Svinjetina u trgovinama od danas jeftinija

Ograničenjem cena mesa zaštićeni potrošači i klanice, na udaru domaći farmeri

AgrobiznisAnalizaBiznisSrbijaU fokusu

15.7.2022 14:33 Autor: Marija Jovanović 17

Ograničenjem cena mesa zaštićeni potrošači i klanice, na udaru domaći farmeri Ograničenjem cena mesa zaštićeni potrošači i klanice, na udaru domaći farmeri
Dopunjenom uredbom Vlade Srbije ograničene su cene svinjskog mesa, odnosno određene maksimalne maloprodajne i proizvođačke cene. Takođe, propisana je i maksimalna marža na neto... Ograničenjem cena mesa zaštićeni potrošači i klanice, na udaru domaći farmeri

Dopunjenom uredbom Vlade Srbije ograničene su cene svinjskog mesa, odnosno određene maksimalne maloprodajne i proizvođačke cene. Takođe, propisana je i maksimalna marža na neto cenu pilećeg mesa, koja iznosi 10 odsto.

Iako je ova odluka doneta kako bi se pri kupovini osnovnih životnih namirnica prvenstveno zaštitili krajnji potrošači, čini se da su u celoj situaciji najgore prošli farmeri, koji nisu obuhvaćeni uredbom.

“Imamo proizvođačku cenu koja se odnosi na klaničare i sa druge strane imamo trgovce kada je reč o maloprodajnoj ceni. Znači, uredbom su definisane dve vrste cena za jednu kategoriju i proizvođačke i maloprodajne cene ne smeju da budu veće od propisanih. Farmeri će u celom tom lancu biti najviše pogođeni jer su definisane cene i u trgovinama i u proizvodnji, a šta je sa njima? Oni koji proizvode svinje i tovljenike će biti ugroženi jer će i klaničari da idu na to da smanje cenu u kupovini i nabave sirovinu što jeftinije, kako se se ne bi odrekli svoje zarade”, navodi sekretar Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda Privredne komore Srbije (PKS) Nenad Budimović u razgovoru za Biznis.rs.

Naš sagovornik smatra da taj deo u uredbi nedostaje i da je njome trebalo definisati i minimalnu otkupnu cenu. Sada će, kako kaže, biti ugroženi samo domaći farmeri jer će klaničari gledati da prođu što jeftinije.

„Oni mogu da uvezu i sigurno se neće odreći svoje zarade, što je u biznisu potpuno legitimno“, kaže Budimović i dodaje da će ova situacija dovesti farmere u još težu poziciju.

“Zato mislim da bi možda bilo potrebno napraviti još jedan korak, da se odredi minimalna cena u otkupu živih svinja i da se ona veže za paritete kukuruza jer je on do pre neki dan bio 29 dinara, a sada je 32 dinara po kilogramu”, ocenjuje Budimović.

Nenad Budimović / Foto: Tanjug

Kada je reč o građanima, njih će od danas u prodavnicama sačekati niže cene u odnosu na prosečne i to – svinjske plećke za 173 dinara po kilogramu, svinjskog vrata za 218 dinara i svinjske slabine za 150 dinara po kilogramu, dok će istovremeno doći i do nivelacije cene svinjskog buta.

Kako se navodi u u uredbi objavljenoj u Službenom glasniku, maksimalna maloprodajna cena za svinjski but bez kostiju ne sme da prelazi 709 dinara po kilogramu, a maksimalna proizvođačka cena 585,95 dinara po kilogramu.

Maksimalna maloprodajna cena za svinjsku plećku bez kostiju ne sme da prelazi 699 dinara po kilogramu, a maksimalna proizvođačka cena 577,69 dinara po kilogramu.

Što se tiče svinjskog vrata sa kostima, njegova cena u prodavnicama ne sme da bude iznad 595 dinara po kilogramu, a maksimalna proizvođačka cena ne sme da prelazi 491,73 dinara po kilogramu.

Maksimalna maloprodajna svinjske slabine sa kostima ne sme da prelazi 595 dinara dinara po kilogramu, a maksimalna proizvođačka cena 491,73 dinara.

U Srbiji se proizvede oko 300.000 tona svinjskog mesa

Na pitanje koliko se u Srbiji proizvede svinjskog mesa na godišnjem nivou i da li je to dovoljno kako bi se zadovoljile potrebe domaćeg tržišta, on kaže da naša zemlja nema samodovoljnost kada je reč o proizvodnji svinjskog mesa i da nam, kada je reč o potrebama stanovništva, nedostaje oko deset odsto.

“Srbija na godišnjem nivou proizvede oko 300.000-350.000 tona, a za prva četiri meseca je vrednost uvoza bila nekih 30 miliona evra, što je oko 15.000 tona svinjskog mesa“, navodi Budimović.

  • Dragana

    15.7.2022 #1 Author

    Dobro je za potrosace

    Odgovori

  • MIŠKOVIĆ

    15.7.2022 #2 Author

    Sada će uvoz mesa lošeg kvaliteta još da se poveća a proizvođači da se dokrajče

    Odgovori

  • GOCA BG

    15.7.2022 #3 Author

    A farmeri da stave kljuc u bravu,strasno..

    Odgovori

  • VOJKAN

    16.7.2022 #4 Author

    Sve se ograničava, pa sad i ovo

    Odgovori

  • TATJANA

    16.7.2022 #5 Author

    Odrazice se na kvalitet

    Odgovori

  • MARA

    16.7.2022 #6 Author

    Ograničenje cene mesa, koga uskoro neće ni biti..

    Odgovori

  • Moon

    17.7.2022 #7 Author

    Domaci proizvodjaci kljuc u bravu.. Iz uvoza je bolje i povoljnije.. Strasno

    Odgovori

  • STRAHINJA

    17.7.2022 #8 Author

    Bitno da su dopustili otvaranke Lidla na svakih 100 metara,

    Odgovori

  • Bella

    17.7.2022 #9 Author

    Kvalitet je odavno skart, ko zna sta cemo sad jesti.

    Odgovori

  • Milovan94

    17.7.2022 #10 Author

    Neki zadovoljni a neki nisu

    Odgovori

  • LEPOSAVA

    17.7.2022 #11 Author

    Odrazice se na sve

    Odgovori

  • Dzebac

    17.7.2022 #12 Author

    Domacin uvek ispasta

    Odgovori

  • LUKA

    17.7.2022 #13 Author

    Kako god uskoro ga nece biti

    Odgovori

  • VERA

    17.7.2022 #14 Author

    Dobro da su se setili.

    Odgovori

  • Ana

    18.7.2022 #15 Author

    Podigli pa ogranicili

    Odgovori

  • Posmatrač

    21.7.2022 #16 Author

    Zar se ne kaže na srpskom uzgajivač stoke, a ne farmer? Ograničenje cena se ne radi uredbama, već finansijskim i materijalnim subvencijama proizvođačima hrane i đubriva i semena, i svega što im treba za proizvodnju,. pa tako oni mogu da imaju od čega da žive i da zarade bez dizanja cena, a i za kupca efekat povoljan. Ovakve uredbe su direktan stimulans tuđim „farmerima“ i rezultat je da se mi svedemo na potrošače koji zavise od uvoza. I to nam se plasira kao primer da država brine o svojim građanima? Tužno

    Odgovori

  • TEA02

    4.8.2022 #17 Author

    Da da zasticice nas od cega?
    loseg kvaliteta? Visokih cena?

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...