Šta očekujete u drugoj polovini 2022: Zoran Vasiljev

Iz svake krize izađu novi pobednici

BiznisHi-techInovacijePoslovanjeSrbija

3.8.2022 11:04 Autor: Marija Krsmanović 5

Iz svake krize izađu novi pobednici Iz svake krize izađu novi pobednici
Zoran Vasiljev je generalni direktor (CEO) Centili grupe. Poseduje široko znanje i bogato iskustvo u razvoju i vođenju uspešnih digitalnih biznisa. Specijalizovao se u oblastima... Iz svake krize izađu novi pobednici

Zoran Vasiljev je generalni direktor (CEO) Centili grupe. Poseduje široko znanje i bogato iskustvo u razvoju i vođenju uspešnih digitalnih biznisa. Specijalizovao se u oblastima telekomunikacija, investicionoj strategiji i akvizicijama, organizacionoj transformaciji, marketingu, razvoju proizvoda, strategiji prodaje i prodajnih kanala.

Ima više od 25 godina međunarodnog iskustva u radu u digitalnim medijima, telekomunikacijama i menadžment konsaltingu.

Pre nego što se priključio Centili timu, Vasiljev je vodio projekte u Evropi, na Bliskom istoku i u Jugoistočnoj Aziji, na vodećim pozicijama u kompanijama kao što su Apigate, Axiata Digital, StarHub, Arthur D. Little, Value Partners i Peppers & Rogers Group. Došao je na čelo Centili grupe u martu 2020.

Zoran Vasiljev za Biznis.rs govori o svojim očekivanjima kada je u pitanju druga polovina 2022. godine.

Šta očekujete do kraja 2022. godine u ekonomskom smislu?

– Krize i ratovi menjaju mnogo toga, kao i sad kad su naglo prekinuli oporavak svetske (pa tako i naše) privrede od pandemije korona virusa. Šta će se dalje dešavati ne možemo da znamo, ali ne očekujem da će biti lako pošto već vidimo da cene vrtoglavo rastu. Sve to bi mogli da budu sastojci za novu globalnu ekonomsku krizu. Ukoliko su se državne kase ispraznile nakon što su milijarde izdvojene za programe pomoći u borbi protiv korone, postavlja se pitanje da li će biti moguće finansirati nove pakete za pomoć privredi, a time i za ukupno stanovništvo? 

Ostajem optimista, pošto iz svake krize izađu novi pobednici, mobilišu se nove ideje i inovacije, ubrzavaju se industrijske transformacije i pokreće se modernizacija i digitalizacija sektora koji mogu da postanu lokomotiva oporavka. Na primer, mi kroz Inicijativu “Digitalna Srbija” (DSI) osluškujemo puls domaće digitalne ekonomije i za sada se nadamo da će se pozitivan trend nastaviti. Samo u prošloj godini, domaći startapi su privukli više od 123 miliona evra investicija. Prema Startap skeneru koji je DSI objavila početkom godine, više od polovine startapa procenjuje da će u 2022. godini postići rast od 50 odsto, a nešto manje od četvrtine očekuje da će obeležiti rast između 20 i 50 odsto. To potvrđuje da su znanje i inovacije jedna od najvećih prilika za Srbiju i da startap ekosistem može biti motor razvoja domaće privrede i ekonomije.

Da li biste uzeli kredit u ovom trenutku? Ako biste morali da se opredelite za zajam, koji bi dolazio u obzir i pod koijm uslovima?

– Odgovori na ova pitanja nose i neku vrstu odgovornosti i rizika, pre svega, jer iako sam ovde u poziciji nekoga ko prati dešavanja na polju digitalne, pa i ekonomije uopšte, moje odluke i razmišljanja nisu nužno optimalne za svakoga. Ako bih pak morao da odgovorim – nisam ljubitelj kredita. Ono što sam naučio jeste da – “Cash is King!” (keš je kralj), pa organizujem život u okvirima onoga što imam i mogu. Ako bih morao da se opredelim za zajam, to bi bio gotovinski, i to u dolarima, jer imam utisak da bih njega mogao nabolje da “kontrolišem”. 

Koji je trenutno najbolji način (i valuta) za štednju – banke, investicije, nekretnine…?

– Što se tiče štednje – dolar kao valuta, nekretnine u inostranstvu gde su tržišta stabilna, i “money markets” (tržišta novca) za one sa strpljenjem i dugoročnim pogledom na investicije. Ali sve ovo ne znači da se možda već sutra neću predomisliti (smeh).

U kom pravcu očekujete da će se kretati tržište rada? Da li poslodavce čeka pritisak zaposlenih zbog aktuelne rastuće inflacije ili će se radnici truditi da sačuvaju posao „po svaku cenu“?

– Biće zanimljivo ispratiti. Mogu jedino da komentarišem tehnološki sektor, koji pomno pratim na globalnom nivou, i u kome vidimo da je do danas 467 kompanija moralo da reaguje i optimizuje svoje organizacije, što je uticalo na oko 84.000 ljudi. Kod nas, na sreću, ne vidim takve tektonske promene i borba za talente se i te kako nastavlja.

Verujem da je svima u interesu da sačuvaju svoj posao, ali verujem da će i lojalnost biti na testu u ovom trenutku.

Kako ćete se grejati naredne zime?

– Ozbiljno razmišljam o investiranju u solarnu energiju, pa onda ima smisla pokazati na primeru da je to odlična alternativa za budućnost. Pardon, nije to alternativa – to jeste budućnost.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...