Najnoviji podaci UN FAO pokazuju da je više od tri milijarde ljudi na planeti pothranjeno

Uprkos poskupljenjima u Srbiji se ne gladuje, za razliku od afričkih i azijskih zemalja

AnalizaSrbijaSvetU fokusuZdravlje

9.10.2022 16:11 Autor: Marko Miladinović 34

Uprkos poskupljenjima u Srbiji se ne gladuje, za razliku od afričkih i azijskih zemalja Uprkos poskupljenjima u Srbiji se ne gladuje, za razliku od afričkih i azijskih zemalja
Prema podacima Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (UN FAO), više od tri milijarde ljudi nije sebi moglo da priušti zdravu ishranu u... Uprkos poskupljenjima u Srbiji se ne gladuje, za razliku od afričkih i azijskih zemalja

Prema podacima Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (UN FAO), više od tri milijarde ljudi nije sebi moglo da priušti zdravu ishranu u 2020. godini, što je približno 112 miliona ljudi više nego godinu dana ranije.

U izveštaju FAO isticano je da je povećanje broja pothranjenih ljudi na planeti delom posledica rasta cena hrane, sa prosečnim troškovima za prehranu višim za 3,3 odsto u odnosu na nivo iz 2019. godine.

Te brojke bile su dovoljno sumorne i bez svih negativnih uticaja koji su se dogodili u međuvremenu.

FAO globalni indeks cena hrane za avgust 2022. godine pokazuje cenovni rast od 40,6 odsto u odnosu na prosečne nivoe iz 2020. godine. Koliko li će tek taj skok ostaviti gladnih i pothranjenih ljudi?

Osim ako se nivoi ličnih primanja ne povećaju za sličan obim, kriza ishrane će se verovatno pogoršati, posebno u zemljama sa niskim prosečnim prihodima koje doživljavaju ogroman rast cena hrane.

(Ne)pristupačnost hrane se prema Ujedinjenim nacijama meri upoređivanjem cene zdrave ishrane sa nivoom prosečnih ličnih prihoda u nekoj zemlji. Ako trošak na hranu prelazi 52 odsto prihoda prosečnog domaćinstva, zdrava (i energetski dovoljna) ishrana se tada smatra nepriuštivom.

U Srbiji je, recimo, poslednjih dana u fokusu bila vrednost prosečne potrošačke korpe upoređena sa iznosom minimalne zarade koji su predstavnici sindikata, poslodavaca i vlade dogovorili na 40.020 dinara od početka naredne godine. Međutim, po smernicama UN trebalo bi uporediti ukupan trošak samo na prehrambene artikle iz prosečne potrošačke korpe i staviti ih u odnos sa prosečnim primanjima jednog domaćinstva.

Prema definiciji Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, prosečna korpa se odnosi na potrošnju proizvoda i usluga lične potrošnje prosečnog domaćinstva u Srbiji, zbog čega se često naziva i prosečnom potrošačkom korpom za tročlanu porodicu, u skladu sa domaćom demografskom slikom.

Najnoviji statistički podaci u našoj zemlji objavljeni su za jul ove godine i pokazuju da je prosečna potrošačka korpa iznosila 86.839,68 dinara i da je bila veća u odnosu na iznos iz juna za 1.070 dinara, ili za 1,2 odsto, dok je u odnosu na jul 2021. godine prosečna potrošačka korpa veća za 13,2 odsto. Od te sume 39,08 odsto prosečno domaćinstvo u Srbiji odvaja za hranu i bezalkoholna pića.

Dakle, oko 35.000 dinara prosečno domaćinstvo u našoj zemlji odvaja na hranu za mesec dana, prema poslednjim zvaničnim podacima.

Foto: Freepik.com

U isto vreme, prosečna plata iznosila je 73.114 dinara neto (u julu), tako da samo sa jednom prosečnom zaradom tročlano domaćinstvo u Srbiji zadovoljava smernice UN za zdravu ishranu, to jest pomenutih 52 odsto troškova. Ako se uzme u obzir da dva člana domačinstva privređuju, onda je taj odnos u našoj zemlji još povoljniji.

Kako god da se posmatra, Srbija ne spade u ugrožene zemlje, uz sva moguća poskupljenja kojima smo okruženi. Delimičan razlog za relativno dobru poziciju po tom pitanju je i činjenica da ipak proizvodimo dovoljno sopstvene hrane.  

Prema saopštenju UN FAO, trenutno u čak 52 zemlje na svetu više od polovine stanovništva ne može sebi da priušti zdravu ishranu. Većina njih je u Africi, dok se ostale nalaze širom Azije, Okeanije, te Srednje i Južne Amerike.

Nasuprot tome, u četiri zemlje — Azerbejdžanu, Islandu, Švajcarskoj i UAE — svih 100 odsto stanovnika može sebi da priušti zdravu ishranu. Slična je slika i za većinu evropskih i razvijenih zemalja sa visokim dohotkom, gde više od 95 odsto stanovništva može sebi da priušti zdravu ishranu.

Kada se ovi procenti prevedu u apsolutne brojke, Azija ima najveći broj ljudi koji ne mogu da priušte zdravu ishranu – čak 1,89 milijardi, od čega je 973 miliona ljudi samo u Indiji. Dodatnih milijardu pothranjenih i izgladnelih ljudi živi u Africi, te još 151 milion ljudi u Okeaniji i Amerikama.

Dok je glad globalna briga, ipak je posebno akutna u afričkim zemljama, koje zauzimaju prvih 20 mesta na tabeli najugroženijih država. Najgore stanje je u Burundiju (97,2 odsto gladnog i pothranjenog stanovništva), Madagaskaru (97 odsto), Liberiji (96,8 odsto), Malaviju (96,6 odsto) i Nigeriji (95,8 odsto).

  • MADMAX

    9.10.2022 #1 Author

    Dobro je bolji smo od Afrike.

    Odgovori

  • MADMAX

    9.10.2022 #2 Author

    Mi smo ekonomski tigar.

    Odgovori

  • MADMAX

    9.10.2022 #3 Author

    Još malo pa smo bolji od Nemačke.

    Odgovori

  • MADMAX

    9.10.2022 #4 Author

    Sve je to zasluga „faraona“

    Odgovori

  • MADMAX

    9.10.2022 #5 Author

    Naša ekonomija „srlja“ u ekonomski bum.

    Odgovori

  • Lolek

    9.10.2022 #6 Author

    I sa lavovima se dosta bolje slazemo

    Odgovori

  • JANA

    9.10.2022 #7 Author

    Bogami jos malo pa stizemo Afriku

    Odgovori

  • TATJANA

    9.10.2022 #8 Author

    Jel to uteha

    Odgovori

  • Bella

    9.10.2022 #9 Author

    Nismo jos uvek kao Afrika

    Odgovori

  • Tina

    9.10.2022 #10 Author

    Za zdravu ishranu ipak treba para

    Odgovori

  • STRAHINJA

    9.10.2022 #11 Author

    Pa u tom poredjenju da, ali u odnowu na evropske malo razvijenije zemlje?

    Odgovori

  • Milovan94

    9.10.2022 #12 Author

    Uskoro ćemo i mi gladovati

    Odgovori

  • GOCA BG

    9.10.2022 #13 Author

    Ne znam zasto se uporedjujemo,da nam bude lakse da prezivimo?!

    Odgovori

  • SUNCOKRET

    9.10.2022 #14 Author

    Bog nam je dao pogodno podneblje za hranu pa vecina ljudi neće biti gladna.

    Odgovori

  • MARA

    9.10.2022 #15 Author

    Jedemo na nervnoj bazi 😊

    Odgovori

  • VILENJAK

    9.10.2022 #16 Author

    To se tešimo i pravdamo nenormalno poskupljenje?!

    Odgovori

  • BRANA19

    9.10.2022 #17 Author

    Pa,Jos malo situacija nista nece biti bolje od Azije i Afrike…

    Odgovori

  • GAGA

    9.10.2022 #18 Author

    Statistika je jedno, a stvarnost nesto sasvim drugo. Vecina prehrambenih artikala je poskupela 50-100% u odnosu na proslu godinu.

    Odgovori

  • DANIJELA

    9.10.2022 #19 Author

    Cisto sumnjam. Ne znam samo kako penzioneri koji primaju po 16,17 hiljada uspecaju da prezive mesec.Ocigledno je neka magija u pitanju.

    Odgovori

  • VERA

    9.10.2022 #20 Author

    Kod nas ljudi umiru od gladi nego o tome niko ne priča to se.krije.

    Odgovori

  • MIŠKOVIĆ

    9.10.2022 #21 Author

    Jako lepo poređenje sa Afrikom
    Uporedite kako živimo u odnosu na EU

    Odgovori

  • MARE

    9.10.2022 #22 Author

    Ma nego kako , kako je deci iz Etiopije nas sram bilo sto uopste dovodimo bilo sta u pitanje…

    Odgovori

  • LEPOSAVA

    9.10.2022 #23 Author

    Bgm jedva se sastavlja kraj s krajem sve je gore i gore

    Odgovori

  • FRUIT04

    9.10.2022 #24 Author

    Za hranu, nema da fali.

    Odgovori

  • LUKA

    9.10.2022 #25 Author

    Blizu smo Afrike

    Odgovori

  • SNEZANA

    9.10.2022 #26 Author

    Daleko smo mi ispred njih sva sreca

    Odgovori

  • VANJA

    9.10.2022 #27 Author

    Kakva uteha!

    Odgovori

  • VOJKAN

    10.10.2022 #28 Author

    Pa ako nam pameti ponestane, i ovde će uskoro biti k’o u Africi

    Odgovori

  • BOJANA

    10.10.2022 #29 Author

    I treba da budemo zadovoljni što imamo za hleb!?

    Odgovori

  • Tyrion

    10.10.2022 #30 Author

    U Srbiji niko nikada nece umredi od gladi

    Odgovori

  • Anna

    10.10.2022 #31 Author

    Ne znam u kojoj Srbiji su oni bili. U ovoj u kojoj ja živim više od 50% ljudi gladuje, a više od 80% ima platu manju od 50.000 dinara. Tako da ta „prosečna“ plata je nedostižna većini stanovništva.

    Odgovori

  • DUŠICA

    10.10.2022 #32 Author

    Ovde nikad niko nijr umro od gladi

    Odgovori

  • Dea

    5.11.2022 #33 Author

    Srbija nije gladovala ni u najvecim krizama ,pa nece ni sada

    Odgovori

  • Moon

    6.11.2022 #34 Author

    U gradovima ce uvek biti problem, uvek cemo biti uslovljeni, ajmo na selo i nece biti gladi

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...