduzetnice koje žele da otvore trudničko ili porodiljsko bolovanje.

One su zakonskim rešenjem svrstane u ostale kategorije, isto kao i žene koje su angažovane po ugovoru o delu ili ugovoru o privremeno-povremenim poslovima i nemaju više ista prava kao što su imale u prethodnom zakonu.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...