Gotovinski krediti i dalje prednjače po ukupnom iznosu zaduženja stanovništva

Građani se zadužuju sve više, dug prema bankama za godinu dana porastao 18,1 odsto

AnalizaBankeIzdvajamoSrbija

5.11.2026 14:57 Autor: Marija Jovanović 1

Građani se zadužuju sve više, dug prema bankama za godinu dana porastao 18,1 odsto Građani se zadužuju sve više, dug prema bankama za godinu dana porastao 18,1 odsto
Zaduženost privrede, građana i preduzetnika prema bankama nastavila je da raste i na kraju oktobra dostigla gotovo 4.841 milijardu dinara, što je 14,9 odsto... Građani se zadužuju sve više, dug prema bankama za godinu dana porastao 18,1 odsto

Zaduženost privrede, građana i preduzetnika prema bankama nastavila je da raste i na kraju oktobra dostigla gotovo 4.841 milijardu dinara, što je 14,9 odsto više nego u istom mesecu prošle godine, pokazuju podaci najnovijeg Kreditnog izveštaja Udruženja banaka Srbije (UBS).

Krediti privredi iznosili su 2.524 milijarde dinara, pa su se tako pravna lica zaduživala za 12,3 odsto odsto više u odnosu na godinu pre, dok su kod preduzetnika zaduženja za pozajmice iznosila 104,6 milijardi dinara i veća su za 12,5 odsto u odnosu na oktobar 2025. godine.   

Dug građana prema bankama iznosio je 2.212 milijardi dinara i bio je za 18,1 odsto veći nego godinu dana ranije.

Struktura kreditnog zaduživanja stanovništva pokazuje da gotovinski krediti i dalje čine najveći deo duga stanovništva. Po osnovu ovih pozajmica dug građana u oktobru je dostigao 1.079 milijardi dinara, što je 17,6 odsto više nego u istom mesecu prošle godine.

Na drugom mestu nalaze se stambeni i krediti za adaptaciju, čiji je ukupan iznos dostigao 944,19 milijardi dinara. Zaduženost po ovom osnovu povećana je za 19,1 odsto na godišnjem nivou.

Izvor: Udruženje banaka Srbije

Na trećem mestu po obimu kredita stanovništvu nalaze se poljoprivredne pozajmice, koje su iznosile 104,16 milijardi dinara. Broj fizičkih lica, korisnika poljoprivrednih kredita iznosio je 37.618. Građani su za ostale kredite bankama dugovali 52,44 milijarde dinara.

Najveći međugodišnji rast među kategorijama kredita stanovništvu zabeležili su potrošački zajmovi. Njihov iznos u oktobru dostigao je 31,46 milijardi dinara, što je 35,9 odsto više nego godinu dana ranije.

Izvor: Udruženje banaka Srbije

Ukupno učešće kašnjenja u otplati bankarskih kredita iznosilo je 1,8 odsto. Najveću docnju imali su preduzetnici, kod kojih je učešće dospelih, a neizmirenih obaveza iznosilo 3,3 odsto, dok je kod pravnih lica bilo 2,3 odsto.

Stanovništvo je i dalje najurednije u otplati, sa docnjom od 1,1 odsto.

Docnja kod pravnih lica i preduzetnika predstavlja dospele nenaplaćene obaveze preko 15 dana, a kod fizičkih lica preko 60 dana.

Na kraju oktobra u Srbiji je bilo skoro 10,64 miliona tekućih računa, dok je broj njihovih korisnika iznosio oko 6,34 miliona. U docnji je bilo 192.431 tekući račun, a učešće docnje u iznosu dozvoljenog prekoračenja dostiglo je 5,7 odsto.

Broj kreditnih kartica u Srbiji na kraju oktobra iznosio je gotovo 1,12 miliona, dok je ukupan broj njihovih korisnika bio 852.570.

U docnji je bilo 32.517 kreditnih kartica, a ukupan iznos neizmirenih obaveza po ovom osnovu dostigao je 1,5 milijardi dinara.

Dug građana po lizing ugovorima dostigao 11,7 milijardi dinara

Zaduženost građana po osnovu lizing ugovora na kraju oktobra dostigla je 11,71 milijardu dinara, što je 13,8 odsto više nego u istom mesecu prošle godine, pokazuju podaci Udruženja banaka Srbije.

Broj lizing ugovora stanovništva na kraju oktobra iznosio je 5.065, što je 3,3 odsto više nego godinu dana ranije, dok je broj korisnika dostigao 4.363, odnosno bio je veći za 2,7 odsto.

U docnji je bilo 661 lizing ugovor, gotovo isto kao na kraju septembra, kada ih je bilo 658. Ipak, učešće docnje u ukupnom ostatku duga smanjeno je na 4,2 odsto, sa 4,7 odsto u oktobru prošle godine.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.