Poreski obveznici u Hrvatskoj za kašnjenje mogu platiti i više od 6.000 evra

Trenutno bez kazni za neblagovremeno prijavljivanje prihoda iz inostranstva

AnalizaPoreziPreduzetnikRegionU fokusu

20.2.2022 14:07 Autor: Ljiljana Begović 11

Trenutno bez kazni za neblagovremeno prijavljivanje prihoda iz inostranstva Trenutno bez kazni za neblagovremeno prijavljivanje prihoda iz inostranstva
Skoro dve godine nakon poziva Poreske uprave u Srbiji da se svi oni koji ostvaruju prihod iz inostranstva kao fizička lica prijave za samostalno... Trenutno bez kazni za neblagovremeno prijavljivanje prihoda iz inostranstva

Skoro dve godine nakon poziva Poreske uprave u Srbiji da se svi oni koji ostvaruju prihod iz inostranstva kao fizička lica prijave za samostalno oporezivanje, i u susednoj Hrvatskoj je Poreska uprava opomenula građane da prijave dohotke ostvarene van granica zemlje.

Prvi poziv građanima Republike Hrvatske za dobrovoljnu prijavu objavljen je 21. decembra 2021. godine.

Iz Poreske uprave Hrvatske za Biznis.rs kažu da je propisima o porezu na dohodak za svako fizičko lice, rezidenta RH, koji ostvaruje prihode direktno iz inostranstva propisana obaveza prijave u Registar poreskih obveznika i prijave ostvarenog iznosa dohotka radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza.

“Prijava se podnosi ispostavi poreske uprave nadležnoj prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu fizičkog lica. Potrebno je prijaviti sve ostvarene zarade iz inostranstva nezavisno od iznosa, kao i toga da li je prihod oporeziv ili ne u Republici Hrvatskoj, kao i da li je na isti u inostranstvu već plaćen porez. Kao izuzetak nije potrebno prijavljivati penzije iz Kanade, Kine, Luksemburga, Makedonije, Maroka, Mauricijusa, Nemačke, Omana, Poljske i San Marina”, naglašavaju iz Poreske uprave Hrvatske.

Kazne za neprijavljivanje prihoda iz inostranstva

Zakonom o porezu na dohodak propisane su prekršajne odredbe, odnosno visina novčanih kazni za poreske obveznike koji ne postupe u skladu s odredbama zakona.

“Za fizička lica koja ne dostave na propisanom obrascu ili u propisanom roku podatke o ostvarenim prihodima iz inostranstva predviđene su novčane kazne od 2.000 kuna (265 evra) do 20.000 kuna (2.654 evra), odnosno u određenim slučajevima od 5.000 (663 evra) do 50.000 kuna (6.635 evra)“, ističu iz PU Hrvatske.

Digitron i laptop
Foto: Rawpixel

Međutim, u skladu s odredbama opšteg poreskog zakona omogućeno je da svi građani koji dobrovoljno prijave prihode iz inostranstva budu oslobođeni kamata i prekršaja na neblagovremeno plaćanje poreza i doprinosa, nezavisno od toga da li je reč o dohotku koji je trebalo prijaviti u proteklim poreskim periodima.

U Srbiji su, prema rečima poreznika, kazne za neprijavljivanje prihoda iz inostranstva od 50.000 do 150.000 dinara. Ukoliko se ne plati porez utvrđen u poreskoj prijavi predviđena je novčana kazna u iznosu od 50 odsto utvrđenog poreza.

Iznosi poreza i doprinosa

Naši sagovornici napominju da pri utvrđivanju oporezivosti ostvarenog prihoda iz inostranstva odredbe međunarodnih ugovora koji su na snazi imaju prednost nad odredbama domaćih propisa. Ukoliko se pri oporezivanju ostvarenog prihoda primenjuju domaći propisi, stope poreza i doprinosa zavise od vrste dohotka koji je obveznik ostvario na jednak način i u jednakom procentu kao što se utvrđuju pri isplatama zarada ostvarenih u Hrvatskoj.

Ukoliko obveznik ostvaruje zaradu po osnovu dohotka od nesamostalnog rada (platu ili penziju) i dohotka od samostalne delatnosti, ona se oporezuje po stopama od 20 odsto za prihode do 30.000 kuna mesečno (oko 4.000 evra), odnosno 360.000 kuna godišnje (oko 47.000 evra). Stopama od 30 odsto oporezuju se zarade koje su veće od 30.000 kuna mesečno, odnosno 360.000 godišnje.

“Stopa poreza na dohodak po osnovu prihoda od kojih se utvrđuje drugi dohodak, kao što su autorske i umetničke naknade, naknade po osnovu delatnosti članova skupština i odbora, agenta, tumača iznosi 20 odsto. Dohodak od kapitala (npr. kamata, dividenda, udela u dobitku) i dohodak od imovine (najam, zakup) oporezuju se po stopi od 10 odsto. Na utvrđeni porez na dohodak poreski obveznik plaća i dodatni porez na dohodak koji propisuju opštine i gradovi. Stope dodatnog poreza su od nula do 18 odsto”, kažu iz PU Hrvatske.

Kada je reč o plaćanju doprinosa, obaveza se utvrđuje u zavisnosti od vrste prihoda, kao i statusa poreskog obveznika.

Na primer, stope doprinosa kod zarada su doprinos za penzijsko osiguranje od 20 odsto i doprinos za zdravstveno osiguranje 16,5 procenata. Stope doprinosa kod dopunskog rada su penzijsko osiguranje od 10 procenata, a zdravstveno osiguranje 7,5 odsto. Ako je zarada ostvarena u inostranstvu dopunski rad  ne postoji obaveza plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Obaveza plaćanja doprinosa u Hrvatskoj neće se utvrditi poreskom obvezniku koji u trenutku ostvarivanja inostranog dohotka ima uređen status u drugoj državi EU ili državi s kojom je na snazi međudržavni ugovor o socijalnom osiguranju.

Oporezivanje inostranih prihoda u Srbiji

Prema postojećoj regulativi u Srbiji, fizička lica plaćaju 20 odsto poreza. Doprinosi za penzijsko osiguranje iznose 25,5 procenata i doprinosi za zdravstveno osiguranje su 10,3 odsto.

Međutim, ove stope se ne primenjuju direktno na ostvareni prihod, nego na utvrđenu poresku osnovicu koja zavisi od vrste prihoda ostvarenog iz inostranstva.

  • DANIJELA

    20.2.2022 #1 Author

    Potrebno je naci neko srednje resenje i za obveznike i za drzavu.

    Odgovori

  • Milovan94

    20.2.2022 #3 Author

    Kako su to lepo naše komšije Hrvati regulisali, samo ne znam koliko se to i primenjuje u praksi.

    Odgovori

  • LJUBIŠA

    20.2.2022 #4 Author

    Pa ne može sve kao crno-belo. Mora se naći obostrano prihvatljivo rešenje.

    Odgovori

  • GOCA BG

    20.2.2022 #5 Author

    Mislim da ce oni to sprovesti u prakdi jako brzo…

    Odgovori

  • Zorica S.

    21.2.2022 #6 Author

    Prvo porez,pa sve ostalo😆

    Odgovori

  • TATJANA

    21.2.2022 #7 Author

    Sve je to diskutabilno

    Odgovori

  • MARIJANA

    21.2.2022 #8 Author

    Nesto mi je tu nije u redu

    Odgovori

  • LUKA

    21.2.2022 #9 Author

    Videcemo kako ce biti u praksi

    Odgovori

    • VANJA

      21.2.2022 #10 Author

      Videcemo da li ce sve biti tako!

      Odgovori

  • NIKOLA.NIDZO

    21.2.2022 #11 Author

    lijepo

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...