Advokati za portal Biznis.rs nakon protesta komentarišu najnovija dešavanja

Povlačenje stava Vrhovnog kasacionog suda jedino rešenje u sporovima protiv banaka

AnalizaBankeNovacSrbijaU fokusuVesti

21.9.2021 13:38 Autor: Marija Jovanović 0

Povlačenje stava Vrhovnog kasacionog suda jedino rešenje u sporovima protiv banaka Povlačenje stava Vrhovnog kasacionog suda jedino rešenje u sporovima protiv banaka
Nakon jučerašnjeg protesta zbog dopune stava Vrhovnog kasacionog suda (VKS) kojim banke imaju pravo da naplaćuju troškove obrade kredita i troškove osiguranja stambenih kredita,... Povlačenje stava Vrhovnog kasacionog suda jedino rešenje u sporovima protiv banaka

Nakon jučerašnjeg protesta zbog dopune stava Vrhovnog kasacionog suda (VKS) kojim banke imaju pravo da naplaćuju troškove obrade kredita i troškove osiguranja stambenih kredita, advokati su saglasni da je ovakav slučaj do sada nezabeležen i da direktno utiče na pravnu sigurnost građana.

“U ovom trenutku nije jasno, niti se Vrhovni kasacioni sud izjasnio, na čiju inicijativu je doneo dopunjen stav jer je to mogao da uradi samo po inicijativi nekog od nižih sudova radi ujednačavanja sudske prakse. Nikada do sada nije rađeno ništa slično kao dopuna stava koja u principu u potpunosti menja prvobitno zauzeti stav”, ocenjuje advokat Marko Milutinović.

Što se tiče građana koji trenutno vode parnične postupke protiv banaka za troškove obrade kredita i troškove osiguranja kod Nacionalne korporacije, on naglašava da su svi u opasnosti da izgube parnice i budu obavezni da bankama nadoknađuju parnične troškove.

“Ukoliko bi ovaj stav prošao i ukoliko bi se na njega oslanjale sudije osnovnih sudova u svom radu, svi koji trenutno vode parnicu protiv banaka tu parnicu bi izgubili”, navodi Milutinović za naš portal i dodaje da treba imati u vidu da je veliki broj građana koji je inicirao parnične postupke bio ohrabren dosadašnjom praksom sudova Republike Srbije, pa tako i stavom VKS, da bi se sada taj stav preko noći promenio.

Kada je reč o daljim koracima, on navodi da su se na jučerašnjim protestima, osim u Beogradu, skupile i njihove kolege u drugim gradovima, kao i da se Advokatska komora Srbije povodom ovog problema sprema da uđe u diskusiju sa Vrhovnim kasacionim sudom.

“Još od komore nismo dobili zvaničnu informaciju šta se dešava i šta možemo da očekujemo. Šta će tačno da bude, i šta će biti traženo na tom sastanku pitanje je za nekog iz komore”, kaže Milutinović.

On ističe da se ovde ne govori o proceduri, kao što je pokušavano izmenama Zakona o parničnom postupku ili kao što je bilo pokušaja autentičnog tumačenja tri zakona, a sve sa istim ciljem.  

“Dakle, nije reč o proceduri koju možemo zaustavljati. Jednostavno, desilo se nešto mimo prava, mimo procedure i ono što tražimo je da se posledica tog događaja otkloni. Da se ta dopuna stava povuče i da se utvrdi ko je odgovaran što je do toga došlo”, zaključuje naš sagovornik.

Advokat Uroš Nedeljković smatra da dopuna stave Vrhovnog kasacionog suda znači da je “država prestala da postoji”. Kako navodi, ovde zapravo nije reč o dopuni jer je ovo dijametralno suprotno od starog stava pošto se sada kaže da banke imaju pravo da naplaćuju troškove obrade kredita bez ikakvog objašnjenja šta su ti troškovi i da li su ti troškovi uopšte postojali.

“Tu dolazimo do toga da je apsolutno poremećena pravna sigurnost, koje ni do sada nije preterano bilo, ali je ovo crno na belo da više ne postoji bilo koja institucija koja će zaštiti građane ukoliko im je povređeno pravo. To dalje znači da će svi oni koji su tužili, morati bankama da plate troškove. Banke iz marketinških poriva kažu da im opraštaju dugove, ali posledice su mnogo veće iz jednostavnog razloga jer pravo svojine, niti bilo čega drugog nije sigurno. To znači da stan u kome živite 20 godina, koji ste platili, i čiji ste vlasnik, sutra neko može tumačenjem zakona na najsmešniji način da vam kaže da zbog nečega nije vaš. Znači apsolutno nema pravne sigurnosti, sigurnosti ulaganja, niti ikakave izvesnosti”, navodi Nedeljković za naš portal.

Iako, kako kaže, nema dokaze šta je konkretno uticalo na promenu stava VKS, svima je poznato su određene interesne grupe u “zavijenoj formi” vršile pritisak povodom tužbi građana prema bankama.

Naš sagovornik napominje da postoji dopis iz februara, kojim su Američka privredna komora, NALED i “druge interesne grupacije” urgirale kod najviših republičkih organa da se ova situacija reši jer predstavlja veliki problem. “To znači direktan uticaj, odnosno direktno pisanje izvršnoj vlasti, da utiče na nezavisnu sudsku vlast, što se na kraju i desilo nekoliko meseci kasnije”, zaključuje Nedeljković.

Nakon protesta oglasio se i Vrhovni kasacioni sud

Pogrešno interpretirana dopuna stava VKS-a vezano za troškove obrade kredita, koji nije izmenjen u odnosu na stav iz 2018. godine, a kako se to pokušava prikazati u javnosti, već dopunjen objašnjenjem o dometu njegove primene, upravo je rezultat nesaglasnosti sudova u njihovim odlukama i obrazloženjima, te potrebe ujednačavanja sudske prakse, saopštio je Vrhovni kasacioni sud.

“Povodom izveštavanja medija i oglašavanja različitih strukovnih i nestrukovnih asocijacija o dopuni stava i stavovima koje je Vrhovni kasacioni sud usvojio na sednici Građanskog odeljenja održanoj 16. septembra, Opšta sednica Vrhovnog kasacionog suda obaveštava javnost da je Vrhovni kasacioni sud najviša sudska instanca u Srbiji, te da stavove zauzima u skladu sa zakonom i Poslovnikom o radu, da isti nisu obavezujući, već služe ujednačavanju sudske prakse”, navodi se u saopštenju i dodaje da se sa stavovima koje je zauzeo Vrhovni kasacioni sud moguće polemisati isključivo u zakonskim okvirima.

“Opšta sednica, koju čine sve sudije Vrhovnog kasacionog suda, najoštrije osuđuje potrebu određenih interesnih grupa da davanjem sopstvenog tumčenja obmanu javnost i politizuju rad Vrhovnog kasacionog suda”, navodi VKS.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...