U Rogozni planirano vađenje skoro pet tona zlata godišnje
29.9.2026 15:17 Autor: Redakcija Biznis.rs 11

Australijska kompanija Strickland Metals priprema prvu fazu razvoja svog projekta na planini Rogozna kod Novog Pazara, a u fokusu je ležište Gradina sa eventualnim dodatkom ležišta Bakarni kanjon (Copper Canyon), za koje kompanija razmatra razvoj rudnika kapaciteta oko 2,5 miliona tona rude godišnje i potencijalnu proizvodnju do 150.000 unci zlata godišnje, odnosno oko 4,67 tona, preneo je portal Investing.com, objavila je danas eKapija.
Kako je navedeno, podatke je saopštio predsednik odbora Strickland Metals Entoni Maklur (Anthony McClure) tokom konferencije „Mining Forum Americas 2026“ u Koloradu.
On je na forumu detaljno predstavio plan razvoja Rogozne, a objasnio je i razloge zbog kojih je kompanija privremeno usporila bušačke aktivnosti u Srbiji.
Prema rečima Maklura, Gradina je trenutno glavni fokus Stricklanda. „Gradina je ono na šta smo trenutno fokusirani. To će biti prvi rudarski projekat koji ćemo razvijati“, rekao je Maklur.
Kompanija je za Gradinu procenila oko 20 miliona tona mineralizovanog materijala sa prosečnim sadržajem od 2,8 grama zlata po toni, što odgovara resursu od oko 1,8 miliona unci zlata, odnosno približno 56 tona.
Kompanija Strickland planira još oko 50.000 metara bušenja kako bi ispitala proširenja mineralizacije i deo postojećeg resursa prevela u više kategorije pouzdanosti.
„Možda bi to mogla da bude operacija kapaciteta 2,5 miliona tona godišnje koja bi proizvodila do, recimo, 150.000 unci godišnje“, rekao je Maklur. To odgovara proizvodnji od oko 4,67 tona zlata godišnje.
Iz Stricklanda su naveli da je studija opsega razvoja već u pripremi i da bi dodatne informacije trebalo da budu objavljene do kraja ove godine, dok je studija izvodljivosti na nivou prethodne studije izvodljivosti (PFS) planirana za drugu polovinu 2027. godine, a zvanični sajt kompanije trenutno navodi da cilja završetak PFS-a tokom 2027.
Maklur je kao jednu od prednosti Gradine izdvojio i metalurške karakteristike ležišta. „Sa metalurške strane, stvar je prilično jednostavna, sa iskorišćenjem većim od 90 odsto. Ne moramo da koristimo cijanid“, kazao je on.
Prema njegovim rečima, upravo jednostavnost prerade predstavlja jedan od razloga zbog kojih je Gradina pogodna za početnu fazu razvoja rudnika.
Kako je precizirano, cela Rogozna trenutno obuhvata četiri glavna ležišta – Šanac, Gradina, Medenovac i Bakarni kanjon – sa ukupnim mineralnim resursom od 9,25 miliona unci ekvivalenta zlata.

To je približno 288 tona ekvivalenta zlata (pri čemu ekvivalent zlata uključuje i druge metale i ne predstavlja 288 tona čistog zlata).
Maklur je rekao i da dvostruko više od sadašnje procene nije nerealno ukoliko dalja bušenja potvrde istraživački potencijal.
Čelnik kompanije naveo i da je ona početkom ove godine ušla u period u kojem su se političke aktivnosti intenzivirale, a da je Vlada Srbije, prema njegovim rečima, rudarskim kompanijama sugerisala da tokom izbornog procesa (predstojeći parlamentarni izbori u Srbiji 25. oktobra), smanje vidljivost aktivnosti.
„Vlada nam je rekla da budemo malo tiši tokom ovog izbornog procesa“, kazao je on. Prema njegovim rečima, to je uticalo na obim aktivnosti na terenu.
Maklur je dodao i da kompanija očekuje nastavak aktivnosti nakon izbora, uz napomenu da bi, u najboljem slučaju, novo bušenje moglo da počne u novembru.
Govoreći i o finansijskoj poziciji Stricklanda, naveo je da kompanija ima gotovo 60 miliona australijskih dolara gotovine u banci, uz oko 25 miliona australijskih dolara u kotiranim hartijama, što ukupno predstavlja oko 80 miliona australijskih dolara likvidnih sredstava. „Ne moramo u skorije vreme da prikupljamo novi novac“, rekao je Maklur.
Pročitajte još:
Ukazao je da je snažna finansijska pozicija omogućila Stricklandu da značajno ulaže u istraživanje Rogozne, uključujući oko 30 miliona australijskih dolara u bušenje i razvoj projekta tokom prvih 12 meseci nakon preuzimanja projekta 2024. godine.
On je posebno pomenuo kompaniju Zijin mining, koja je kroz više transakcija došla do udela od 7,4 odsto u Stricklandu.
Prema njegovim rečima, Zijin je kompaniji važan strateški investitor, dok Strickland prisustvo velike rudarske kompanije vidi kao potvrdu interesovanja za Rogoznu i širi rudarski potencijal Srbije.
Dodao je i da za Šanac, koji je višestruko veće ležište od Gradine, rekao da kompanija ne očekuje da će razvoj tako velikog projekta „nužno biti na njen račun“, već da bi za njega mogli biti zainteresovani Zijin ili drugi veliki rudari, objavila je eKapija.
Tržišna vrednost kompanije Strickland Metals trenuto iznosi oko 170 miliona australijskih dolara, dok je prošle godine vredela oko 600 miliona dolara.















bajroslastičar
29.9.2026 #1 AuthorBaš mi nismo znali da iskopamo naše zlato nego stranci uzimati naše prirodne resurse
Jj992_
29.9.2026 #2 AuthorTacno mnogo, jos kad bismo imali mi gradjani koji i treba da imaju nesto od toga..
Nedamo Rogoznu
29.9.2026 #3 AuthorNecete kopati Rogoznu ni posle izbora ni nikada, Pazarci i gradjani okolnih gradova ce braniti svoju planinu ako treba i svojim zivotima !
SLAVICA
30.9.2026 #4 AuthorS obzirom na likvidnost Stricklanda i planiranu proizvodnju od 4,7 tona zlata godišnje, projekat Rogozna može postati značajan izvor deviznog priliva za Srbiju.
Nece kopati
30.9.2026 #5 AuthorNeka onda kopaju u tvom dvoristu !
eza27
30.9.2026 #6 AuthorBez upotrebe cijanida prerada zlata na Rogoznoj bi trebala biti ekološki prihvatljivija, što smanjuje potencijalne štete po vodne resurse. Kako će regulatori osigurati da se ta prednost i zaista realizuje?
darmar
30.9.2026 #7 AuthorStrickland raspolaže oko 80 miliona AUD likvidnih sredstava, pa je rizik od razvodnjavanja akcija investitora minimalan. Kada planiraju da objave PFS za Rogoznu?
REA
30.9.2026 #8 AuthorVlada je tražila smanjenje vidljivosti rudarskih aktivnosti tokom izbornog perioda, pa će novo bušenje na Rogoznoj najverovatnije biti odloženo za najmanje mesec dana.
Ponistice se sve dozvole
30.9.2026 #9 AuthorSrecom pa dosadasnja vlada nece vise biti merodavna da daje dozvole ovakvim hostaplerima da rovare nasim planinama
Pazarac
30.9.2026 #10 AuthorNece kopati Rogoznu NIKADA !
vlada
30.9.2026 #11 AuthorNece kopati ovu nasu zemlju, okupatori jedni, a ove nase prodane duse nebitno koje vere bili gorece u paklu koji ce mo im mi obican narod podloziti i gurnti u njega,