Zabrana izvoza oborila cenu pšenice

Potrošače očekuju novi cenovni udari kada isteknu mere zaštite države

AgrobiznisAnalizaSrbijaU fokusuVesti

23.3.2022 11:19 Autor: Marija Jovanović 14

Potrošače očekuju novi cenovni udari kada isteknu mere zaštite države Potrošače očekuju novi cenovni udari kada isteknu mere zaštite države
Zabrana izvoza tokom prošle nedelje smanjila je aktivnost na Produktnoj berzi. Cena kukuruza pala je za preko devet odsto, dok je cena soje imala... Potrošače očekuju novi cenovni udari kada isteknu mere zaštite države

Zabrana izvoza tokom prošle nedelje smanjila je aktivnost na Produktnoj berzi. Cena kukuruza pala je za preko devet odsto, dok je cena soje imala uzlazni trend. Kako se navodi u izveštaju Produktne berze u Novom Sadu, ukupan promet bio je 1.775 tona, u iznosu od 93,7 miliona dinara.

Zaključen je samo jedan kupoprodajni ugovor za 50 tona kukuruza po ceni od 31 dinar po kilogramu bez PDV-a, što je pad cene od 9,18 odsto. Za razliku od kukuruza, tržište pšenice bilo je aktivnije. Ugovori za pšenicu realizovani su po ceni od 34,5, pa do 35,5 dinara po kilogramu bez PDV-a. Tokom nedelje tražnja za pšenicom se smanjivala, nedeljni pad cene iznosi 0,12 posto.

Na tržištu soje, intenzivnija tražnja je dovela do rasta cene. Berzansko trgovanje, kretalo se od 78,30 do 80,00 dinara po kilogramu bez PDV-a. Ponderisana cena je iznosila 79,18 dinara po kilogramu bez PDV-a, što je za 2,56 odsto više nego prethodne nedelje.

Ugovori za suncokretovu sačmu sa 33 odsto proteina, zaključeni su od 41 do 45 dinara po kilogramu bez PDV. Ponderisana cena iznosila je 43,40 dinara, a u odnosu na prethodnu nedelju zabeležen je rast od 15,35 dosto.  

Komentarišući stanje na berzi i zabranu izvoza, agroekonomski analitičar Žarko Galetin za Biznis.rs objašnjava da je tržište definitivno pasivizirano od donošenja državne odluke o zabrani izvoza iz prostog razloga jer su izvoznici tržišni učesnici koji održavaju frekventnost trgovanja i likvidnost samog tržišta.  

“Oni se jednostavno ne pojavljuju na tržištu i to je razlog zašto je ono relativno zamrlo. Sve što se sada dešava na tom tržištu je u suštini za unutrašnje potrebe. Tražnja je mnogo manja, to se oseti i u ceni u okviru relativno zatvorenog tržišta i dešavaće se sve dotle dok se izvoznici ponovo ne uključe”, ističe naš sagovornik.

Prema njegovom mišljenju, ova mera imala je efekat da na neki način zaustavi prevelike ambicije izvoznika da koristeći dobru cenu izvezu prevelike količine.

“Nadam se da će država posle izvesnog vremena samo da smiri tu izvozničku euforiju, uslovno rečeno, da sagleda mogućnosti i u krajnjoj liniji precizno svede bilanse – šta sve imamo do početka žetve, što se tiče pšenice, odnosno do početke setve i završetka ekonomske godine, što se tiče kukuruza i da popusti ovu možda i najrigidniju meru zabrane izvoza i da uvede eventualno sistem kvota ili kontrole praćenja izvoza kroz izdavanje izvoznih dozvola. To je otprilike neki mogući scenario i ono što bi bilo možda najprimerenije kako bismo iskoristili situaciju na svetskom tržištu, a sa druge strane da ne ugrozimo domaće bilanse”, ističe Galetin.

Postoje indicije da bi kukuruz mogao da bude posejan na znatno većim površinama nego što je to bilo prošle godine, objašnjava on i dodaje da će ukoliko se to desi situacija još više relaksirati.

“Država jednostavno mora da se pojavi i da kontroliše izvoz, to nije sporno, ali mislim da je mera zabrane suviše rigidna i ako ona ostane do kraja ove ekonomske godine, što se, recimo, pšenice tiče, mi ćemo imati ozbiljan problem sa prevelikim zalihama početkom nove žetve”, navodi naš sagovornik.

Potrošače očekuju poskupljenja

Kada je reč o potrošačima, Galetin kaže da je “zamrzavanjem” cena osnovnih životnih namirnica tržište privremeno smireno, ali da se ono ne može pobediti dugoročnim administriranjem.

“Merom zamrzavanja cena, što je zaboravljeni izraz iz ranih 90-ih, tržište je privremeno smireno, ali tu nema pobednika i država je svesna toga, no prvi efekat je dao svoj rezultat. Prvi udar je nekako amortizovan, ali produžavanje te odluke ne može ići unedogled i mi moramo da budemo spremni da će se u nekom trenutku i cene prerađivačkog sektora za široku potrošnju usklađivati sa rastom cena osnovnih sirovina, tih strateških, esencijalnih sirovina od žitarica i uljarica”, navodi Galetin.

“Dakle, ne može brašno da bude 45 dinara, a pšenica 36 ili 37 dinara. To je potpuno neverovatno jer ćemo mlinare oterati u gubitak, ali naravno da kreatori politike očuvanja standarda građana računaju i na to da će neminovno doći do korekcije cena”, istiće agroekonomski analitičar Žarko Galetin.   

  • IVAN

    23.3.2022 #1 Author

    Pa to je ocekivano kako drugacije.

    Odgovori

  • SANJA

    23.3.2022 #2 Author

    Uvek tako biva,ljudi se previse opuste

    Odgovori

  • MIŠKOVIĆ

    23.3.2022 #3 Author

    biće gadno, velike su oscilacije cene enorbno rastu na sv nivou

    Odgovori

  • GINKO

    23.3.2022 #4 Author

    Pa na kraju uvek bude po neduznom i tuznom narodu i đzepu.

    Odgovori

  • Lelica

    23.3.2022 #5 Author

    Narod uvek ispasta na kraju.

    Odgovori

  • MARKO7

    23.3.2022 #6 Author

    Pa to se i očekivalo

    Odgovori

  • BOJANA

    23.3.2022 #7 Author

    Mi iz udara u udar, udar zbog ovog, udar zbog onog. Izlupaše nas sa svih strana

    Odgovori

  • Maša

    23.3.2022 #8 Author

    Tako je, trenirajte nam izdrzljivost

    Odgovori

  • Milovan94

    23.3.2022 #9 Author

    Neće nam biti lako definitivno

    Odgovori

  • ZVEZDICA01

    23.3.2022 #10 Author

    Dokle bre više?!

    Odgovori

  • GOCA BG

    23.3.2022 #11 Author

    Hrabrimo se medjusobno stasve sve prosli,so dokle cemo sve to da izdrzimo,mi i ne znamo kako je ziveti normalno…

    Odgovori

  • TINA

    23.3.2022 #12 Author

    Kao u domacim serijama smo

    Odgovori

  • BRANA19

    24.3.2022 #13 Author

    Pa normalno , narod uvek ispasta na kraju…

    Odgovori

  • NATI29

    25.3.2022 #14 Author

    Spremni smo kao i uvek

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...