Poslanici Narodne skupštine usvojili izmene Zakona o budžetskom sistemu

Usvojen rebalans budžeta za 2021. godinu

AnalizaSrbijaU fokusuVesti

22.4.2021 20:36 Autor: Gordana Bulatović 1

Usvojen rebalans budžeta za 2021. godinu Usvojen rebalans budžeta za 2021. godinu
Skupština Srbije usvojila je rebalans ovogodišnjeg budžeta, što otvara prostor za realizaciju planiranog trećeg po redu paketa pomoći privredi i građanima u ublažavanju ekonomskih... Usvojen rebalans budžeta za 2021. godinu

Skupština Srbije usvojila je rebalans ovogodišnjeg budžeta, što otvara prostor za realizaciju planiranog trećeg po redu paketa pomoći privredi i građanima u ublažavanju ekonomskih posledica korona krize. Parlament je usvojio i tri zakona kojima se definiše način na koji će Vlada Srbije realizovati sve programe u okviru trećeg paketa pomoći.

Rebalansom su predviđeni ukupni prihodi budžeta od 1.356,2 milijarde dinara, što je za 19,9 milijardi dinara više nego što je bilo planirano originalnim planom državne kase za ovu godinu.

Rashodi budžeta su povećani za 253,6 milijardi dinara, na 1.768,4 milijardi, tako da će deficit iznositi 381,7 milijardi dinara, što je 6,9 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), umesto ranije planiranih tri odsto.

Kako je ministar finansija Siniša Mali poslanicima Narodne skupštine obrazložio razloge zbog kojih je bilo neophodno ući u rebalans budžeta koji je usvojen pre svega četiri meseca, to su neophodna finansiranja i to: 257 milijardi dinara vredna podrška građanima i privredi, 430 milijardi dinara odvojenih za kapitalne investicije i sredstva za nabavku vakcina i lekova.


„Mi smo za prvi kvartal ove godine planirali deficit od 80,9 milijardi dinara, a ostvarili smo manjak od 23,5 milijardi dinara. Imamo bolju naplatu prihoda i veću ekonomsku aktivnost. Privreda definitivno ide na bolje. Predvideli smo 430 milijardi dinara za kapitalne investicije. To je 7,2 odsto BDP. Veći udeo kapitalnih investicija u budžetu nismo imali u poslednjih 30 godina. To je apsolutno najveći pokretač rasta jedne ekonomije. Ne možemo da utičemo na globalnu ekonomiju, ali možemo na naš budžet i ono što dajemo za javne radove“, objasnio je ministar Mali razloge za rebalans državne kase.

Obezbeđeno je, prema tvrdnji ministra finansija, i 3,4 milijarde evra za kanalizaciju i fabrike za prečišćavanje vode. To će se raditi u 22 lokalne samouprave. Predviđen je novac za novu kovid-bolnicu u Novom Sadu i novu fabriku vakcina. Planirano je, kako je naveo ministar Mali, i dodatnih 5,5 milijardi dinara za poljoprivredu. Od toga će 5,2 milijarde dinara ići na podsticaje i direktna plaćanja, a 2,4 milijarde dinara za mere ruralnog razvoja. Odvojeno je još 300 miliona dinara za filmsku industriju i 350 miliona dinara za fond nagradne igre „Uzmi račun i pobedi“.

Deo sredstava u vrednosti od četiri milijarde dinara je iz rebalansa budžeta opredeljeno za finansijsku pomoć građanima koji žive na Kosovu i Metohiji, ali i za kapitalne projekte kao što su izgradnja novih bolnica, vrtića, zgrade Univerziteta u Kosovskoj Mitrovici. Deo sredstava se odnosi i na jednokratnu pomoć u iznosu od 200 evra za nezaposlene građane, dok će po 100 evra dobiti svi ostali – deca mlađa od 18 godina, penzioneri i zaposleni u srpskim sredinama na KiM.

Vlada je, što je konstatovano i u tekstu rebalansa budžeta, sve projekcije bazirala na planu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od  šest odsto u ovoj godini, uz inflaciju od 2,4 odsto, koja će biti viša za 0,4 procentna poena u odnosu na originalni plan, zbog nedavnog poskupljenja cene struje i rasta cena naftnih derivata.

Poslanici su usvojili Zakon o Privremenom registru punoletnih državljana Srbije kojima će biti uplaćena novčana pomoć za ublažavanje posledica pandemije, zatim i izmene Zakona o utvrđivanju garantne šeme kao mera podrške privredi i Zakon o utvrđivanju druge garantne šeme kao mera dodatne podrške privredi.

Predviđeno je da svi punoletni građani ove godine dobiju pomoć, dva puta po 30 evra, u maju i novembru. Prijavljivanje za tu pomoć je od 28. aprila do 15. maja, elektronski ili putem telefonskog kol centra.

Izmenama Zakona o utvrđivanju garantne šeme kao mera podrške privredi za ublažavanje posledica pandemije postojeće državne garancije za kredite preduzećima su uvećana za 500 miliona evra. Zajmovi se daju na rok od 36 meseci uz obavezan grejs period od devet do 12 meseci.

Zakonom o utvrđivanju druge garantne šeme kao mera dodatne podrške privredi predviđene su garancije u ukupnom iznosu od 500 miliona evra za ugrožena preduzeća, koja su u 2020. imali pad prihoda veći od 20 odsto u odnosu na 2019. Ti krediti biće otplaćivani u roku od pet godina, uz grejs period od 18 do 24 meseca.

Predsednik Fiskalnog saveta prof.dr Pavle Petrović je, u izjavi za TV N1, komentarišući detalje rebalansa, konstatovao da se Srbija zadužuje za 3,5 milijarde evra, umesto planiranih milijardu. Rebalans je povećao, tvrdi Petrović, manjak u kasi za dve milijarde evra, kako bi se realizovale nove antikrizne mere. To će, kao što piše i u tekstu rebalansa, dovesti do povećanja javnog duga na 60 odsto BDP-a Srbije.

„Od te dodatne dve milijarde dodatnog zaduživanja, polovina je opravdana a druga polovina je mogla da izostane“, smatra predsednik Fiskalnog saveta i dodaje da sama veličina duga, s obzirom da je kriza, ne može da se smatra izuzetno velikom. Ali, ono što, po njegovom mišljenju, nije dobro je „ta uzlazna tendencija duga“.

Petrović kaže da ipak postoji mogućnost da se dug Srbije stabilizuje na 60 odsto BDP „ili nešto ispod toga“, u skladu sa obećanjem ministra finansija Siniše Malog.

Rebalans budžeta, kao i prateći zakoni stupiće na snagu po hitnom postupku, odnosno odmah nakon što tekst bude objavljen u „Službenom glasniku RS“.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...