Nestabilnost na globalnom tržištu sirovina ne pogoduje nikome

Cene čelika mogle bi na jesen da budu 30 odsto veće

BiznisInfrastrukturaNekretninePoslovanjeSrbijaSvet

6.7.2022 14:02 Autor: Marko Andrejić 15

Cene čelika mogle bi na jesen da budu 30 odsto veće Cene čelika mogle bi na jesen da budu 30 odsto veće
Cena čelika trenutno se kreće oko 1.384 dolara po metričkoj toni. U proteklih pet dana vrednost ove sirovine pala je za 7,40 odsto, a... Cene čelika mogle bi na jesen da budu 30 odsto veće

Cena čelika trenutno se kreće oko 1.384 dolara po metričkoj toni. U proteklih pet dana vrednost ove sirovine pala je za 7,40 odsto, a za poslednja tri meseca čak 31,60 procenata. Najvišu cenu u poslednjih godinu dana čelik je dostigao u aprilu ove godine, kada je tona vredela 2.062 dolara.

Velike oscilacije na tržištu čelika, koji je berzanska roba, značajno su uticale na poslovanje preduzeća koja koriste ovu sirovinu za dalju preradu ili proizvodnju svojih dobara. Pošto je uglavnom reč o dugoročnim aranžmanima, gde od potpisivanja ugovora do isporuke proizvoda prođe najmanje dva do tri meseca, svakodnevne promene cena onemogućavaju adekvatno planiranje poslovanja.

„Disruptivan poremećaj koji je nastao na početku krize izazvane pandemijom Covid-19 i dalje se nastavlja. Naime, tada su velike svetske železare, logično očekujući pad tražnje, smanjile svoje kapacitete, Kina je promenila politiku izvoza čelika, i to je uticalo na manjkove na tržištu, što je dovelo do naglog skoka cena. Stabilizacijom snabdevanja cene su krenule na dole, međutim desio se sukob u Ukrajini, i jačanje sankcija prema Rusiji, što je takođe dovelo do poremećaja. U očekivanju problema sa snabdevanjem stvorila se neopravdano velika tražnja, što je dovelo do velikog rasta cena”, objašnjava u razgovoru za Biznis.rs izvršni direktor za komercijalne poslove kompanije Unipromet iz Čačka Aleksandar Marković.

On dodaje da su cene finalnih proizvoda toliko porasle da su investitori odlučili da odlože ugovorene projekte jer se jednostavno ne isplate. Takođe, ukidanjem kvota Ukrajini na izvoz u EU pojavila se određena količina zaliha čelika koja je uticala na pad cena, a prema rečima našeg sagovornika, moguće je da su se na neki način uspostavili i lanci snabdevanja ruskim čelikom, što je takođe uticalo na povećanje ponude. Slična situacija je i sa sirovinama za proizvodnju čelika.

„Uglavnom, ovakvi poremećaji tržišta ne odgovaraju nikome i ovakve nagle promene, bez obzira na to kako bili pripremljeni, uvek donose gubitke i opštu štetu. U industriji čelika vremena vezivanja su duga, tako da se ovakve promene uvek na kraju završe gubicima. Isto tako, mnogo je špekulacija koje utiču na kratkoročne promene i zamućuju sliku, što otežava planiranje. Slična je situacija i sa ostalim sirovinama. Ovakvi poremećaji su nezapamćeni u bližoj istoriji i jako je teško upravljati poslovanjem„, ističe Marković.

Aleksandar Marković, izvršni direktor za komercijalne poslove kompanije Unipromet / Foto: Unipromet

Na pitanje kako je Unipromet prošao kroz prethodni turbulentan period stalnih promena cena čelika na svetskim berzama, komercijalni direktor čačanske kompanije kaže da su se, kao i većina preduzeća, i oni trudili da predvide trendove kretanja cena, i uveli su praksu praćenja zaliha po roling modelu, kako bi minimizirali rizik od neplaniranih gubitaka. Naglašava da je ključ u tome da se striktno vodi računa da se kupuju sirovine u obimu dovoljnom za količinu ostvarene prodaje, a da na zalihama ostanu samo količine neophodne za održanje procesa.

„To naravno nije jednostavno kada su nam rokovi od ugovaranja do isporuke prosečno osam nedelja, a cena se na tržištu promeni i za 30 odsto u nedelju dana, pa je jasno da moramo pretrpeti gubitak. Najteže je u SPOT segmentu, gde se cene naših finalnih proizvoda menjaju iz dana u dan, a vi materijale ugovarate na mesečnom nivou. Mi smo veliki potrošač čelika, i u ovakvim situacijama najvažnije je da imate partnerski odnos sa dobavljačima i da i oni razumeju da je ovo oluja koja će proći, a da svi moramo preživeti uz minimalnu štetu”, navodi Aleksandar Marković, uz napomenu da i likvidnost može biti izazov.

Prema njegovim rečima, ako ste u nekom trenutku kupili skup čelik, a gotove proizvode morate prodavati po niskim cenama, to se kad-tad odrazi na likvidnost.

“Ipak, mi se trudimo da upravljamo situacijom, a ne da ona upravlja nama, tako da sam uveren da ćemo iz svega izaći sa možda nešto manjom dobiti, ali stabilni i osposobljeni za dalji rast kao i uvek do sada”, zaključuje naš sagovornik.

Profesor Ljubodrag Savić / Foto: Neda Mojsilović

Opšti trend cena biće rast

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić smatra da će kretanja cena i na gore i na dole nastaviti da se dešavaju. Možda su nafta ili gas najizraženiji, ali on smatra da će tako biti i sa ostalim sirovinama i proizvodima.

“Ono u šta sam potpuno uveren je da će opšti trend cena u narednom periodu biti – rast! Bojim se da će biti ozbiljnijih ubrzavanja, jer nam predstoji zima, a nafta i gas su najznačajniji energenti i za industriju i za građane, i oni praktično određuju tempo kretanja cena u najvećoj meri. Ostalo se nadograđuje, to je i suština inflacije”, ocenjuje profesor Savić u razgovoru za Biznis.rs.

Komentarišući nedavni prestanak rada jedne bavarske čeličane, on kaže da nemački proizvođači čelika svakako neće moći da rade kao do sada, jer im je gas jedna od najznačajnijih sirovina.

Sredinom marta ove godine Evropska komisija je usvojila uredbu kojom je izvršena preraspodela kvota za uvoz čelika u Evropsku uniju koje su do sada bile namenjene Rusiji i Belorusiji. Tada su i Srbiji povećane kvote za izvoz pojedinih vrsta čelika. Profesor Savić smatra da nema nikakve dileme da se promenom kineske politike izvoza čelika i ukidanjem kvota Ukrajini za uvoz u EU otvara prostor i za srpsku železaru. Kako kaže, najskuplja roba je one koje nema, a čelika očigledno nema dovoljno, pa je dobrodošao i kineski, odnosno srpski iz Smedereva.

Kina najveći proizvođač čelika u svetu

Podaci Svetske asocijacije za čelik (World Steel Association) pokazuju da je u maju 2022. godine Kina bila ubedljivo najveći proizvođač čelika u svetu, sa 96,6 metričkih tona (Mt), iako to predstavlja smanjenje proizvodnje od 3,5 odsto u odnosu na godinu dana ranije. Slede Indija sa 10,6 metričkih tona, Japan sa 8,1 i SAD sa 7,2. U Rusiji se, prema procenama, proizvodi 6,4 Mt, a u Južnoj Koreji 5,8. Slede Nemačka (3,2 Mt), Turska (3,2), Brazil (3,0) i Iran (2,3).

Ukupno posmatrano, u svetu su 64 zemlje proizvele ukupno 169,5 metričkih tona, što je pad proizvodnje od 3,5 odsto u odnosu na maj 2021. godine.

Stabilizacija tržišta početkom jeseni

Međunarodna agencija za energiju (IEA) procenjuje da će potražnja za čelikom porasti za trećinu do 2050. godine. Što se tiče prognoza za drugu polovinu 2022. godine, komercijalni direktor kompanije Unipromet Aleksandar Marković očekuje scenario sličan onom koji smo imali na početku pandemije.

“Veliki proizvođači redukuju kapacitete, što će uticati na smanjenje ponude. Međutim, potrebno je vreme da se ponuda i tražnja usklade. Prema informacijama koje su mi dostupne, očekujem da će do stabilizacije doći početkom jeseni, ali teško je reći na kom nivou cena će se to desiti. Zbog energetske krize koja je nastala od sukoba u Ukrajini, nemoguće je da se cene vrate na nivo od pre pandemije, jer su troškovi prerade veoma porasli. Dakako, tu je i inflacija koja je evidentna, tako da možemo očekivati da to bude svakako bar 30 odsto više od trenutnih cena”, objašnjava Marković.

On napominje da je ovo njegovo predviđanje “na nivou gledanja u kristalnu kuglu”, jer ne možemo predvideti kakvi nas sve izazovi još očekuju tokom ovog leta.

“Ipak, stanje koje izaziva zastoj privrede globalno nikom ne odgovara, pa sa velikom verovatnoćom mogu da kažem da će ovako biti. I za proizvođače i za investitore stabilnost i predvidivost je najbolja, jer tada imate mogućnosti da upotrebite i ostale elemente vaše konkurentske prednosti, a ne samo cenu. Možete da planirate, da minimizirate troškove, i da na kraju ciklusa imate očekivanu dobit”, zaključuje naš sagovornik.

Naglašava da je, kao i svaki izazov, i ovo prilika da kompanije pokažu kupcima kako su pouzdani dobavljači i kako mogu da zadovolje njihove potrebe i kada drugi to ne mogu. Prema njegovim rečima, kupci to znaju da cene.

Kompanije koje se bave proizvodnjom metalnih konstrukcija po ukupnim prihodima u 2021. godini
Ime kompanijeNeto dobitUkupni prihodi
UNIPROMET DOO ČAČAK699,888,00012,128,811,000
UTVA SILOSI AD KOVIN789,323,0009,198,867,000
ALUMIL YU INDUSTRY AD NOVA PAZOVA291,641,0006,173,728,000
KONSTRUKTOR KONSALTING556,237,0005,575,935,000
SSC DOO SMEDEREVO183,091,0002,888,814,000
K M MONT DOO VRBAS260,919,0002,803,179,000
TANKMONT DOO BEOGRAD54,600,0002,256,102,000
TRIMO-INŽENJERING D.O.O.69,463,0001,939,341,000
IBC TECHNOLOGIES DOO22,234,0001,898,627,000
GOŠA MONTAŽA AD BEOGRAD197,072,0001,851,391,000
MET INŽENJERING 02155,254,0001,697,662,000
LEGAS GROUP doo Beograd44,836,0001,637,914,000
MONTAVAR METALNA LOLA DOO BEOGRAD15,577,0001,560,887,000
GAMA CONSULTING DOO PROKUPLJE49,089,0001,432,229,000
ALCOM WORLDWIDE DOO36,316,0001,377,799,000
TEHNOMARKET DOO PANČEVO101,113,0001,348,266,000
B.M.R. GROUP DOO ŠABAC61,962,0001,261,930,000
AMIGA DOO KRALJEVO88,483,0001,205,602,000
DOO VIJATOR ALIĐERCE-PREŠEVO50,099,0001,143,529,000
ČELIK DOO BAČKI JARAK118,873,0001,127,951,000
GRAĐEVINSKE ARMATURE JOKSIĆ DOO LAZAREVAC17,625,000975,716,000
ARMSTEEL DOO RUMENKA15,058,000889,837,000
J&J METALNI PROIZVODI DOO BEOČIN58,661,000882,984,000
JEDINSTVO-METALOGRADNJA AD SEVOJNO28,361,000879,534,000
ŠEVO TIM DOO UMKA24,017,000837,630,000
REMMING DOO SRBOBRAN73,214,000822,186,000
METAL VM DOO PREŠEVO51,537,000807,196,000
ELIT INOX DOO ČAČAK98,965,000789,433,000
WKG DOO KRAGUJEVAC37,324,000787,472,000
LEGI-SGS DOO BEOGRAD-RUŠANJ5,674,000729,679,000
STS KAN GROUP DOO JAGODINA75,331,000726,382,000
GENERAL SOLUTIONS SLN DOO ZRENJANIN85,559,000615,355,000
TEHNIX BEO DOO BEOGRAD13,099,000568,836,000
AL SISTEM PANČEVO2,613,000564,679,000
EUROBAR INTERNATIONAL DOO Obrenovac-Veliko Polje13,654,000524,300,000
KONSTRUKTOR METAL DOO BEOGRAD21,448,000517,258,000
ALUBOND EUROPE DOO BANATSKI KARLOVAC17,138,000513,965,000
LAVA COMMERCE DOO POŽEGA7,195,000510,179,000
FEROMONT OPREMA AD PANČEVO17,243,000505,029,000
PRODUKT BG INŽENJERING DOO BEOGRAD23,008,000461,539,000
RUMEKON DOO RUMA30,917,000453,744,000
Linija Tip DOO60,334,000450,412,000
MILJAN VUJOVIĆ PR, RADNJA ZA IZRADU I MONTAŽU ČELIČNE KONSTRUKCIJE KONSTRUKCIJE ČITLUK163,000443,585,000
PRIVREDNO DRUŠTVO EUREX DOO STARA PAZOVA17,045,000435,573,000
MINEL ENIM SMEDEREVO DOO SMEDEREVO34,716,000428,843,000
CONPRO M DOO5,174,000428,303,000
METALING STEEL DOO BELA CRKVA332,000408,414,000
AGROTEHNA AD SREMSKI KARLOVCI36,024,000397,559,000
HARDLIM DOO40,013,000397,531,000
Amiga AQUA d.o.o.493,000395,637,000
MIRKOVIĆ PANELI DOO POŽEGA, VRANJANI46,581,000356,399,000
BLUE LINE DOO PAKOVRAĆE5,277,000342,805,000
METAL CORP.11,274,000337,470,000
M-INOX CONSTRUKT DOO15,017,000332,108,000
Lava sistemi DOO2,781,000328,290,000
ITS BALKAN DOO KOVIN3,137,000326,666,000
Joilart doo14,849,000326,051,000
MINI-INŽENJERING D.O.O. INĐIJA15,436,000311,889,000
ENIGMA BOLT SYSTEM DOO8,589,000310,702,000
MILAN MAJKIĆ PREDUZETNIK, SAMOSTALNA RADNJA ZA IZRADU ČELIČNIH KONSTRUKCIJA ELIT MONT, BEOGRAD (ČUKARICA)45,786,000294,410,000
JELOVAC CONSTRUCTIONS COMPANY DOO1,568,000276,832,000
EUROMODUL DOO NOVA PAZOVA7,367,000271,746,000
GrappS DOO41,337,000261,130,000
TEHNIKA MB DOO SRBOBRAN3,176,000254,233,000
JANJIĆ ISOTEC D.O.O.3,986,000250,682,000
TIM INDUSTRIEL STEEL D.O.O. NIŠ30,991,000246,969,000
GALEB TES D.O.O. ŠABAC38,735,000242,347,000
BEČKI DOO RAJINCE36,807,000239,993,000
RADAKOVIĆ ĐORĐO DOO Beograd14,590,000238,518,000
SAVRO DOO ŠABAC16,458,000229,541,000
ELMONT PROFIL DOO ČAČAK11,115,000<226,954,000/td>
PALFINGER SRBIJA DOO PANČEVO4,378,000223,075,000
G.C. SIMKON DOO KRAGUJEVAC9,454,000202,788,000
STEINEMANN DOO BAČKI JARAK-59,779,000193,446,000
AGRO CONSTRUCT DOO MILOČAJ244,000191,790,000
ESM d.o.o.14,654,000185,498,000
SWISS SISTEM GS DOO KRALJEVO2,684,000178,573,000
ALIMPEX DOO NOVI BANOVCI18,143,000178,485,000
MIP-TIMO DOO ĆUPRIJA1,986,000173,034,000
POPOVIĆ-MONTAŽA DOO SMEDEREVO920,000169,900,000
SANVI DOO TRSTENIK9,388,000166,221,000
ESTRIMA DOO NOVA PAZOVA558,000165,344,000
PROFIX 20208,777,000160,810,000
BRATEL-KRON DOO ZA PROIZVODNJU,TRGOVINU I USLUGE, VOJKA3,892,000157,681,000
SIMETRA DOO14,800,000153,456,000
ALUMIVAL DOO, BEOGRAD1,674,000152,386,000
RALEX DOO16,260,000151,824,000
METALMART REŠENJA DOO10,515,000146,797,000
DOO INTERGRAND BAČKO DOBRO POLJE2,622,000141,842,000
EURO PARK SYSTEMS DOO1,617,000137,579,000
LIMARSKO BRAVARSKA RADNJA TRŠA MILIVOJEVIĆ ALEKSANDAR PREDUZETNIK SMEDEREVO4,566,000134,917,000
NENAD BOGOSAVLJEVIĆ PR, SAMOSTALNA ZANATSKO TRGOVINSKA RADNJA METAL-COMMERCE ČAČAK2,031,000133,201,000
SVETLANA ANDRIJEVIĆ PR PROIZVODNJA METALNIH KONSTRUKCIJA I DELOVA KONSTRUKCIJA MIŠA MK PLUS MALA KRSNA1,300,000131,170,000
SZR SMIŽ ŽELJKO SELAKOVIĆ PREDUZETNIK UŽICE710,000129,888,000
DOO LUMI PROMET ČAČAK3,628,000129,424,000
OGANJ KOVANO GVOŽĐE d.o.o. Markovac1,200,000125,849,000
DEKOR M&V DOO PREŠEVO, CRNOTINCE6,164,000125,616,000
TMM-CONDO MONT d.o.o. Pančevo1,317,000123,328,000
PRODEL TEAM DOO BEOGRAD-VOŽDOVAC1,115,000122,634,000
Podaci u dinarimaCompanyWall Finansijski Asistent
  • N.N.

    6.7.2022 #1 Author

    Kao i svega tako i cema celika

    Odgovori

  • SRDJAN

    6.7.2022 #2 Author

    Nista neiznenadjujuce s obzirom na sve druge cene.

    Odgovori

  • MIŠKOVIĆ

    6.7.2022 #3 Author

    Sve je manje sirovina a potražnja sve veća zato cene rastu

    Odgovori

  • TATJANA

    6.7.2022 #4 Author

    Ovo postaje trend

    Odgovori

  • GOCA BG

    6.7.2022 #5 Author

    Kome moze da pogoduju cene koje nenormalno rastu…

    Odgovori

  • Dzebac

    6.7.2022 #6 Author

    Sve poskupljuje svakog dana

    Odgovori

  • BRANA19

    7.7.2022 #7 Author

    Tek nas ceka haos sa cenama

    Odgovori

  • goca87

    7.7.2022 #8 Author

    Kao i sve ostalo, što ne bi i čelik

    Odgovori

  • Anna

    7.7.2022 #9 Author

    Teško je opstati u ovakvim vremenima.

    Odgovori

  • VOJKAN

    7.7.2022 #10 Author

    Cene i ovde rastu velikom brzinom

    Odgovori

  • Marija

    7.7.2022 #11 Author

    To je postalo normalno, nista čudno

    Odgovori

  • Boba3

    9.7.2022 #12 Author

    Naravno da sve cene skacu pa i celik ce

    Odgovori

  • Bella

    10.7.2022 #13 Author

    Ja mislim, kako citam ove naslove da sve raste do neizdrzivih granica

    Odgovori

  • RsS

    17.7.2022 #14 Author

    U tekstu sam primetio da gospodin govori samo o gubitku a ne govori o lageru i situaciji kada firma profitita prilikom oscilacije cene.

    Odgovori

    • Darko

      29.7.2022 #15 Author

      Podizanjem cene robe sa lagera plaća se još više poreza.
      Postiže se privid uspešnijeg poslovanja…
      U svakom slučaju je samo ublažavanje štete.

      Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...