VELIKI GEOPOLITIČKI RASPLET EVROPSKOG ENERGETSKOG PROJEKTA

SAD odustaju od sankcija za Severni tok 2 iz pragmatičnih razloga

AnalizaBiznisEUInfrastrukturaInvesticijeNovacSvetU fokusuVesti

20.5.2021 13:20 Autor: Vladimir Jokanović 3

SAD odustaju od sankcija za Severni tok 2 iz pragmatičnih razloga SAD odustaju od sankcija za Severni tok 2 iz pragmatičnih razloga
Administracija američkog predsednika Džoa Bajdena (Joe Biden) uvela je u sredu sankcije ruskim kompanijama i brodovima uključenim u izgradnju gasovoda „Severni tok 2“, ali... SAD odustaju od sankcija za Severni tok 2 iz pragmatičnih razloga

Administracija američkog predsednika Džoa Bajdena (Joe Biden) uvela je u sredu sankcije ruskim kompanijama i brodovima uključenim u izgradnju gasovoda „Severni tok 2“, ali je istovremeno odlučila da ne kazni kompaniju Nord Stream 2 AG, koja nadgleda radove u Nemačkoj, kao ni njene rukovodioce.

Prema rečima američkog državnog sekretara Entonija Blinkena (Antony Blinken) odricanje od kazni za nemačke saveznike zbog učešća u projektu ST2 u skladu je sa opredeljenošću SAD da „ojača transatlantske odnose kao pitanje nacionalne bezbednosti“, prenosi AP. Blinken je međutim dodao da protivljenje SAD projektu ST2 ostaje čvrsto.

Iznenadna popustljivost Vašingtona je pobeda pragmatizma, jer SAD traže podršku u borbi protiv terorizma nakon povlačenja NATO trupa iz Avganistana, ocenio je nemački analitičar Aleksandar Rar (Alexandar Rahr), prenosi agencija RIA Novosti.

Foto: Youtube screenshot

Po njegovim rečima, Vašington je zainteresovan za podršku Berlina u transatlantskoj i međunarodnoj politici, a ova saradnja „ne bi smela biti na kocki“. U pogledu Rusije, SAD će nastaviti da vode „dvostruku politiku“, jer deo tamošnje elite smatra da je neophodno razgovarati sa Moskvom o razoružanju i približavanju stavova o Iranu i Kini, naveo je Rar.

Tvrda struja američke politike kritikovala je Bajdenovu odluku o popuštanju, navodeći da je reč o „poklonu“ ruskom predsedniku Vladimiru Putinu uoči njihovog predstojećeg susreta, navodi BBC. Prema oceni ruskih analitičara, pristajanje SAD na izgradnju ST2 pokazuje da slabi njihovo interesovanje za Ukrajinu, koja je do sada bila tranzitna ruta na putu ruskog gasa u Evropu.

Ukrajina je, uz Pojsku i baltičke države, najoštriji protivnik projekta ST2 u EU, za koji je Vašington donedavno tvrdio da nije u evropskom interesu, jer podriva njenu energetsku bezbednost i savezništvo. Moskva od početka tvrdi da je ST2 isključivo ekonomski projekat.

Foto: Youtube screenshot

Stejt department će obavestiti Kongres o svojim odlukama i odricanju od sankcija za dva ključna entiteta, kako ne bi ugrozili svoje odnose sa Nemačkom. Izvršni direktor kompanije Nord Stream 2 AG Matijas Varnig (Matthias Warnig) za kojeg Deutsche Welle navodi da je bivši istočnonemački obaveštajni oficir i blizak saveznik Putina, takođe će biti izuzet od sankcija.

Šef nemačke diplomatije Hajko Mas (Heiko Maas) rekao je novinarima da Nemačka taj potez ocenjuje kao „konstruktivan korak“ koji uzima u obzir „izvanredno dobre odnose uspostavljene sa Bajdenovom administracijom“.

Prema pisanju portala Politico, Stejt department namerava da uvrsti na listu sankcija četiri broda za izvođenje radova na projektu izgradnje gasovoda, uključujući ruske brodove. Istovremeno, Moskva je ocenila da je delimično odustajanje Vašingtona od sankcija „pozitivan signal“.

Foto: Youtube screenshot

ST2 je partnerski poduhvat ruskog Gazproma i pet evropskih energetskih kompanija – francuske ENGIE, austrijskog OMV, britansko-holandske Royal Dutch Shell i nemačkih Uniper i Wintershall, a svaka od evropskih kompanija obavezala se da će sa po 950 miliona evra učestvovati u finansiranju projekta, dok je za ostatak finasiranja obavezu preuzela ruska kompanija. Prema inicijalnom planu gasovod je trebalo da postane operativan do kraja 2020. godine.

Prema rečima ruskog ambasadora u Nemačkoj Sergeja Nečajeva, do završetka izgradnje gasovoda ST2 ostalo je da se položi još oko 100 kilometara cevi, preneo je S&P Global. Do kraja marta izgrađeno je 2.339 od ukupno 2.460 kilometara cevovoda, a preostalo je polaganje 93 kilometra cevi u vodama Danske i 28 kilometara u nemačkim vodama

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...