Cene gasa i električne energije za sada miruju

Raste potražnja za peletom, drvo i dalje najpovoljniji ogrev

AnalizaSrbijaU fokusuVesti

21.8.2021 08:01 Autor: Miljan Paunović 0

Raste potražnja za peletom, drvo i dalje najpovoljniji ogrev Raste potražnja za peletom, drvo i dalje najpovoljniji ogrev
Pripreme za grejnu sezonu običnu kreću krajem leta, mada se u manjim mestima u Srbiji, ruralnim područjima, drvima i ugljem za ogrev ljudi snabdevaju... Raste potražnja za peletom, drvo i dalje najpovoljniji ogrev

Pripreme za grejnu sezonu običnu kreću krajem leta, mada se u manjim mestima u Srbiji, ruralnim područjima, drvima i ugljem za ogrev ljudi snabdevaju i kada su najveće vrućine, tokom jula i avgusta.

U zavisnosti od toga koji energent koristimo za zagrevanje domaćinstva, i koju površinu stambenog objekta zagrevamo, zima nas po pravilu prilično košta.

Ipak, iz Ministarstva rudarstva i energetike saopšteno je da gas neće poskupeti do kraja godine, a kako je rekla ministarka Zorana Mihajlović, „o poskupljenju struje sada se i ne razmišlja, niti ima zahteva za to“.

Ugalj, drva i pelet

Vlasnik stovarišta uglja Beoiskra iz Beograda Nebojša Radulović, za naš portal kaže da se ugalj kao sredstvo za ogrev traži, ali da je iz godine u godinu potražnja sve manja.

„Prodaja uglja je sve slabija, jer se ljudi odlučuju za druge načine grejanja i to se oseća, koristi se sve više gas, daljinsko grejanje, pelet. Ipak, ugalj se još uvek traži, mrki ugalj je dosta tražen, kao i ugalj Vreoci, Soko… Mi imamo problem sa isporukom iz Kolubare uglja sušeni Vreoci, ali ljudi se upisuju na našu listu, i čekaju na isporuku“.

Radulović kaže da ne namerava da odustane od ovog posla, bez obzira na pad u potražnji. Cene uglja na ovom stovarištu kreću se od 7.500 dinara po toni, pa sve do 18.000 dinara koliko košta Resavica/kocka/orah.

Kada je u pitanju ogrev na drva, sam početak sezone nabavke ogrevnog drveta doneo je veće cene, a razlog je manja ponuda na području sedam opština Pčinjskog okruga. Naime, svi koji se tokom zime greju „na drva“, sada treba za kubni metar bukovine da izdvoje od 42 do 45 evra, a prethodna cena iznosila je 38 evra. Naravno, kubni metar ovog ogrevnog materijala može se naći i u rasponu cene od 32 do 40 evra, i to cer, jasen, i mešavina raznih vrsta drveta. Ove ponude su uglavnom u oglasima na internetu (plus prevoz).

Poslednjih godina, pelet je zauzeo značajno mesto u grejnoj sezoni. Pelet je biogorivo koje se dobija nakon obrade drveta, i za razliku od klasičnog drveta, pelet ne mora da se dodatno obrađuje – odnosno krati, seče, već se samo izruči u kotao za grejanje.

Ivan Stanković, suvlasnik firme Peletbukov iz Beograda, kaže za Biznis.rs da potražnja za peletom iz godine u godinu raste.

„Velika je potražnja, cene su polako počele da skaču, iz razloga poskupljenja sirovina, videćemo kako će biti u narednom periodu. Mislim da će za desetak odsto biti rast cena, ogrev će sigurno ove godine biti malo skuplji, pet do 10 evra po toni sigurno“, kaže naš sagovornik.

Cena peleta trenutno se kreće od 22.000 do 26.000 dinara po toni.

Prirodni gas i grejanje na električnu energiju

Za sve one koji razmišljaju da u svoj dom uvedu grejanje na prirodni gas, javno preduzeće Srbijagas je objavilo poziv za ugradnju priključaka po, kako kažu, povoljnim cenama. Naime, na sajtu Srbijagasa istaknuto je da cena priključka iznosi 780 evra u dinarskoj protivvrednosti.

Cevovod
Foto: Unsplash.com

„Mogućnost plaćanja troška priključenja je na 36 mesečnih rata, beskamatno, s tim što iznos koji odgovara PDV-u, a ulazi u cenu od 780 evra, kupac plaća avansno, u roku od tri dana od dana izdavanja računa. Preostali iznos kupac plaća u 36 jednakih mesečnih rata, pri čemu prva rata dospeva u roku od osam dana od dana zaključenja Ugovora, a ostale rate u skladu sa planom otplate. Srbijagas će kupcu izdati plan otplate troškova priključenja sa iznosom i datumom dospeća svake pojedinačne mesečne rate troškova priključenja“, saopšteno je iz ovog preduzeća.

Cena priključka na gas zavisi od opštine do opštine, te tako priključak u Vrbasu (G-4) košta 45.965 dinara bez PDV-a, a u Somboru skoro duplo više – 91.731 dinara bez PDV-a.

Uprkos velikoj ceni priključka na prirodni gas u Somboru, tehnički rukovodilac Jovo Zelić za naš portal kaže da vlada zadovoljavajuće interesovanje građana.

„Povećan je broj ljudi koji bi da uvedu grejanje na gas. Primera radi, 2020. godine imali smo prijavljenih 250 osoba, a sada imamo već toliko sklopljenih ugovora. Očekujemo 50 odsto više ugovora nego prošle godine. Procedura za priključak je pojednostavljena, uređena zakonom, i radi se iz dve faze: prvo distributer izvodi priključak do objekta koji će koristiti gas, a potom korisnik radi unutrašnju gasnu instalaciju“.

Cene priključka /Sombor – gas.rs

Što se tiče razlike u ceni, naš sagovornik kaže da oni pošalju troškovnik Agenciji za energetiku, te se na osnovu svih troškova radova, materijala, radne snage, mesta izvođenja radova.., formira konačna cena za instaliranje priključka.
Prema ceni prirodnog gasa, za stambeni prostor od 60 metara kvadratnih za grejanje na prirodni gas potrebno je izdvojiti 42.300 dinara godišnje, odnosno 3.525 dinara mesečno.

Električna energija spada u najveće potrošače, bilo da se domaćinstvo zagreva električnim pećima, grejalicama ili grejnim telima, kotlovima. Obično se uštedi ukoliko se peći ostave da akumuliraju energiju tokom noći, po jeftinijoj tarifi električne energije (s tim što je nemoguće zagrejati ravnomerno sve prostorije ukoliko je veći stambeni objekat). S obzirom da nije najavljenjo poskupljenje električne energije, početak grejne sezone na ovaj vid energije građane će koštati isto kao u prošloj grejnoj sezoni.

Iz Agencije za energetiku Republike Srbije (AERS) rekli su nam da će novi presek troškova energije za zagrevanje stambenog prostora objaviti u oktobru.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...