Američka centralna banka ipak nastavlja sa zatezanjem kaiša

Fed povećao referentnu kamatnu stopu za 0,25 odsto

BankeBerzaInvesticijeSvet

3.5.2023 20:31 Autor: Marko Andrejić 1

Fed povećao referentnu kamatnu stopu za 0,25 odsto Fed povećao referentnu kamatnu stopu za 0,25 odsto
Američka centralna banka Federalne rezerve (Fed) odlučila je da napravi još jedan korak ka zaoštravanju monetarne politike, pa je na sastanku Federalnog komiteta za... Fed povećao referentnu kamatnu stopu za 0,25 odsto

Američka centralna banka Federalne rezerve (Fed) odlučila je da napravi još jedan korak ka zaoštravanju monetarne politike, pa je na sastanku Federalnog komiteta za otvoreno tržište (FOMC) doneta odluka da se kamate u SAD povećaju za novih 25 baznih poena.

To znači da je u poslednjih 15 meseci Fed povećao kamatne stope za ukupno 500 baznih poena, pa se referentna kamatna stopa sada nalazi na najvišem nivou u poslednjih 16 godina, odnosno u opsegu od pet do 5,25 odsto.

U saopštenju Federalnih rezervi navodi se da bi dodatno „učvršćivanje monetarne politike“ moglo biti opravdano, što sugeriše moguću pauzu u podizanju kamata na sledećem sastanku centralne banke. Federalni komitet za otvoreno tržište će uzeti u obzir različite faktore u određivanju stepena do kojeg dodatno zatezanje može biti prikladno.

„Komitet će pažljivo pratiti pristigle informacije i proceniti implikacije na monetarnu politiku“, navodi se u saopštenju FOMC.

Ovoga puta ton o dodatnom zatezanju je drugačiji, pošto su u martu naveli da komitet „predviđa da bi neko dodatno učvršćivanje politike moglo biti prikladno“. Sada je navedeno da će FOMC uzeti u obzir različite faktore „u određivanju mere u kojoj bi dodatno učvršćivanje politike moglo biti prikladno“.

Fed navodi da je inflacija i dalje povišena i da je FOMC veoma pažljiv prema inflacionim rizicima, iako će stroži uslovi kreditiranja uticati na privredu i cene. Glasanje na današnjem sastanku bilo je jednoglasno.

Predsednik Feda Džerom Pauel (Jerome Powell) rekao je u svom obraćanju da je inflacija donekle ublažena od sredine prošle godine, ali da inflatorni pritisci i dalje rastu.

„Proces vraćanja inflacije na ciljani nivo od dva procenta biće dug“, zaključio je Pauel i naglasio da je američki bankarski sistem zdrav i otporan, kao i da su se uslovi u bankarskom sektoru „značajno poboljšali“ u odnosu na početak marta.

Džerom Pauel je takođe izneo podatak da je ekonomski rast u prvom kvartalu ove godine bio skroman, kao i ocenu da tržište rada ostaje veoma „zategnuto“, odnosno da postoje naznake da se ponuda i potražnja vraćaju u bolju ravnotežu.

Ako bi današnje povećanje kamatnih stopa zaista bilo poslednje, nivo od 5,25 odsto je nešto niži nego što su mnogi analitičari ocenjivali da će biti potrebno. Zaključak je da to pokazuje da je usporavanje bankarskih kredita već uticalo na ekonomiju i da zvaničnici Feda misle da bi to moglo dodatno da „pritisne kočnice“.

Pre kolapsa Sillicon Valley Banke, rasle su procene da će kamatne stope dostići šest procenata. Iako projekcija zvaničnika američke centralne banke nikada nije bila iznad 5,25 odsto, mnogi ekonomisti su upozorili da bi kreatori politike možda morali da učine više da bi dovoljno ohladili potražnju.

Inače, Evropska centralna banka sutra ima svoj sastanak na kome se očekuje da će nastaviti sa podizanjem referentne kamate, a glavna dilema je koliko će iznositi to povećanje.

Nepovoljan trend po dolar

Profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić izneo je u razgovoru za Biznis.rs svoje očekivanje da će Fed u maju nastaviti sa politikom „blage restriktivnosti“, ali i ocenu da je pet odsto barijera ili psihološka granica koju neće prelaziti. Takođe je skrenuo pažnju na to da se SAD suočava sa još jednim po dolar nepovoljnim trendom.

„Navikli su da se dolar ‘vrti’ na međunarodnim tržištima. Sada problem postaje to što se na Istoku transakcije sve češće ugovaraju u drugim valutama, kao odgovor na različite geostrateške situacije, pa se čak govori i o zajedničkoj valuti zemalja BRICS-a. To je proces koji se naziva i ‘dedolarizacija’, smanjenje zavisnosti od dolara. Iz ugla SAD, međutim, to znači da postoji velika opasnost da se ti dolari ‘vrate kući’“, objašnjava profesor Grubišić.

  • SUNCE

    4.5.2023 #1 Author

    Nije sigurno da je ovo najbolje rešenje. Neke zemlje ne prate ovakvu politiku kamatnih stopa i stabilne su. Pošto znamo i da je ova institucija u rukama duboke države, pitanje je šta jež cilj i kome ide u korist ovakva politika.

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...