Da li bi progresivno oporezivanje zaista rasteretilo radnike?
IzdvajamoOsiguranjePoreziPoslovanjeSrbija
19.11.2026 15:22 Autor: Ljiljana Begović 0

Studentska lista predlaže promenu poreske politike u Srbiji koja bi podrazumevala manje oporezivanje rada, a veće opterećenje velike imovine. Plan je da se uvede više razreda za progresivno oporezivanje zarada, poveća neoporezivi deo prihoda, progresivno obračunava porez na imovinu, ali i uvedu dodatni nameti za nekretnine koje se duže od godinu dana ne koriste.
U razgovoru za Biznis.rs dr Luka Baturan, docent Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, ocenio je da progresivno oporezivanje dohotka može doprineti većoj pravičnosti poreskog sistema, ali ukazuje da predstavljeni program za sada obuhvata samo oporezivanje zarada, a ne ukupnih prihoda građana.
Prema njegovim rečima, u savremenoj poreskoj teoriji široko je prihvaćeno da progresivno oporezivanje dohotka doprinosi takozvanoj vertikalnoj pravičnosti. To znači da građani sa većim prihodima treba da izdvajaju veći procenat svojih primanja za porez u odnosu na one koji zarađuju manje. Takav sistem može imati i stabilizacionu funkciju jer tokom privrednog rasta usporava povećanje raspoloživog dohotka i potrošnje, čime se ublažavaju inflatorni pritisci.
Ipak, Baturan pravi važnu razliku između progresivnog oporezivanja ukupnog dohotka i modela koji predlaže Studentska lista. Kako objašnjava, predloženo rešenje odnosi se samo na progresivno oporezivanje zarada zaposlenih, što nije isto što i oporezivanje svih prihoda koje pojedinac ostvaruje tokom godine.
„U Srbiji se zarade trenutno oporezuju proporcionalnom stopom od 10 odsto, ali neoporezivi deo zarade već stvara određeni efekat progresivnosti. Naime, iako je nominalna stopa ista za sve zaposlene, efektivno poresko opterećenje raste sa visinom zarade, jer se neoporezivi iznos kod manjih primanja odnosi na veći deo ukupnog prihoda“, navodi naš sagovornik.
Tako, na primer, zaposleni sa bruto zaradom od 100.000 dinara ima efektivno poresko opterećenje od 6,58 odsto, dok je kod zaposlenog sa bruto zaradom od 150.000 dinara ono 7,72 odsto. Drugim rečima, postojeći sistem već delimično ostvaruje progresivni efekat, iako formalno primenjuje jedinstvenu poresku stopu.

Veći neoporezivi iznos nije dovoljan za sveobuhvatnu poresku reformu
Jedna od najvažnijih najava Studentske liste jeste povećanje neoporezivog dela zarade sa 23 na 35 odsto. Prema Baturanovoj oceni, takva promena bi svakako doprinela smanjenju poreskog opterećenja, naročito kod zaposlenih sa nižim primanjima. Međutim, bez precizno definisanih poreskih razreda i stopa nije moguće izračunati koliko bi pojedine kategorije zaposlenih zaista bile rasterećene, odnosno koliko bi više plaćali oni sa visokim zaradama.
Dodatni problem vidi u tome što bi se ovakvim pristupom još više produbile razlike između načina oporezivanja različitih vrsta prihoda.
„Naime, srpski sistem oporezivanja dohotka građana zasniva se na takozvanom cedularnom modelu, u kojem se različiti izvori prihoda oporezuju odvojeno i po različitim pravilima. Zarada, autorska naknada, prihod od izdavanja nekretnina i naknada po osnovu ugovora o delu nemaju isti poreski tretman, čak i kada je reč o prihodima iste visine“, objašnjava Baturan.
On dalje navodi da ukoliko bi se progresivno oporezivanje uvelo samo za zarade, uz istovremeno povećanje neoporezivog iznosa koji ne postoji kod drugih vrsta prihoda, razlike između poreskog tretmana građana sa različitim izvorima zarade postale bi još izraženije.
Baturan zato smatra da bi dugoročno rešenje trebalo tražiti u napuštanju sadašnjeg cedularnog sistema i uvođenju modernog globalnog sintetičkog poreza na dohodak.
Takav model podrazumeva da se na kraju godine saberu svi prihodi koje je pojedinac ostvario, bez obzira na njihov izvor, a zatim se na ukupan iznos primene progresivne poreske stope, uz uvažavanje ličnih i porodičnih okolnosti poreskog obveznika.
Promena poreza na zarade ne znači i veliko povećanje neto primanja
Iako je smanjenje opterećenja rada jedan od ključnih ciljeva predstavljenog programa, Baturan upozorava da se često zanemaruje činjenica da porez na zaradu predstavlja samo manji deo ukupnog fiskalnog opterećenja zaposlenih. Najveći deo tog tereta čine doprinosi za obavezno socijalno osiguranje – za penzijsko i invalidsko, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti.
Zbog toga bi uvođenje progresivnog oporezivanja zarada, ukoliko bi postojeći sistem doprinosa ostao nepromenjen, imalo ograničen uticaj na konačna neto primanja zaposlenih. Drugim rečima, čak i ako bi se porez na zarade smanjio za one sa nižim prihodima, to ne bi automatski značilo i značajno povećanje iznosa koji dobijaju na račun.
Naš sagovornik smatra da bi svaka ozbiljnija reforma morala da obuhvati i sistem doprinosa, ali i prava koja građani ostvaruju po tom osnovu. Za takve promene, kako ističe, neophodan je širi društveni konsenzus.

Više poreza na imovinu i nasledstvo, ali i problem poreske kontrole
Drugi važan deo programa Studentske liste odnosi se na oporezivanje imovine. Predlog predviđa da se porez na nekretnine obračunava progresivno, tako što bi se sabirala ukupna vrednost svih nekretnina koje poseduje jedan poreski obveznik, umesto da se svaka posmatra odvojeno. Na taj način bi građani koji imaju više stanova plaćali veći porez nego do sada. Pored toga, lokalne samouprave dobile bi mogućnost da uvedu dodatni namet za nekretnine koje su prazne duže od 12 meseci.
Planirane su i veće poreske stope na velika nasledstva, uz zadržavanje oslobađanja za supružnike i porodični dom, kao i visokog neoporezivog iznosa po nasledniku. Cilj ovih promena, prema obrazloženju Studentske liste, nije prvenstveno povećanje budžetskih prihoda, već sprečavanje utaje i lakše utvrđivanje porekla imovine.
Međutim, Baturan upozorava da bi parcijalne intervencije u poreskom sistemu mogle dodatno da zakomplikuju postojeća pravila i otvore prostor za različite modele poslovanja čiji bi cilj bio izbegavanje ili umanjenje poreskih obaveza.
Posebno ukazuje na dugogodišnji problem izbegavanja plaćanja poreza, koji se ne može rešiti samo promenom poreskih stopa. Za povećanje fiskalne discipline neophodno je unaprediti rad Poreske uprave, povećati njenu kadrovsku popunjenost i podići kvalitet kontrole i naplate poreza.
Kada je reč o porezu na nasleđe i poklon, Baturan ocenjuje da ovaj poreski oblik ima marginalan značaj za budžet, između ostalog zbog postojećih oslobađanja za supružnike i naslednike prvog naslednog reda, kao i relativno niskih stopa za ostale obveznike. Zbog toga izražava rezervu prema ideji da bi upravo ovaj porez mogao da bude naročito efikasan instrument za sprečavanje utaje i dokazivanje porekla imovine.
Pročitajte još:
Naš sagovornik ocenjuje da predstavljeni program za sada više predstavlja skup ideja i pravaca u kojima bi trebalo razmišljati nego razrađen predlog poreske reforme. Ipak, pozitivnim smatra najavu da će u njegovu dalju izradu biti uključena stručna javnost.
„Upravo kroz takav dijalog trebalo bi doći do rešenja koja neće biti samo načelno pravičnija, već i ekonomski utemeljena, sistemski usklađena i primenljiva u okviru srpskog poreskog sistema“, zaključuje dr Luka Baturan, docent Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu.















Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.